Sedamdesete godine dvadesetog stoljeća kreirale su nov odnos muzeja i društva, ponajprije kroz formu eko-muzeja. U međuvremenu se društvo, kontekst u kojem muzeji djeluju, značajno promijenilo. ...Eko-muzeji i pokret nove muzeologije su, iako izvorno odgovarajući na potrebe ondašnjeg trenutka, svojim konceptom teritorija, baštine, identiteta i razvoja, te (lokalne) zajednice kao osnovnog nositelja procesa, anticipirali mnoga suvremena teorijska i praktična promišljanja. U međuvremenu
su tradicionalni (klasični) muzeji preuzeli dio iskustva ekomuzeja
dok su i sami eko-muzeji evoluirali i stvorili nove oblike pojavnosti.
Namjera je rada kritički sagledati razvoj i inovacije eko-muzeja
i nove muzeologije, te pokazati primjenljivost i upotrebljivost ovog koncepata u današnjim, promijenjenim društvenim okolnostima.
Obrazlažući poveznicu između muzeja i zdravlja stanovništva, autor se oslanja na dva argumenta: prvo, da je pojava javnih muzeja u 19. stoljeću bila dijelom pokreta širokih razmjera usmjerenoga na ...poboljšanje javnoga zdravlja i blagostanja te drugo, da postoje značajni dokazi, prema statistikama o javnom zdravlju, prema kojima posjet muzeju doista ima stvaran učinak na zdravlje ljudi.
Muzejski predmet temeljna je sastavnica muzejskoga zbirnog fonda, bez obzira unutar koje se zbirke nalazi, čuva i istražuje. Njegova je temeljna odrednica da je izdvojen iz primarnoga ili arheološkog ...konteksta i prenesen u muzeološki kontekst, unutar kojega nema više temeljne ni sekundarne uporabne funkcije, odnosno više ne služi svrsi za koju je načinjen, već preuzima informacijsku i komunikacijsku funkciju svojstvenu muzeološkom kontekstu.
Muzeologija predstavlja i predmet teorije i opsežnu metodologiju za
praktičnu primjenu. Ukazuje se na to da je muzej kao suvremena
ustanova poseban i uvelike se razlikuje od drugih ustanova - arhiva,
...biblioteka i baza podataka - koje se također bave baštinom. Nakon
kratkog opisa obilježja muzeologije i njezina mjesta unutar sustava
znanosti iznosi se strukturirani okvir koji pomaže p r i analizi i
razumijevanju njezine složene i uvelike međuovisne prirode.
Naglašava se potreba istraživanja i obrazovanja u muzeologiji na
akademskoj razini, i naposljetku, iznosi se nekoliko primjera njezine
primjene u svakodnevnoj praksi.
Na području današnje Slovenije tradicija organizirane zaštite kulturne
baštine traje već stoljeće i pol. Prvi su zakoni, kao i u drugim republikama tadašnje zajedničke države, doneseni krajem Drugoga ...svjetskog rata pa otada započinje izraziti razvoj djelatnosti. Prvi republički zakon dobili smo 1948. godine, nakon toga uslijedili su zakoni iz 1961., 1981., 1999. te posljednji iz 2008. godine. Zakon iz 1981. po prvi je puta ujedinio djelatnosti prirodne baštine, arhiva i knjižnica; u devedesetim godinama 20. stoljeća te su veze uglavnom oslabile. Zakonodavstvo je također bilo podloga za povezivanje zaštite spomeničke baštine i muzejske djelatnosti koje se realiziralo u različitim oblicima partnerske suradnje, kako na razini istraživanja tako i na cjelokupnom predstavljanju spomenika kulture. Poznat je velik broj kvalitetnih obnova arhitektonske baštine s ambijentalnim muzejskim postavom kao i niz uspješnih konzervatorskih akcija koje su buduću namjenu obnovljenog objekta povezale s muzejskim, galerijskim te, posredno, pedagoškim radom. Uz uspješne intervencije kojima je cilj zaštita kulturne baštine, institucionalni čuvari kulturne baštine susreću se i s trendom stihijskog
osuvremenjivanja povijesno važnih građevina, što u pravilu vodi
smanjivanju svijesti o potrebi za zaštitom kulturne baštine i promjeni
pozitivnog odnosa prema njoj.
