Cilj. Cilj je ovog rada predstavljanje primjera dobre prakse kriznog upravljanja i knjižničnog poslovanja Knjižnica grada Zagreba tijekom 2020. godine, posebice u sa- mom jeku potpune obustave rada ...svih kulturnih djelatnosti. Pristup/metodologija. Osim pregleda usluga za korisnike koje su se pružale konti- nuirano, u radu će detaljno biti prikazani primjeri dobre prakse iz poslovanja, osmišljeni i uvedeni u vrlo kratkom vremenu u nastojanju da se zadovolje brojne društvene, kultur- ne i obrazovne, pa čak i psihološke potrebe građana. Prikazane su i knjižnične prakse i usluge u međunarodnom kontekstu s kojima je provedena usporedba, kao i usklađenost s preporukama međunarodnih i nacionalnih knjižničarskih udruženja te je dan pregled rezultata kvantitativne i sadržajne analize komunikacije s korisnicima putem e-pošte i objava u medijima. Rezultati. Usporedba knjižničnih praksi i usluga u međunarodnom kontekstu te ana- liza usklađenosti s preporukama međunarodnih i nacionalnih knjižničarskih udruženja pokazuju visok stupanj podudarnosti i usklađenosti, dok su rezultati kvantitativne i sa- držajne analize komunikacije s korisnicima i objava u medijima potvrdili opravdanost korištenog modela kriznog upravljanja i komunikacije. Praktična primjena. Mogućnost praktične primjene prikazanih primjera dobre prak- se kriznog upravljanja i knjižničnog poslovanja te rezultata i prikaza usluga za korisnike svakako je neizmjerno važna za sve narodne knjižnice u Hrvatskoj. Društveni značaj. Bolest COVID-19 nametnula je sasvim nove paradigme poslova- nja, poput zatvaranja knjižnica, strogih higijenskih mjera i fizičke udaljenosti, a rad u kriznim okolnostima dodatno je otežan potresom koji je pogodio Zagreb 22. ožujka te poplavom koja se dogodila 24. srpnja 2020. godine. Rad je prilog tvrdnji da su knjižnice ustanove koje su oduvijek spremno odgovarale na raznolike društvene izazove. Originalnost/vrijednost. Opisani primjeri dobre prakse kriznog upravljanja i komu- niciranja te opisane knjižnične usluge predstavljaju značajan doprinos pregledu praksi kriznog upravljanja u narodnim knjižnicama na nacionalnoj razini te na toj razini pred- stavljaju vrijedan prilog za daljnju raspravu.
Pandemija COVID-19 i kriza koja je zahvatila sve dijelove svijeta, sve industrije i poslovne procese, znatno su promijenili uobičajen način života svih ljudi, uveli društvo u "novo normalno" i ...nametnuli potrebu upravljanja krizom. Mnoge organizacije i države nisu spremne dočekale krizu te imaju velike posljedice. Cilj je ovog rada analizirati kako je Hrvatska reagirala na tu krizu s aspekta postojećega normativnog okvira upravljanja krizama i operativnih rješenja u praksi, istražiti ulogu Vlade Republike Hrvatske i njezinih čelnih ljudi u donošenju strateških odluka i tumačenju krize, kao i utvrditi u kojoj su mjeri korišteni sustavi domovinske sigurnosti i civilne zaštite u upravljanju krizom. Osim toga, cilj je rada zabilježiti određen broj kontradiktornosti, kontroverzija i paradoksa koji su se pojavili tijekom krize, kao i određena zapažanja koja mogu poslužiti za buduće analize i iskustva u procesu učenja.
New forms of threat in a globalized international community pose new and greater challenges to crisis management systems requiring appropriate solutions. In this, the issue of national security more ...and more gives way to civil security focused primarily on individual safety in globalized, multipolar relations characteristic of transnationalism. New threats take on a general transborder character affecting equally all individuals in a certain civilizational environment, regardless of their national, ethnic, religious, cultural or social traits or their social class. The threats are usually directed against social environments governed by different values, but they often endanger the very environment in which they originate. In addressing these new security challenges, fundamental instruments of national security, and firefighting as part of the overall system, must find appropriate answers. Firefighting in Croatia is regulated by the Firefighting Act and by detailed regulations governing the organization of firefighting in local and regional administrations.
U ovome radu autor provodi analizu utjecaja globalne pandemije COVID- 19 na turistički sektor u cjelini, s naglaskom na financijski položaj turističkih kompanija. Također, detaljno se analizira ...makroekonomski okvir postavljen od strane države, kao osnova za provođenje strategije upravljanja i donošenja daljnjih odluka na operativnoj razini. Razmotriti će se i analizirati efekti na kratkoročni do srednjoročni financijski položaj turističkih kompanija, izazovi s kojima se susretao menadžment na početku same pandemije te (ne)mogućnosti kvalitetnog dugoročnog planiranja u novonastalim okolnostima. Cilj ovog rada je približiti poslovanje jednog dijela realnog sektora u uvjetima pandemija te ukazati na reperkusije koje poput Ripple efekta ima na širi krug dionika. U konačnici, autor zaključuje kako će za daljnje strateške odluke, ključno biti ostvarenje turističke sezone 2021. godine te čim brža implementacija ciljeva određenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Sve veća ovisnost EU o vanjskim, netržišno orijentiranim opskrbljivačima plinom i iskustvo kriza zbog prekida opskrbe energetsku su politiku EU približili sigurnosnoj politici. Pitanje sigurne ...opskrbe plinom temelj je sigurnosne, kao jedne od tri (uz ekonomsku i ekološku) dimenzije energetske politike EU. Isticanje sigurnosne dimenzije potaknulo je sekuritizaciju energetske politike EU. Nakon prve krize vezane uz opskrbu plinom EU, jedna država članica preuzela je ulogu provoditelja sekuritizacije te pokušala uvjeriti relevantnu javnost (ostale države članice i tijela EU) da je prekid opskrbe plinom egzistencijalna prijetnja, koja traži obvezivanje na izvanredne mjere. Sekuritizacija nije uspjela zbog različitih interesa država članica, što je potvrdilo da je sigurnosna dimenzija najslabija u energetskoj politici EU. EU nije željela vezivanjem energetske politike sa “sigurnošću” implicirati militarizaciju tog nevojnog sektora, pa je pitanje zadržala u procesu uobičajenog političkog pregovaranja. Doduše, diskurzivna dimenzija procesa sekuritizacije je zadržana (uvriježila se sintagma “energetska sigurnost”), ali je EU odlučio unaprijed razviti zajedničke kapacitete za odgovor na krizu. Cilj ovog rada je prikazati tržišne i netržišne mjere za osiguranje opskrbe plinom te mehanizam kriznog upravljanja opskrbom plinom, temeljen na principima solidarnosti, supsidijarnosti kao i regionalnom pristupu. Osnovna je hipoteza da pitanje opskrbe EU plinom nije sekuritizirano, ali je iz nepolitizirane prešlo u politiziranu sferu kao dio javne politike. Upravo sveobuhvatan EU pristup u upravljanju opskrbe plinom, čvrsta pravila i uzajamne kontrole onemogućuju sekuritizaciju tog pitanja, odnosno hitnu akciju, izvan standardnih političkih procedura i dogovorenih pravila.
PDF
