U ovom radu predstavljamo Zajednički Ph.D. Program iz obrazovnih studija koji održavaju tri sveučilišta u Ontariu, Kanada, raspravljamo o ulozi sveobuhvatnog portfelja u obrazovanju istraživača i ...opisujemo našu viziju održivog doktorskog obrazovanja i održive budućnosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Raspravljamo o važnosti sveobuhvatnog portfelja za zadržavanje studenata u doktorskim programima, razvoj vještina učenja za 21. stoljeće, mentorstvo, kompetencije pojedinca kao znanstvenika i holističko doktorsko obrazovanje. Istražili smo temeljna pitanja: Što funkcionira? Što ne funkcionira? Što nedostaje? Na kraju, zaključujemo s kritičnim razmišljanjima i preporukama na razini doktorskih studija, kao i s obzirom na interese ključnih sudionika, uključujući studente, mentore, dizajnere nastavnog plana i programa, voditelje doktorskih programa i kreatore zakona i uredbi doktorskih studija.
Upotreba pojmova učenik i učeništvo vrlo je uobičajena u evanđeoskom kršćanstvu, a značenje tih pojmova smatra se samo po sebi razumljivim. Međutim, iako je u tim krugovima došlo do svojevrsnog ...usvajanja ovih pojmova, oni su već ranije postojali i u židovskoj kulturi Isusova vremena. Svrha i cilj ovog je članka proučiti značenje koncepta učeništva u njegovu originalnom kontekstu i vidjeti koliko to značenje odudara od značenja koje ovi pojmovi imaju danas. Ovu ćemo temu obraditi u dva dijela. U prvome poglavlju proučava se starozavjetni korijen koncepta učeništva, a u drugome poglavlju sagledava se židovski sustav obrazovanja u Isusovu vremenu. U trećem poglavlju razmatra se je li i sam Isus, i u kojoj mjeri, prošao židovski sustav obrazovanja te kako i na koji je način primjenjivao taj model u poučavanju svojih učenika. U drugome dijelu članka prvo ćemo razmotriti praksu učeništva u prvoj Crkvi, a nakon toga ponuditi smjernice za primjenu Isusova koncepta učeništva danas u Crkvi.
Ključan je fokus ovog članka na problematici prenošenja principa učeništva shvaćenih unutar konteksta židovske kulture na Crkvu danas budući da istraživanje otkriva kako razumijevanje tog pojma danas ne odgovara sasvim načinu na koji se shvaćalo učeništvo Isusova doba. Naime, premda je učeništvo i tada sadržavalo prenošenje informacija, važnije od toga je bilo slijediti učitelja (rabina) i učiti od njega u bliskom odnosu. U članku se zaključuje da moguće rješenje za ovaj izazov treba potražiti prvo u promjeni razmišljanja o tome što učeništvo uistinu jest (promjena fokusa), a onda u praksi kroz mentorstvo i male grupe ciljano izložiti obje strane (i „učitelja“ i „učenika“) iskustvu poučavanja primjerom.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Osnovni je cilj doktorskoga rada dobiti uvid u promjene studentskih očekivanja i procjena mentorskih kompetencija kao i samoprocjena ...mentora različitih godina studija te istoga naraštaja studenata tijekom cijelog studija. Ispitanici i metode Istraživanje je longitudinalno, presječno i prospektivno, provedeno u trajanju tri akademske godine, u KBC Osijek, na klinikama i odjelima nastavnim bazama Medicinskog fakulteta Osijek. U istraživanje su uključene dvije skupine ispitanika: tri naraštaja studenata (2011./2012., 2012./2013., 2013./2014.) prve, druge i treće godine sveučilišnog preddiplomskog studija Sestrinstvo, Medicinskog fakulteta Osijek i mentori kliničkih vježbi triju kolegija. Instrument je ispitivanja anketni upitnik koji se sastojao od pitanja o općim obilježjima ispitanika i 52 obilježja kompetencija mentora podijeljenih u šest kategorija. Instrument je prilagođen iz instrumenta The Nursing Clinical Teacher Effectiveness Inventory (NCTEI). Kriteriji za uključivanje kolegija iz pojedine godine studija bili su: kolegij zdravstvene njege, najmanje 60 sati vježbi, najmanje 8 ECTS bodova, najmanje osam mentora. Rezultati Procijenjene su kompetencije mentora značajno niže ocijenili od očekivanih kompetencija mentora studenti prvih i trećih godina studija, svih triju akademskih godina (p<0,001). Samoprocijenjene kompetencije mentora u izvođenju kliničkih vježbi, u odnosu na procjene studenata, značajno su višima ocijenili mentori svih triju studijskih i akademskih godina (p<0,001). U akademskoj 2011./2012. i 2013./2014. godini značajno su najniža očekivanja studenata druge godine (p<0,001), a najniže procjene studenata prve godine studija (p<0,001). U akademskoj 2012./2013. godini najniža su očekivanja i procjene studenata prve godine studija (p<0,001). Mentori treće godine studija, svih triju akademskih godina, značajno su precijenili vlastite kompetencije (p<0,001). Studenti istih godina studija, različitih akademskih godina, imaju značajno različita očekivanja (p<0,001) i procjene mentorskih kompetencija (p<0,001). Među ponavljanim samoprocjenama mentora nema značajne razlike za mentore prve (p=0,584), druge (p=0,587) i treće (p=0,292) godine studija. Očekivanja studenata tijekom trogodišnjeg studija u značajnom su porastu s porastom godine studija 176 Robert Lovrić Disertacija, 2015. (p<0,001). Studenti su tijekom studija najvišima ocijenili kompetencije mentora druge godine studija (p<0,001). Zaključak Očekivanja i procjene studenata, kao i samoprocjene kompetencija mentora razlikuju se s obzirom na godinu studija. Očekivanja studenata tijekom studija viša su porastom godine studija, a studentske procjene kompetencija mentora tijekom studija primarno ovise o mentorima i kompetencijama koje primjenjuju tijekom kliničkih vježbi.- Objective The main objective of this doctoral research is to get an insight into the change of students' expectations and assessments of their mentors' competence. We have also dealt with the self-estimations of mentors at different study years working with the same generation of students throughout the study. Subjects and methods The research was a longitudinal. cross-sectional and prospective one. It was conducted during a period of three academic years at the Clinical Hospital (KBC) Osijek. in the clinics and departments - teaching bases of the Osijek Faculty of Medicine. The study involved two groups of participants: three generations of students (2011/2012. 2012/2013. 2013/2014) of the first. second and third year at the University undergraduate study of Nursing at the Osijek Faculty of Medicine. as well as the clinical practise mentors for three courses. The testing instrument was a questionnaire on general characteristics of the respondents and 52 attributes of mentors’ competences divided into six categories. The instrument was adapted from the Nursing Clinical Teacher Effectiveness Inventory (NCTE). Criteria for inclusion of courses in each study year were: the course of health care. at least 60 hours of clinical practise. at least 8 ECTS credits. at least eight mentors. Results The mentors' competences were estimated at a significantly lower rate than expected by students of the first and the third year of study at all three academic years (p<0.001). The mentors’ self-estimated competences in performing their clinical practice were significantly higher by the mentors of all three study and academic years. in relation to the assessment of students (p<0.001). In the academic years of 2011/2012 and 2013/2014, students of the second year’s expectations were significantly lowest (p<0.001). while the lowest assessments were those of the first year students (p<0.001). In the academic year of 2012/2013. the lowest expectations and evaluations were those of the first year’s students (p<0.001). Mentors at the third year of 178 Robert Lovric Disertaciia. 2015. study in all three academic years significantly overestimated their own competences (p<0.001). Students at the same study years. but in the different academic years. had significantly different expectations (p<0.001) and estimates of mentors’ competence (p<0.001). Among the repeated mentors’ self-estimations. there were no significant differences at the first (p=0.584), the second (p=0.587) and the third (p=0.292) year of study. Expectations of students during the three-year study significantly increased every year (p<0.001). During their studies. the students had estimated their mentors’ competence as highest at the second year of study (p<0.001). Conclusion Students' expectations and estimations of mentors’ competences, as well as mentors’ self-assessments. differ with given study year. Students’ expectations grow with each study year. The students' assessment of mentors’ competence primarily depends on the mentors and the competences they apply in clinical practice.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U prvom dijelu rada predstavljamo ulogu mentorstva u praktičnom pedagoškom osposobljavanju studenata. Pedagoška praksa omogućuje studentu postupno uvođenje u pedagoški rad i osposobljavanje za ...poučavanje pod stručnim vodstvom mentora, a to je istodobno i kontakt s praktičnim radom. Veoma je važno dobro planirati pedagošku praksu, kao i da je kvalitetno provode mentori s odgovarajućim obrazovanjem i iskustvom, kako bi student pri tome razvijao različite sposobnosti. Drugi dio izlaganja iznosi rezultate kvalitativnog istraživanja u kojem je sudjelovalo 26 mentora. Oni su u studijskoj godini 2009./2010. bili mentori studentima 4. godine sveučilišnog studijskog programa Razredna nastava na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mariboru. U istraživanju nas je zanimalo kako učitelji mentori ocjenjuju svoj rad i ulogu mentorstva. Također nas je zanimalo kako se ocjenjuje rad studenata tijekom pedagoške prakse, što dobivaju od studenata te kakav se odnos razvija između mentora i studenata. Rezultati istraživanja pokazuju kako većina mentora, zapravo, nije dovoljno motivirana te je i nedovoljno stručno pripremljena za mentorstvo. Mentori smatraju da mentorstvom nisu preopterećeni te kako ih ono potiče na razvoj međusobnog profesionalnog odnosa. Studenti koji, prema mišljenju mentora, imaju skromna pedagoška iskustva obraćaju im se s različitim pitanjima, a najčešće ih zanima kako pripremiti i izvesti nastavni sat. Mentori kod studenata cijene različite novine, motivacijske igre koje uvode u nastavu i time posredno utječu na profesionalni razvoj mentora.
Poduzetništvo žena igra značajnu ulogu u razvoju nacionalnih ekonomija i rastu. Ipak, unatoč tome što žene predstavljaju polovicu populacije, one nisu adekvatno zastupljene na višim razinama ...managementa na Zapadnom Balkanu, a ni globalno. Rezultati Global Entrepreneurship Monitor-a (GEM, 2012.) pokazuju da žene poduzetnice nisu odgovarajuće osposobljavane ni poticane, uglavnom zbog kulturoloških i socijalnih stavova te pristupa resursima i prilikama. Kako bi se smanjila razlika u spolovima, potrebne su politike koje promoviraju promjene u društvenim stavovima, a koje su usklađene s učenjem, podrškom i potporom poduzetništvu žena. Situacija na Zapadnom Balkanu je da su žene nedovoljno zastupljene u ekonomskom i političkom odlučivanju, s niskom razinom zapošljavanja, te da su žene poduzetnice često diskriminirane kada traže sigurne pozajmice i financiranje za svoje poslovanje. Ovaj rad stoga istražuje načine poticanja poduzetništva žena u zemljama Zapadnog Balkana dajući kritičku analizu i pregled najboljih praksi. Na razini Europske Unije žensko je poduzetništvo promovirano kroz European Network to Promote Women’s Entrepreneurship (WES); portal za poduzetništvo žena i mrežu žena ambasadorica i mentorica koji su praćeni kroz mnoge projekte financirane iz EU. Kao način za smanjivanje izazova u poduzetništvu žena, ovaj rad je identificirao mentorsku podršku kao dobar način za fleksibilnu, prilagođenu podršku poduzetnicima i njezinom/njegovom iskustvu, identitetu, a koji istovremeno nosi s otporom prema učenju (Kickul et al., 2007; Rute, 2006).
PDF
