The article provides an overview of the number of illegal entries into the Member States of the European Union in the Mediterranean area. At the same time, separate reviews are presented for each of ...the three areas – the Eastern Mediterranean, the Central Mediterranean and the Western Mediterranean. The review period is limited by the last phase of the “migration crisis” of 2015/2016 and the COVID-19 pandemic, which also affected the number of illegal entries of third-country nationals into the EU. The paper presents exclusively statistical data relating to the external borders of Spain, Italy, Greece and Bulgaria. These four countries are the most represented in terms of the number of illegal entries of migrants through the southern borders of the EU. Other countries on the southern borders of the EU - Portugal, France, Croatia, Malta and Cyprus - have an insignificant share in the number of illegal entries of migrants or do not record such entries at all via sea borders. By presenting the trends in the number of illegal entries into the EU by the third-country nationals over a longer period, an attempt is made to give an insight into the possible influences that lead to stagnation or the progression of the analysed numbers in relation to possible factors of influence. The sources of data are the statistics of international organisations in charge of dealing with migrants, primarily the IOM, where the numerical data are also given in graphical representations in order to better present the statistical data. Special emphasis is placed on the East-Mediterranean route, which has a direct impact on the state of illegal migration to the so-called Western Balkan route and the Republic of Croatia. The analysed data show that after the end of the “migration crisis” in 2015, when the majority of illegal entries were recorded in the Eastern Mediterranean, already in 2016 the eastern and central routes in the Medi-terranean were equal in terms of the number of illegal entries, despite the fact that a large number of illegal entries of migrants via the East-Mediterranean route covered the entire first quarter of 2016. Already in 2017, the central part of the Mediterranean once again took the lead in the number of illegal entries of migrants through the southern borders of the EU. Spain and Greece were almost equal in number of illegal entries that year, with Greece representing a large decrease compared to 2016, while for Spain 2017 recorded an increase in illegal entries compared to the previous year. During 2018 and 2019, a new drastic change is taking place: the number of illegal entries significantly decreased in Italy, while the number in Greece, and even in Spain in one period, grew quite significantly. However, this decrease in the number of illegal entries via Italy had such a share in the total number of illegal entries that overall there was reason for optimism regarding the development of the situation of illegal migration in the Mediterranean. Finally, 2020 and 2021 were marked by the global outbreak of the COVID-19 pandemic affecting migratory routes in the eastern, central and western Mediterranean completely differently. While the number of illegal entries in Greece dropped dramatically in both mentioned pandemic years, the number of illegal entries in the central and western Mediterranean raised significantly. Moreover, the number of illegal entries increased in these pandemic years even in Bulgaria, which borders Greece and forms part of the East-Mediterranean illegal migration route. By analysing the state of illegal migration in the Mediterranean area, and especially in the Eastern Mediterranean, the article tries to gain insight into the factors that influence the state of illegal migration in this part of the EU’s external borders. An overview of illegal migration trends in the Mediterranean in the period from 2016 to 2021 serves as a basis for reconsidering how the activities of the border authorities have influenced these trends and whether these activities have a significant impact on illegal migration and to what extent. Therefore, trends in illegal migration are presented as a phenomenon that is subject to change under the influence of various factors. The terms “push” and “pull factors” are used in paper to a lesser extent as scientific terms, and more as a framework in which the aforementioned variables are placed, with the help of which the bodies in charge of monitoring the external borders of the EU try to predict the mindsets of the migrants when making a decision on choosing a migration route. From analysed examples, it can be seen that a decline in the interest of migrants from Asia and Africa to enter the territory of the Union cannot be expected. The intensity of these movements is constantly changing, depending on the push factors, but it is difficult to foresee a change in the trend especially due to unexpected effects of the deterioration of the overall political, economic, humanitarian and climate picture in the world.
U članku se istražuju iskustva brazilskih studenata koji studiraju u inozemstvu, analizirajući faktore koji potiču i ometaju tu vrstu meðunarodne migracije. Ova analiza naglašava važnost meðunarodnih ...studentskih programa, transnacionalnih veza i dijasporskih praksi. Relativna nerazvijenost Brazila potiče mnoge Brazilce na emigraciju, ali različiti meðunarodni i lokalni faktori predstavljaju strukturne prepreke ostvarenju tih aspiracija. Kao rezultat toga pojedinci moraju tražiti alternativne pristupe, pri čemu programi mobilnosti studenata postaju ključnim resursima. Takoðer se istražuje kako etnički i ljudski kapital mogu olakšati mobilnost za mnoge Brazilce, omogućavajući im da prevladaju strukturne prepreke koje ih često potiču da se kreću kroz više država. Ovo istraživanje stoga takoðer pridonosi raspravama o vezi izmeðu etničkog i ljudskog kapitala i multinacionalnih, višestrukih migracija.
Središnja tema priloga duhovne su osobe iz grada Kotora u Mlecima, njihovo djelovanje (privremeno ili trajnije) u gradu svetoga Marka, kao i njihovi prinosi crkvenim vezama između dviju jadranskih ...obala. Rad se zasniva na raščlambi izvorne arhivske građe pohranjene u Državnom arhivu u Mlecima (Archivio di Stato di Venezia, fond: Notarile testamenti), kao i na uporabi dosadašnjih spoznaja historiografije. U radu se, tragom oporučnih spisa hrvatskih iseljenika (uključivo i duhovne osobe iz Kotora) razmatra vremenski okvir njihova djelovanja, mjesta stanovanja i djelovanja (župe) te posebice njihova uključenost u nekoć brojnu i društveno važnu hrvatsku zajednicu u Mlecima.
The central topic of this article is persons from Kotor (Cattaro) who lived and worked in Venice. The author used all the relevant historiographical literature regarding emigrants from Kotor in Venice, as well as the archival sources – especially notarial testaments of people from Kotor and other Eastern-Adriatic communities, which are kept in the State Archives in Venice. On the basis of the archival sources, the author analyzes the time frame when the spiritual persons from Kotor were noted in the preserved Venetian sources, what titles they had, where did they live and what were their activities in Venice. The author has analyzed in detail the last wills of clergymen from Kotor, as well testaments of other emigrants from Kotor in which priests and monks from Kotor are mentioned. In the end, the author concludes that the community of emigrants from Kotor in Venice played an important role regarding the history of Croatians in Venice, and within this history, spiritual persons from Kotor had a special place.
Posljednjih nekoliko godina fenomen migracija izaziva iznimnu medijsku pozornost u cijeloj Europi, a među mnogobrojnim pitanjima koje ta široka i višeslojna tema otvara, nameće se i pitanje uloge ...jezika u konstruiranju prikaza migranata i oblikovanju stavova o njima. U ovom radu proučavaju se diskursne strategije koje se upotrebljavaju kod imenovanja i opisivanja migranata kao pojedinaca i kao društvene skupine. Središnji dio rada posvećen je analizi upotrebe strategija nominacije i predikacije (Reisigl i Wodak 2001), a osnovni cilj je analizirati jezik kojim mediji imenuju migrante i opisuju njihove osobine. Kako bi se ostvario osnovni cilj rada, nužno je razmotriti i konstrukciju opreke Mi/Oni, usko vezane uz pozitivan prikaz Sebe i negativan prikaz Drugoga, a uz pretpostavku da se konstruiranjem negativne slike o Drugom pridonosi oblikovanju pozitivne slike o Sebi. Opozicija Mi/Oni ostvaruje se u odnosu dvaju glavnih društvenih aktera, tj. Europe/europskih zemalja i migranata, a stajališta o migrantima kao dionicima društvene zbilje ispituju se na uzorcima korpusa preuzetih iz britanskih i talijanskih dnevnih novina.
The study aimed to determine the push and pull factors and the impact of the pandemic and the opening of the Austrian labour market for Croatian citizens in 2020 on the migration of Croatian citizens ...to Austria after Croatia entered the EU. The study was conducted using qualitative methodology, i.e., semi-structured interviews as the main research method. The results showed that, in addition to the influence of economic and personal factors on emigration from Croatia, social migrant networks stood out as a strong pull factor for respondents to migrate to Austria. Nevertheless, some respondents, regardless of family and friends in other countries, migrate to Austria for its better living and working conditions. The pandemic and the opening of the Austrian labour market in 2020 were at one time an obstacle to emigration for some respondents, and their experiences indicate that in the next few years the number of Croats who immigrate to Austria could increase, both due to delayed emigration from Croatia and the migration of Croats from Germany.
Rad se bavi utjecajem sociodemografskih i društvenih faktora na migracijske aspiracije mladih u Hrvatskoj u 2012. i 2018. godini te komparacijom migracijskih aspiracija mladih iz Hrvatske s ...migracijskim aspiracijama mladih u 2018. godini iz 9 zemalja jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija). Prezentirani nalazi rezultat su projekta koje je provela Zaklada Friedrich Ebert u navedenim zemljama. Regresijskim modelom na uzorku mladih u 2012. u Hrvatskoj pokazano je da su pojedine sociodemografske karakteristike (dob, obrazovanje, tip naselja te planiranje izvanbračne veze) najvažniji prediktori migracijskih aspiracija. U 2018. godini uz dob, migracijske aspiracije iskazuju ispitanici prema svim stupnjevima obrazovanja te mladi iz manjih gradova. Stavovi mladih prema budućnosti Hrvatske relativno su konzistentni; pokazuje se da su 2012. odlasku bili najskloniji oni koji su gospodarsku situaciju u Hrvatsku vidjeli jednakom ili lošijom, dok su u 2018. godini aspiracije pokazivali mladi koji su budućnost hrvatskog društva percipirali lošijom. Nezadovoljstvo stanjem demokracije u 2018. bilo je statistički značajno. Ukupno gledano, mladi iz svih zemalja jugoistočne Europe dominantno iskazuju migracijske aspiracije zbog želje za poboljšanjem životnog standarda, viših plaća i boljih mogućnosti zapošljavanja, što je osobito prisutno u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj i Sjevernoj Makedoniji. Bolje obrazovanje u znatno manjoj mjeri glavni je motiv za preseljenje u drugu zemlju . U regresijskom modelu najkonzistentnijim prediktorom pokazao se pogled na budućnost društva uz ostale prediktore koji se razlikuju s obzirom na analizirane zemlje.
Migracije ljudi neizostavan su dio ljudske povijesti. One mogu biti i uzrok i posljedica, ali isto tako i katalizator društvenih promjena na nekome području. Migracije u doba rimskih osvajanja ...donedavno su u znanstvenoj raspravi bile slabo zastupljene u odnosu na izvještaje i komentare ratova i ostalih političkih zbivanja i aktera. Isto vrijedi i za sukobe na istočnoj jadranskoj obali. Zbog toga je cilj ovoga rada istražiti tragove i prirodu migracija koje su se događale uslijed ilirskih ratova i postupnoga nametanja Rima kao vladara ovog područja od 3. st. pr. Kr. pa do sredine 1. st. pr. Kr.
Human migrations are an integral part of human history. They can be both a cause and a consequence, but also a catalyst for social change in an area. Until recently, migrations during the Roman conquests were poorly represented in the scientific discussion in relation to reports and comments on wars and other political events and figures. The same applies to conflicts on the eastern Adriatic coast. Therefore, the aim of this paper is to explore the traces and nature of migrations that occurred as a result of the Illyrian wars and the gradual imposition of Rome as the ruler of this area from the 3rd cent. BC until the middle of the 1st cent. BC.
Poljsku se ponajprije smatra izvorom migracija, ali posljednjih godina zemlja je postala i mjesto naseljavanja izbjeglica i migranata, koji osobito dolaze iz Istočne Europe. U ovom smo radu najprije ...pokušali prikazati današnje iseljavanje iz Poljske, a zatim predstaviti priljev stranaca u tu zemlju. Pokazali smo i posljedice iseljavanja za Poljsku. Zatim smo se fokusirali na učenje Crkve o iseljenicima, a posebno na brigu za njihovo duhovno dobro. Drugi dio članka posvećen je useljenicima u Poljsku. Razmišljanje završava predstavljanjem trenutačnih podataka o broju imigranata i razlozima naseljavanja u Poljskoj. Prikazali smo poljsku državnu politiku s tim u vezi te prešli na stav Rimokatoličke Crkve u pogledu prihvaćanja izbjeglica i migranata. Na temelju provedenih analiza ustanovili smo da je politika poljske države otvorena uglavnom prema pridošlicama iz Istočne Europe, dok potencijalnim migrantima sa Srednjeg Istoka i iz Afrike, poljska Vlada nudi pomoć samo u privremenom naseljavanju. S druge strane, Rimokatolička Crkva u Poljskoj naglašava potrebu otvorenosti prema svim ljudima kojima je pomoć potrebna, premda primjećuje da je potrebno educiranje javnosti o tom pitanju. Rješenja prihvaćena u Poljskoj rezultirala su masovnim priljevom migranata iz istočnoeuropskih zemalja, posebno iz Ukrajine.
Središnja tema rada usmjerena je na oblike povezanosti iseljenika s otoka Hvara u hrvatskoj bratovštini sv. Jurja i Tripuna u Mlecima u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. Rad se zasniva na obradi ...gradiva pohranjenoga u Državnome arhivu u Mlecima (oporuke) i Arhivu bratovštine sv. Jurja i Tripuna (spisi vezani za prihode i rashode bratovštine te popisi članova i dužnosnika u bratimskim vijećima i odborima). Uvidom u gradivo razvidno je da su Hvarani stoljećima predstavljali jednu od najvažnijih hrvatskih regionalnih skupina u gradu na lagunama, a u 17. stoljeću može se kazati da su, prema ugledu i učestalosti spominjanja, prednjačili nad drugim bratimima zavičajem od Dalmacije do Boke kotorske. U prilogu se donosi popis svih dosad istraženih Hvarana uključenih u bratovštinu sv. Jurja i Tripuna.
The chief topic of this article is analysis of inter-connections among emigrants from Island of Hvar within the Croatian confraternity of SS George and Tryphon in Venice in the period from the fifteenth up to eighteenth century. The article is based upon analysis of the archival sources kept in the State Archive in Venice (mostly last wills) and on the records from the Archives of the Confraternity of SS George and Tryphon (income records, lists of members and confraternity officials). The analysis has revealed that throughout the investigated centuries the emigrants from Hvar were one of the most important regional groups of Croats in Venice. Moreover, in the seventeenth century they were the most prominent amongst all the other brothers from Dalmatia (including emigrants from Boka kotorska). At the end author provides a complete list of all the investigated emigrants from Island of Hvar, who were involved in the activities of the Confraternity of SS George and Tryphon in Venice.
Ovaj rad rezultat je antropološke studije o utjecaju prisilnog raseljavanja, genocida i nestalih osoba na društvene identitete preživjelih žena, njihovih obitelji i lokalnih zajednica. U prvom dijelu ...rada iznesene su statističke i historiografske činjenice vezane uz nedavna ratna stradanja u Bosni i Hercegovini (BiH) te se upozorava na nedostatke kvantitativnoga istraživačkog pristupa u donošenju zaključaka o biti, karakteru i posljedicama ratnih događanja na različite demografske i rodne grupacije u BiH. U drugom dijelu – kroz etnografski opis života jedne od ratnih udovica i majke koja je izgubila dva sina, a koja danas živi u dijaspori – autor opisuje teškoće koje prate ratne udovice, kako na psihološkoj tako i na sociokulturnoj razini, kao i razloge zbog kojih su se mnoge od njih odlučile na migraciju u treće zemlje. Rad potom opisuje kako je medicinska i forenzička DNK-biotehnologija pomogla u rehumaniziranju nestalih i ubijenih, dok je poslijeratna birokracija u BiH, dobrim dijelom, imala drugačiji, dehumanizirajući učinak na ratne udovice i preživjele, što je nerijetko bio jedan od razloga njihove emigracije. U zaključku se autor zalaže za aktivistički pristup druš¬tveno-humanističkih istraživanja vezanih uz problematiku koja prati ratne udovice, a s ciljem zaštite i promicanja njihovih ljudskih prava i dostojanstva.
PDF
