Borba nad ruinama Škokić, Tea
Etnološka tribina,
12/2023, Letnik:
53, Številka:
46
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U tekstu se analiziraju tri lokacije u Bihaću s napuštenim objektima u kojima su se formalno ili neformalno zadržavali ili se još uvijek zadržavaju migranti. Riječ je o građevinama koje su nekoć bile ...dio industrijske ili urbane infrastrukture, da bi njihovim napuštanjem i devastacijom postale ruine, a dolaskom migranata i skloništa. Cilj je rada propitati njihovo fizičko i diskurzivno zaposjedanje, metaforičke borbe nad time kome pripadaju, tko ima pravo njihova korištenja i što one znače zajednici u kontekstu afektivnog odnosa spram gradske prošlosti i budućnosti. Rad se temelji na višednevnom boravku u Bihaću u jesen 2022. godine, terenskim bilješkama i fotografijama te na pregledu medijskih napisa vezanih za bihaćke slučajeve.
The text analyzes three locations in Bihać with abandoned buildings where migrants are formally or informally sheltered. These are the buildings that were once part of the industrial or urban infrastructure, but today they are abandoned and devastated ruins that have become shelters due to the arrival of migrants. This article seeks to question the struggles over who has the right to use these ruins, to whom they belong, and what they mean to the community in the context of the city’s past and future. The article is based on a multi-day stay in Bihać in the fall of 2022, field notes, photographs, and media articles related to the Bihać cases.
V Ljubljani sta med 6. in 8. 11. 2019 potekala 54. srečanje in javni posvet ALTE (Association of Language Testers in Europe). Srečanje na temo Enojezično testiranje v večjezični realnosti: jezikovne ...ideologije in njihov vpliv na jezikovno testiranje sta organizirala Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta in njen Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko. V tem okviru je 8. 11. 2019 potekala okrogla miza (Bližnja) srečanja oblikovalcev jezikovne politike. Objavljamo zapis posnetka pogovora sodelujočih na dogodku.
U ovom se radu, kroz studiju slučaja otoka Korčule, istraživalo pojavu novijeg doseljavanja na hrvatske otoke, odnosno doseljavanja stanovništva nakon 2000. Interes bio je usmjeren na domaće i strane ...useljenike koji većinu godine žive na Korčuli, odnosno kojima je otok mjesto stalnog boravka. Autoricu je zanimalo što ih dovodi na mjesta u kojima se bilježe negativni demografski trendovi, odnosno ona iz kojih se stanovništvo pretežito iseljava. Cilj rada bio je na temelju studije jednog otoka sustavno istražiti kontekst dolaska različitih migrantskih skupina, ispitati njihove razloge za preseljenje te naglasiti sve značajniju ulogu otoka u povratnim i dolaznim migrantskim tokovima. Teorijska podloga rada oslanja se na pristupe koji naglašavaju neekonomske razloge migracije (King, 2002) te migracije kao rezultat promjene životnog stila (Benson i O’Reilly, 2009a). Istraživački pristup bio je kvalitativan i uključivao je intervjue s 37 doseljenika. Osim intervjua primijenjena je i metoda ankete kako bi se dopunili demografski podaci o ispitanicima. Na temelju podataka iz intervjua i anketnih upitnika sugovornici su grupirani u tri osnovne skupine prema njihovoj glavnoj vezi s otokom: a) migranti povratnici (trinaest ispitanika), b) bračni migranti/ice (dvanaest ispitanika) i c) doseljenici – bez prethodne bračne ili rodbinske veze s otokom (dvanaest ispitanika). Na primjeru Korčule može se zaključiti kako su veći hrvatski otoci, usprkos negativnim demografskim trendovima, potencijalno privlačne destinacije za određeni broj domaćih i stranih doseljenika. Iako je teško očekivati značajniju revitalizaciju otočnog prostora, turizam svakako dovodi nove aktere u njega. Veliki otoci u povoljnijoj su poziciji s obzirom na veći broj stanovnika i veću gustoću društvenih odnosa te veću količinu sadržaja i infrastrukturne opremljenosti.
PDF
