Istraživanja liburnijske toponimije bila su dosad sporadična i nesustavna. Uglavnom je riječ o kraćim pregledima dijela toponimije ili o komentarima pojedinih (skupina) toponima s područja Brseštine, ...Mošćeništine i Lovranštine. Tijekom posljednjih desetak godina započela je pak sustavna obrada suvremene toponimije Lovranštine, a tako i dijela njezine povijesne toponimije. Dosad je obrađena toponimija katastarske općine Tuliševica, obalna toponimija Lovranštine te toponimija u lovranskim oporukama iz druge polovice 18. stoljeća. U ovome će radu biti predstavljeni rezultati istraživanja toponimijske građe u najstarijim hrvatskim pravnim spomenicima s područja Liburnije, koja je djelomično i nesustavno zahvaćena dosadašnjim istraživanjima. Riječ je o građi ekscerpiranoj iz Kvaderne kapitula lovranskoga, Veprinačkoga zakona (1507), Zakona kaštela Mošćenic (1637) te ostalih lovranskih, veprinačkih, mošćeničkih i brsečkih privatnopravnih spisa nastalih od početka 15. do kraja 17. stoljeća. Istraživanjem se pridonosi popunjavanju slike o najstarijoj povijesnoj toponimiji s područja Liburnije.
'Lovran Marron' is the only known traditional Croatian variety of the sweet chestnut. The objective of this study is to specify qualitative and quantitative morphological characteristics and to ...analyze the chemical composition of the 'Lovran Marron' fruits as well as to compare them to Marušnjak fruits (trees from the 'Lovran Marron' seed) and fruits from the local natural sweet chestnut population. Seven morphological characteristics were measured: fruit mass, height, width and thickness, scar length and width, and the length of the longest intrusion of the seed coat into the kernel. Eight qualitative characteristics were estimated: embryony, degree of penetration of the seed coat into the kernel, fruit shape, glossiness and colour, kernel colour, hairiness towards the top of the fruit and the existence of longitudinal stripes. 'Lovran Marron' has desirable qualitative and quantitative fruit characteristics. The Marušnjak trees mostly have intermediate morphological traits of fruits in comparison with 'Lovran Marron' and trees from the natural population. 'Lovran Marron' had the smallest mass fractions on average of: K, Mg, Ca, Na, Mn, Cu and Fe. The highest mass fractions on average of these macro- and microelements were characteristic of the trees from the natural population. The highest average content of carbohydrates was recorded in the 'Lovran Marron' and the lowest in the fruits from the natural population. The Marušnjak fruits had intermediate water, protein, ash, carbohydrates, and macro- and microelement content. The content of Cd and Pb was lower in all samples than the maximum allowed amounts in the sweet chestnut fruits.
Nakon kraćeg presjeka povijesti Lovrana, pri čemu nudi i nekoliko dosad nepoznatih podataka iz crkvene povijesti, autor piše o nekim aspektima života Katoličke Crkve u toj župi tijekom razdoblja ...talijanske uprave. Župa Lovran dočekuje raspad Austro-Ugarske u sklopu Tršćansko-koparske biskupije da bi se 1925. godine, zajedno s cijelom Liburnijom, našla u novouspostavljenoj Riječkoj biskupiji. Iznose se imena pastoralno djelatnih svećenika u Lovranu između dvaju svjetskih ratova kao i drugi aspekti vjerskog života tog, dosad slabo poznatog, razdoblja. Okolnosti vjerskog života dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća smještene su u kontekst nacionalnih i jezičnih pitanja vezanih uz talijanizaciju koju na ovome području provodi Kraljevina Italija. Svoju analizu autor donosi ponajviše na temelju arhivskoga gradiva povezanog s riječkim biskupima, odnosno s njihovim odlukama i mjerama koje se tiču župe Lovran.
Lovran u Krležinu životu nije tek, kako se to na prvi pogled čini, usputna stanica. To je mjesto važna prekretnica prije puta u Galiciju i novih književnih djela. U Lovranu je Krleža tijekom oporavka ...1916., u vrijeme Prvoga svjetskog rata, razmišljao o životu i smrti te vjerojatno i o svojemu stvaralaštvu (preuzeo je cijankalij za ratište i uskoro će spaliti rukopise). O Lovranu piše u tekstovima diskurzivnoga književnog roda (Davni dani, Dnevnik 1943. i Izlet u Istru). Navedeno se mjesto javlja i u njegovim poznatim književnim djelima (Tri domobrana, Povratak Filipa Latinovicza i Zastave), ne kao ključan motiv, nego kao onaj koji nam pomaže doživjeti likove. Lovran, kao i cijeli Kvarner, vrijedan je istraživanja u kontekstu Krležina života i stvaralaštva. Čini se kako ima nemalu vrijednost te kako preko njega možemo doći do brojnih saznanja o Krleži i njegovim pojedinim djelima.
U Kući lovranskoga guca, smještenoj u lovranskoj gradskoj kuli, izložene su makete plovila. Riječ je o vrijednoj zbirci povijesnih i tradicijskih plovila koja su plovila Jadranskim i Sredozemnim ...morem u različitim povijesnim razdobljima. Jedan dio zbirke maketa predstavlja tradicionalne brodove Jadranskoga mora. Nakon predstavljanja odabranih plovila publici izložba će biti dopunjena opisima maketa. Tako će prvi, drugi i treći kat lovranske gradske kule biti rezervirani za prikaz pomorske baštine. U pripremi izložbe sudjelovao je tim iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Uz autora ovoga rada u tu su pripremu bili uključeni muzejska kustosica Emma Marangoni i muzejski informatičar Tihomir Tutek.
Prikaz Zbornika Lovranšćine (knjiga 3), Katedra Čakavskog sabora Lovran, 2014., ur. Igor Eterović. Treća knjiga Zbornika uglavnom sadrži radove nastale na temelju izlaganja na znanstvenome skupu ...Lovran u riječi, riječ u Lovranu, održanome 20. travnja 2013.
To position the tourism offering of the Municipality of Lovran, it must be adjusted to the modern needs of tourists. In this, a key role belongs to designing, implementing and sustaining an ...experience system as part of the destination’s integrated tourism product. Lovran as a tourist destination can become distinctive only to the extent to which it can provide services and facilities capable of satisfying the travel needs and motivations of tourists. When designing an experience system, the destination is generally in the focus of interest. This paper, however, takes a closer look at the thematization of beaches that are a part of Lovran’s tourism offering. Previous tourism development in Lovran has first and foremost been centred on the summer months when the sun, sea and beaches are the primary motivation for tourist arrivals. Lovran as a tourist destination, together with its beaches, provides opportunities that have yet to be fully valorised with regard to implementing the experience system in beaches. In this respect, the paper aims to highlight the need for beach thematization. Beach thematization is carried out in accordance with the vision of the destination to ensure the optimal distribution of bathers and to satisfy their preferences. A new classification of beaches is made according to the Bathing Area Registration and Evaluation (BARE) system, which is adjusted to the needs of the market. The BARE system categorises beaches based on their accessibility and coastal scenery. The purpose of the paper is to analyse beaches in Lovran and, in accordance with a beach’s potential, to propose a theme (eco beach, romantic beach, beach for families with children, etc.) for each one, based on the Regional Program for the Adaptation and Management of Seaside Beaches in Primorje-Gorski Kotar County. The authors conclude that beaches have a primary importance for most tourists as well as residents, making it essential to respect their physical, social and ecological carrying capacities.
Katedra Čakavskoga sabora Lovran nastala je s jasnim ciljem početka sustavnoga rada na valorizaciji bogate kulturno‑povijesne baštine Lovrana i njegove bliže okolice, Lovranšćine. U ovom radu daje se ...pregled aktivnosti Katedre u njezinu prvom desetljeću (2009.–2019.) rada kojim se taj cilj ostvarivao. Naglasak je stavljen prvenstveno na znanstvenu valorizaciju spomenute baštine kroz dvije kontinuirane aktivnosti, znanstvene skupove i publikaciju znanstvenog časopisa Zbornik Lovranšćine, te na bogatu izdavačku produkciju kojom se Katedra prometnula u predvodnika izdavaštva na Liburniji. Ocjenjuje se Katedrin rad kroz obranu teze da je Katedra sustavno, temeljito i kontinuirano radila na valorizaciji kulturno‑povijesne baštine Lovrana i Lovranšćine posve uspješno ostvarujući svoje početne ciljeve. Zaključno se osvrćemo na to da je takvim radom Katedra vrlo vjerojatno uvelike nadmašila početna očekivanja svojih utemeljitelja prometnuvši se u uzor znanstvenog rada jedne udruge i, općenito, uzor sustavne izdavačke politike u nekoliko područja: od znanstvenog preko publicističkog do književnog, u kojemu se ističe na regionalnoj, pa čak i nacionalnoj razini.
U ovome preglednom, usporedbenom radu raspravljat će se o važnosti i posebnosti triju glagoljskih abecedarija iz XV. st. ugrebanih u zidne slike lovranske župne crkve Svetoga Jurja. Predočit će se ...njihove tipičnosti i posebnosti u odnosu na druge dosad pronađene ugrebane glagoljske abecedarije, osobito prema najstarijem – Ročkom glagoljskom abecedariju iz XII. st. Obratit će se pozornost na slovni sastav i odnos prema očekivanom onodobnom grafemskom inventaru, na oblike predočenih slova, na njihovo pozicioniranje u odnosu na konkretnu podlogu. Pritom će se razmatrati i općenitije tekstne posebnosti ove minijaturne tekstne vrste.
The Spanish flu, one of the worst epidemics in history, appeared in 1918, on the eve of the end of the World War I. The characteristic of the epidemic on the territory of the city of Rijeka has been ...poorly studied. Certainly, the lack of primary sources, such as hospital registries, have made the understanding of the incidence and the course of the epidemic in the city more difficult. Therefore, the death certificates have emerged as the main primary source. The purpose of this paper is to explore and describe mortality caused by the (Spanish) flu during 1918 and at the beginning of 1919, using the death registers of those who lived in the area of the city center and the surrounding parishes. The results of the Spanish flu mortality research in the area of Rijeka are compared to the Spanish flu specific mortality on the territory of the three parishes situated in the wider area of Rijeka – Brseč, Mošćenice and Lovran. The elucidation of the characteristics of the Spanish flu epidemic and its impact on the quotidian life in the city of Rijeka is possible through the analysis of daily newspapers as well. In this paper, we have explored such articles in the La Bilancia, Rijeka’s newspaper published in Italian.
PDF
