U skladu s globalnom epidemijom uzrokovanom širenjem korona virusa, u mrežnom izdanju održana je dvadeset i prva godišnja konferencija Europskog udruženja za kriminologiju (dalje u tekstu: ESC). ESC ...je najveće europsko kriminološko udruženje, osnovano 2000. godine s ciljem stvaranja platforme kroz koju bi se povezale osobe u Europi koje su aktivno uključene u istraživanje, podučavanje i/ili praksu iz područja kriminologije. U međuvremenu konferencija je prerasla u platformu i šireg dosega pa je tako svake godine posjećuju i vrhunski stručnjaci iz SAD-a, Kanade, Japana i sl. Godišnje ESC-ove konferencije pružaju priliku članovima da predstave rezultate vlastitih istraživačkih projekata, ali i da steknu informacije o drugim projektima i istraživanjima koja se provode te o najnovijim spoznajama i aktualnim trendovima u kriminološkom području. Usprkos činjenici da mrežna izdanja nikad ne mogu zamijeniti stvarni ljudski kontakt ni prenijeti energiju i atmosferu akademskih diskusija, ovogodišnja online konferencija pokazala je da i na daljinu može biti jednako dobro i na kvalitetan način prenijeti zanimljive teme, nove spoznaje i izazovna pitanja. Konferencija je okupila oko 850 sudionika iz cijeloga svijeta koji su na više od 200 panela prezentirali svoje radove, istraživanja i/ili projekte iz najaktualnijih područja kriminologije, ali i srodnih područja (kaznenog prava, viktimologije, penologije i dr.). Uz to, brojne teme bile su posvećene i već tradicionalnim temama iz područja kaznenog pravosuđa, politike suzbijanja kažnjivog ponašanja, kažnjavanja, zatvorskog sustava, a u takvom multidisciplinarnom okružju bilo je riječi i o nasilju i rodnoj ravnopravnosti, ljudskim pravima, ali i zaštiti okoliša. Na ESC-ovoj konferenciji svake godine predstavljaju se i inovativne teme i pravci u području kriminologije (npr. povezanost kriminala i glazbe, kriminologija iz perspektive feminizma i sl.), što dokazuje kako je kriminologija dinamično područje, ali i vrlo kompleksan perpetuum mobile. Dodatno, neizostavna je tema ove godine bila i propitivanje utjecaja pandemije na društvo i kriminal, stoga je i naziv ovogodišnje konferencije primjeren pandemijskim vremenima – Criminology in a time of pandemic. U tom smislu, kao i svake godine, konferencija je iznjedrila zanimljive akademske diskusije, nove znanstvene teme, izazovne istraživačke fokuse i najaktualnija pitanja iz područja kriminologije, i sve to u multikulturnom i multidisciplinarnom okružju i time potvrdila svoj status najuspješnije europske kriminološke konferencije.
Medijska humanizacija zločinca Vukasović, Marta; Car, Viktorija
Nova prisutnost,
11/2022, Letnik:
XX, Številka:
3
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Prema teoriji kulturalne kriminologije, postmoderni mediji pri prikazivanju nasilja i zločina kreiraju društvo spektakla, jer takve događaje nerijetko prezentiraju kao zabavu i senzaciju da bi ...privukli pažnju publike. Nasilje i kriminal temeljna su povreda društvene norme i pravnog poretka te zbog toga i prožimaju medijski prostor. U fokusu ovog rada su medijski okviri i narativi koji se bave kriminalom, a kojima se publici nude objašnjenja zločina i motiva za njegovo počinjenje. Cilj ovog istraživanja je da na temelju teorijskih pretpostavki kulturalne kriminologije utvrdi koji su medijski okviri korišteni u informativnim izvještajima triju nacionalnih televizija prilikom izvještavanja o Filipu Zavadlavu, osuđenom za trostruko ubojstvo u Splitu. Zadaća je pritom analizirati postupke medijske humanizacije zločinca kroz narativne elemente bajronizma, odnosno karakteristike antiheroja koje su preuzete iz tekstova popularne kulture, a koje se pripisuju počinitelju zločina. Istraživanjem je utvrđena zastupljenost jedne od najvažnijih karakteristika Byronovog heroja koja počinitelja zločina stavlja u položaj žrtve-zločinca da bi se ukazalo na njegov nepovoljan položaj u društvu te kod publike izazvalo suosjećanje i dodjeljivanje statusa heroja.
According to theory of cultural criminology, when representing violence and crime postmodern media create a society of spectacle. Such events are then presented as entertainment and sensation, to attract the audience. Criminal behaviour and violence are what represent a fundamental violation of the social norm and the legal order, which is why they pervade the media space. In the focus of this paper studies are media frames and narratives that deal with crime and offer the audience a deeper explanation of the crime itself and the motives for its commission. Based on the theoretical assumptions of cultural criminology, this research aims to determine the media frames used in the three national televisions news reports about Filip Zavadlav, convicted of triple murder in Split. Also, the task is to spot the actions of media humanization of the criminal through the narrative elements of Byronism and the characteristics of antiheroes that are taken from the popular culture texts, which are attributed to the perpetrator of the crime. Through the analysis of media texts were established the representation of one of the most important characteristics of Byron’s hero, which puts the perpetrator in the position of a victim-criminal, to point out his unfavourable position in society and provoke sympathy of the audience.
This article discusses aspects of cultural criminology that are a continuation of the critical tradition on one hand and aspects that constitute qualitatively new insights on the other. Cultural ...criminology emerged in the 1990s as a branch of criminology building on the heritage of critical criminology and adapting it to changing social and political conditions. In attempting to respond to the analytical and ideological crisis in critical criminology, cultural criminologists have adapted new concepts (such as transgression and edgework), found new methods for researching liquid and complex phenomena, and engaged in activism to counter processes of othering in the public sphere. Cultural criminology focuses on several major problems: the tensions of late modernity in interactions between individuals and groups negotiating norms by and in upholding or breaking them; the presentation and reification of crime in the media; the spatial analysis of power relations. The article argues that the main focus of the field is understanding (Verstehen), based on the principle of sensitive criminological understanding, and enabling a discussion of multiple normativity and a praxis–oriented application of knowledge.
Dvidešimtojo amžiaus devintajame dešimtmetyje kultūrinė kriminologija iškilo kaip atskira kriminologijos šaka, kritinės kriminologijos darbų tęsėja ir atsvara pozityvistinei kriminologijai. Kultūriniai kriminologai pateikė atsakus, analizuodami ideologinius kritinės kriminologijos krizės požymius. Jie konceptualizavo naujas sąvokas (transgresijos, paribių veiklos), pritaikė metodus takių ir kompleksiškų reiškinių nagrinėjimui, o viešojo dalyvavimo praktikas grindė pasipriešinimu svetimo, kito išskyrimui. Kultūriniai kriminologai nagrinėja vėlyvosios modernybės įtampas, įsiterpiančias į susitarimus dėl normų, analizuoja nusikaltimų trajektorijas medijose, ieško erdvės ir galios sankirtų. Straipsnyje nagrinėjama, kokie kultūrinės kriminologijos dėmenys nuosekliai pratęsia kritinės kriminologijos tradiciją, o kokie pateikia kokybiškai
Trgovanja ljudima - analiza slučaja Milković, Iva
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
09/2021, Letnik:
58, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Tematika trgovanja ljudima podrazumijeva bavljenje jednim od najvećih globalnih problema današnjice. U radu je napravljena analiza kaznenog djela trgovanja ljudima kao jednog od najtežih oblika ...kršenja ljudskih prava kroz detaljnu kriminalističku obradu i tijek samoga postupka. Empirijski dio rada oslanja se na kvalitativnu istraživačku metodu studije slučaja "case study", a kao izvor podataka korišteni su spisi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu. Prezentiran je sam način počinjenja kaznenog djela, podnošenje kaznene prijave te kazneni progon. Cilj istraživanja bio je dati odgovor na pitanja vezana uz trgovanje ljudima te primjenu kaznenog progona protiv onih koji su uključeni u trgovanje ljudima. Kroz analizu konkretnog slučaja nastojalo se doći do profila žrtava trgovine ljudima, utvrditi razloge trgovanja ljudima i kojim metodama se trgovci ljudima koriste te njihovu povezanost na međunarodnoj razini. Statistički gledano, na području Republike Hrvatske identificiran je mali broj žrtava trgovine ljudima, koje su uglavnom iskorištavane za ilegalni rad ili za pružanje seksualnih usluga, no tamna brojka zasigurno je daleko veća. Zbog malog broja dostupnih sudskih predmeta, u radu je analiziran slučaj koji sadrži transnacionalne elemente ovoga kaznenog djela. Unatoč starosti predmeta i činjenici da je otvoren 2004. (i pravomoćno okončan 2015. godine), po svojim karakteristikama analizirani slučaj prikazuje tipična obilježja reprezentativna za ovo kazneno djelo.
The topic of human trafficking implies dealing with one of the biggest global problems of today. The paper analyzes the criminal offense of trafficking in human beings as one of the most serious forms of human rights violations through detailed criminal processing and the course of the proceedings. The empirical part of the paper relies on a qualitative research method of case study, and as a source of data the files of the Municipal Criminal Court in Zagreb were used. The manner of committing the criminal offense, filing a criminal report and criminal prosecution were presented. The aim of the research was to answer questions related to human trafficking and the application of criminal prosecution against those involved in human trafficking. The analysis of the specific case sought to obtain a profile of victims of trafficking, to determine the reasons for trafficking and the methods used by traffickers and their connection at the international level. Statistically, in the territory of the Republic of Croatia, a small number of victims of human trafficking have been identified, who were mainly exploited for illegal work or for the provision of sexual services, but the dark number is certainly far higher. Due to the small number of available court cases, the paper analyzes a case that contains transnational elements of this criminal offense. Despite the age of the case and the fact that it was opened in 2004 (and finalized in 2015), the analyzed case shows typical features representative of this criminal offense.
Ovo istraživanje obuhvaća analizu ukupnog kriminaliteta s detaljnim uvidom u opći ili konvencionalni kriminalitet u petogodišnjem razdoblju prije nastupanja pandemije bolesti COVID-19 (2015. – 2019.) ...u odnosu na godinu pandemije (2020.). Empirijska analiza temelji se na sekundarnim podacima registriranih kaznenih djela i prekršaja, za tu svrhu zatraženim i dobivenim od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, što predstavlja posredno mjerenje kriminaliteta na određenom području (Palmer, 2020.). Problem eksplorativnog istraživanja u ovom radu stjecanje je novih spoznaja o eventualnim promjenama u opsegu, strukturi i dinamici kriminaliteta te tipologiji i obrascima policijski registriranih kaznenih djela i prekršaja u pandemijskom kriznom razdoblju, a u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati promatraju se kroz primjenjivost teorijskih koncepata ekološke kriminologije u objašnjenju promjene trendova u tipologiji i obrascima kriminalnog i devijantnog ponašanja. Smisao istraživanja bio je prikazati kako novonastala pandemijska svakodnevica utječe općenito na pokretljivost ukupnog kriminaliteta, ali i na specifične segmente kriminaliteta na području Republike Hrvatske i pojedinih policijskih uprava.
Cilj rada je istražiti položaj i ulogu hrvatske kriminologije te analizirati fenomenologiju osnovnih pojavnih oblika pogibeljnog kriminala u Hrvatskoj u globalnom kontekstu. U tu će se svrhu u radu ...predstaviti kriminologija kao znanstvena disciplina i predmet visokoškolskog obrazovanja, ali i razmotriti njezina uloga u regionalnom kontekstu. Hrvatsku kriminologiju, čiji se institucionalni začeci na Pravnom fakultetu u Zagrebu zatječu već 1906. godine, karakterizira postojanje triju različitih kriminoloških struja – kaznenopravne, kriminalističke i defektološke – čije će polazne osnove i djelovanje biti nužno predstaviti radi cjelovitog razumijevanja njezina aktualnog i budućeg položaja. Nadalje će se, nadovezujući se na znanstveni rad prof. em. dr. sc. Željka Horvatića, analizirati rasprostranjenost, struktura i trendovi kretanja pogibeljnog kriminala (ubojstva i silovanja) na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini na prijelomu milenija. Na temelju navedene analize sažeto će se iznijeti procjena aktualnog sigurnosnog stanja u Hrvatskoj iz perspektive globalnih i europskih trendova kretanja pogibeljnog kriminala.
Kriminalistički romani odnedavno su, s nizom drugih artefakata
popularne kulture, postali važnim analitičkim objektom
suvremenih kriminoloških istraživanja. Upravo zato će
interpretativni okvir rada ...činiti logičke i argumentacijske strategije
teorije kulturalne kriminologije koja, hipotetičko-deduktivnim
pristupom problemu kriminala, na tvorevine kulturnih praksi gleda
kao na analitičke objekte. Mnoge ideje kulturalnih kriminologa
temelje se na uvidu da elementi kulture prenose određena
značenja o kriminalu, a krimić raznoliko uprizoruje ono što
kulturalna kriminologija nastoji postići. Riječ je o tome da ovaj
književni žanr pruža uvide u šire društvene percepcije o problemu
kriminala i otkriva ono što je ostalo skriveno iza „pročelja službene
kriminologije“ (Ferell 2008). Na taj se način šire i spoznaje o
uzročnicima kriminalnih i aberacijskih ponašanja. Unutar iskoraka
prema kulturi namjera je pokazati nove tendencije umrežavanja
kriminologije s disciplinama književne teorije i izučavanja
književnih činjenica. U pronalaženju mjesta na kojima se preklapaju
teme iz područja kriminologije, teorije književnosti i kulture,
pokušat ćemo ponuditi nova čitanja kriminalističkoga žanra te
ukazati na moguća obogaćivanja kriminoloških istraživanja.
U skladu s globalnom epidemijom uzrokovanom širenjem korona virusa, u mrežnom izdanju održana je dvadeset i prva godišnja konferencija Europskog udruženja za kriminologiju (dalje u tekstu: ESC). ESC ...je najveće europsko kriminološko udruženje, osnovano 2000. godine s ciljem stvaranja platforme kroz koju bi se povezale osobe u Europi koje su aktivno uključene u istraživanje, podučavanje i/ili praksu iz područja kriminologije. U međuvremenu konferencija je prerasla u platformu i šireg dosega pa je tako svake godine posjećuju i vrhunski stručnjaci iz SAD-a, Kanade, Japana i sl. Godišnje ESC-ove konferencije pružaju priliku članovima da predstave rezultate vlastitih istraživačkih projekata, ali i da steknu informacije o drugim projektima i istraživanjima koja se provode te o najnovijim spoznajama i aktualnim trendovima u kriminološkom području. Usprkos činjenici da mrežna izdanja nikad ne mogu zamijeniti stvarni ljudski kontakt ni prenijeti energiju i atmosferu akademskih diskusija, ovogodišnja online konferencija pokazala je da i na daljinu može biti jednako dobro i na kvalitetan način prenijeti zanimljive teme, nove spoznaje i izazovna pitanja. Konferencija je okupila oko 850 sudionika iz cijeloga svijeta koji su na više od 200 panela prezentirali svoje radove, istraživanja i/ili projekte iz najaktualnijih područja kriminologije, ali i srodnih područja (kaznenog prava, viktimologije, penologije i dr.). Uz to, brojne teme bile su posvećene i već tradicionalnim temama iz područja kaznenog pravosuđa, politike suzbijanja kažnjivog ponašanja, kažnjavanja, zatvorskog sustava, a u takvom multidisciplinarnom okružju bilo je riječi i o nasilju i rodnoj ravnopravnosti, ljudskim pravima, ali i zaštiti okoliša. Na ESC-ovoj konferenciji svake godine predstavljaju se i inovativne teme i pravci u području kriminologije (npr. povezanost kriminala i glazbe, kriminologija iz perspektive feminizma i sl.), što dokazuje kako je kriminologija dinamično područje, ali i vrlo kompleksan perpetuum mobile. Dodatno, neizostavna je tema ove godine bila i propitivanje utjecaja pandemije na društvo i kriminal, stoga je i naziv ovogodišnje konferencije primjeren pandemijskim vremenima – Criminology in a time of pandemic. U tom smislu, kao i svake godine, konferencija je iznjedrila zanimljive akademske diskusije, nove znanstvene teme, izazovne istraživačke fokuse i najaktualnija pitanja iz područja kriminologije, i sve to u multikulturnom i multidisciplinarnom okružju i time potvrdila svoj status najuspješnije europske kriminološke konferencije.
Matematički modeli u kriminologiji Bukovec, Maja; Pažanin, Igor
Acta mathematica Spalatensia. Series didactica,
05/2019, Letnik:
2, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Uloga matematičkog modeliranja u društvenim je znanostima važna
te su do danas predstavljeni mnogi matematički modeli koji opisuju
razne društvene fenomene. Cilj ovog rada prezentirati je nekoliko ...ma-
tematičkih modela koji se koriste u proučavanju kriminala, a opisani su
običnim diferencijalnim jednadžbama.
Kazneno pravo i kriminologija isprepleću se u svom predmetu i njihov je
međuodnos conditio sine qua non svake uspješne politike suzbijanja
kažnjivog ponašanja. Ipak, te dvije sestrinske discipline ...nemaju identičan
pogled na određene fenomene, pa ni na ljudsko ponašanje općenito, što je
rezultat različite svrhe i cilja kojima se vode pod zajedničkim krovom kaznenih
znanosti. Dok će kazneno pravo utvrditi koja će se ponašanja regulirati pravnim
normama te u kojem se slučaju povrede pravnih normi trebaju pripisati
odgovornosti njihovih počinitelja, a potom za potonje predvidjeti sankciju,
kriminologija izučava ponašanja koja su pravnim normama zabranjena i propituje
zašto, kako i koliko često do njih dolazi. Fenomen nasilja, kao tradicionalan
predmet kriminoloških istraživanja, nesporno je i u fokusu kaznenog prava, no
kut gledanja jedne i druge discipline na istu pojavu ipak neće biti isti.
Autorice u prvom dijelu rada ispituju antagonizme kaznenog prava i
kriminologije u odnosu na fenomen nasilja te na temelju tako dobivenih spoznaja
analiziraju smislenost korištenja kaznenopravnim kategorijama za potrebe
definiranja i konceptualizacije nasilja kao predmeta kriminološkog
istraživanja. Na primjeru fizičkog nasilja autorice upućuju na često nekritičko
preuzimanje pravnih termina, instituta i koncepata u kriminološkim
istraživanjima, a bez iscrpna uvida u njihovu svrhu i bitno značenje koje imaju
u okviru kaznenog prava. U tom smislu dovode u pitanje komplementarnost
kaznenopravnih instituta s empirijskim zahtjevima kriminološkog izučavanja
nasilja. Drugi dio rada bavi se transpozicijom kaznenopravnih instituta iz
općega dijela Kaznenog zakona na „kriminološki jezik“, što je nužan preduvjet
za holističko, autentično i racionalno istraživanje nasilja kao društvene
pojave, a ne pravne kategorije.
The close relationship between
criminal law and criminology is a conditio sine qua non of any successful
criminal law policy. However, these two closely related disciplines often have
different perspectives on a particular phenomenon, as well as on human behaviour
in general. The aforementioned is the result of both disciplines striving to
achieve a different purpose within the same field of criminal sciences. On the
one hand, criminal law determines which behaviour will be regulated by legal
norms, in which case the perpetrator should be found liable for their
violations, and provides sanctions for such behaviour. On the other hand,
criminology studies delinquent behaviour in an effort to find answers to the
questions on why, how and how often delinquent behaviour occurs. There can be
no doubt that the phenomenon of violence, which is the traditional subject of
criminological research, is the focus of criminal law as well. However, there
are considerable differences between the perspectives regarding this phenomenon
within those two disciplines. In the first part of the paper, the antagonism
between criminal law and criminology with respect to the phenomenon of violence
was examined. On the basis of obtained results, the authors analysed whether
criminal law categories should be used in order to define and conceptualize
violence when it is the subject of criminological research. In terms of
physical violence, the authors point to the often uncritical takeover of legal
terms, institutes and concepts in criminological research, with a lack of
detailed insight into their purpose and their essential meaning within criminal
law. In addition, the authors question the complementarity of criminal justice
institutes and the empirical requirements for the criminological study of
violence. The second part of the paper deals with “translating” criminal law
institutes, defined in the general part of the Criminal Code, into the
“language of criminology”, which is a necessary prerequisite for a holistic,
authentic and rational exploration of violence as a social phenomenon rather
than a legal category.
PDF
