Najviše korištena metoda potpomognute oplodnje (MPO) je konvencionalna ili standarna in vitro fertilizacija (conventional in vitro fertilisation, cIVF). To je složen, skup i agresivan postupak ...liječenja neplodnosti koji je često neugodan za pacijentice i nosi visoki rizik komplikacija. Cilj takvog postupka je ostvariti što veći broj trudnoća u započetom ciklusu. Stoga je potrebno proizvesti što više oocita i zametaka, za prijenos u maternicu, da bi se nadomjestila neučinkovitost laboratorijskih postupaka. Ovarijski hiperstimulacijski sindrom (OHSS) i višeplodne trudnoće su naj-češće komplikacije cIVF. Većina autora je mišljenja da su višeplodne trudnoće ipak najveći problem, a po mnogima i najveća komplikacija cIVF, zbog većeg morbiditeta i mortaliteta djece, ali i većeg rizika komplikacija u tijeku trudnoće. Stoga je cijena višeplodnih trudnoća, uključujući cijenu IVF i praćenje trudnice do poroda, veća od ukupne cijene svih postupaka IVF. Zato se predlaže blaži, manje agresivan pristup liječenju neplodnosti in vitro fertilizacijom (mild in vitro fertilisation, mIVF), u prirodnom ciklusu ili u ciklusu s blagim protokolima stimulacije ovulacije, uz prijenos jednog ili najviše dva zametka u maternicu. Cilj takvog postupka IVF je porod živog, zdravog, terminskog djeteta, u određenom vremenskom periodu liječenja. Takav blagi pristup in vitro fertilizaciji je ugodniji za pacijentice, dopušta veći broj pokušaja od cIVF u istom vremenskom periodu, nosi manji rizik komplikacija, a podjednako je uspješan kao cIVF. Cijena jednog takvog pokušaja IVF, ali i cijena djeteta začetog i rođenog poslije mIVF je znatno niža nego poslije cIVF.
Pad ukupne plodnosti u Europskim zemljama, kao i u Hrvatskoj, ima sve značajniji negativan učinak na demografsku strukturu stanovništva Europe. Smanjena plodnost će smanjiti ukupan broj, ali i promijeniti dobnu strukturu stanovništva. To je vjerojatno najveći izazov s kojim se susreće Europska zajednica (EZ). Uz jasne pokazatelje da će takva demografska struktura stanovništva u EZ u budućnosti postati prijetnja životnom standardu i socijalnoj koheziji, upravljanje demografskim promjenama kroz zajednički dogovor političara i stručnjaka je postalo izuzetno važno. Stoga je Parlament Europske zajednice (PEZ) na prijedlog Europske udruge za humanu reprodukciju i embriologiju (European Society of Human Reproduction and Embriology, ESHRE) zauzeo stav da MPO mogu imati značajan pozitivan učinak na demografske i ekonomske čimbenike i da ih stoga treba ugraditi u populacijsku politiku zemalja EZ. Zapreka za veću primjenu MPO su restriktivni zakoni ili nepostojanje zakona o MPO. To otežava pristupačnost MPO i daje krivu percep¬ciju o MPO u društvu. U Hrvatskoj, zbog toga što nemamo zakon o MPO, a niti centralni nacionalni registar MPO, imamo dosta problema u liječenju neplodnosti s MPO. Zbog toga dosta parova liječi neplodnost u inozemstvu. Zakonsko uređenje MPO i stvaranje centralnog nacionalnog registra MPO, te njihova integracija u populacijsku politiku Hrvatske je opravdan zahtjev. To bi omogućilo veću transparentnost, stručnu i zakonsku kontrolu, ali i veću uspješnost MPO u liječenju neplodnosti, što zahtijeva bolju suradnju stručnjaka za MPO, političara i cjelokupne javnosti.
Prikazana je 38-godišnja bolesnica koja je zanijela nakon ekstrakcije iz materišta komadića fetalne kosti zaostalog nakon prekida trudnoće učinjenog 20 mjeseci ranije. Cijelo je vrijeme imala ...probleme s produženim i bolnim menstruacijama zbog kojih je čak tri puta hospitalizirana i dva puta podvrgnuta eksplorativnoj kiretaži. Iako je ultrazvučno u materištu uočena neobična hiperehogena formacija nije bila postavljena sumnja na zaostali dio fetalne kosti, nego su sve terapijske procedure bile usmjerene liječenju upale i zaustavljanju krvarenja.
Cilj rada. Usavršavanjem dijagnostike, posebice ultrazvučnih i endoskopskih metoda, omogućeno je uspješno otkrivanje poremećaja u spajanju Müllerovih cijevi s posljedičnim stvaranjem septuma uterusa ...različite dužine i lokalizacije. Ovi poremećaji su združeni s lošim reprodukcijskim ishodom i povećanim rizikom za majku. Cilj rada je bio analizirati¬ uspješnost histeroskopske metroplastike u nastanku, tijeku i ishodu trudnoće. Ispitanice i metode rada. Skupina od 410 ispitanica s trudnoćom nastalom poslije histeroskopske metroplastike, sa srednjom vrijednosti životne dobi od 31,4 godine i srednjom vrijednosti trajanja neplodnosti 5,3 godine, podijeljena je u dvije podskupine: 1) s primarnom neplodnošću 178 i 2) sa sekundarnom neplodnošću 232 bolesnice. Rezultati. Prije histeroskopske metroplastike stopa rađanja je bila 7,6% (31 porod), sa stopom preživljenja 5,4% i perinatalnim mortalitetom 32,3%. Stopa spontanih pobačaja je bila 72,8% (169 bolesnica), od 1 do 9 po bolesnici. Ukupni broj spontanih pobačaja iznosio je 360, odnosno 86,1% od ukupnog broja 418 trudnoća ili 2,1 pobačaj po bolesnici. Stopa izvanmaternične trudnoće je bila 10,8% (25 bolesnica). U 178 ispitanica nije došlo do trudnoće unatoč poduzetom višegodišnjem liječenju neplodnosti. Poslije histeroskopske metroplastike stopa po¬roda je signifikatno porasla i dostigla 75,8%. S druge strane, stopa spontanih pobačaja je signifikantno pala na 10,4%. Stopa perinatalnog mortaliteta je pala na 2,2%, dok je stopa izvanmaternične trudnoće pala na 3,9%. Trudnoća u tijeku je 8,5%. Zaključak. Incizijom septuma kavuma uterusa postiže se poboljšanje uvjeta za implantaciju i razvoj trudnoće. Nakon histeroskopske metroplastike signifikantno raste stopa poroda, od 7,6% prije na 75,8% poslije operacije. U isto vrijeme, stopa spontanih pobačaja pala je od 72,8% prije histeroskopske metroplastike na 10,4% poslije operacije.
Cilj istraživanja: Glavni ciljevi istraživanja bili su: procjena plodnosti muških partnera u
parova uključenih u postupke pomognute oplodnje, utvrđivanje učestalosti kromosomskih
aberacija i ...mikrodelecija Y kromosoma u muškaraca s poremećajem plodnosti, utvrđivanje
utjecaja pojedinih staničnih, mikrobioloških i biokemijskih nalaza u sjemenu, kao i razine
hormona u krvi na smanjenje plodnosti i neplodnost, te da li i u kojoj mjeri oni mogu utjecati
na uspješnost metoda pomognute oplodnje.
Ispitanici i metode: Ispitivanu skupinu čini 305 pacijenata Odjela za humanu reprodukciju
Klinike za ginekologiju i porodništva KBC-a Rijeka.
Pacijenti su, prema nalazu sjemena po kriterijima SZO, podijeljeni u 6 skupina:
normozoospermija, oligozoospermija, azoospermija, astenozoospermija,
oligoastenozoospermija i teška oligoastenozoospermija.
U Zavodu za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, za
svakog od 106 ispitanika je analizirano najmanje 20 mitoza citogenetičkim metodama
kratkotrajane kulture limfocita periferne krvi, bojenjem kromosoma Giemsom i G-pruganjem.
Molekularne analize mikrodelecija Y kromosoma su analizirane PCR metodom s uzetim
uzorkom DNK, dobivenim iz pune krvi ispitanika.
Ispitivanje je vršeno s dvjema multiplim lančanim reakcijama polimeraze pri čemu su rabljene
odgovarajuće DNK početnice (engl. primer). Multipla reakcija A obuhvatila je DNK početnice
za STS biljege (engl. sequence-tagged sites) sY14, sY84, sY127, sY254 i gen ZFX/ZFY.
Multipla reakcija B učinjena je za STS biljege: sY86, sY134, s Y255, s Y14 i gene ZFX/ZFY. U
dva muškarca s mikrodelecijama učinjene su dopunske reakcije s STS biljezima: sY87, sY88,
sY135, sY114, sY143, sY152, sY157, sY160 i genom RBMY1.
Mikrobiološko ispitivanje sjemena urađeno je standardnim bakteriološkim kulturama.
Određivana je i razina izoenzima LDHx u sjemenu, te razine osnovnih hormona hipofize i
testisa u serumu: prolaktin (PRL), folikulostimulirajući hormon (FSH), luteinizirajući hormon
(LH) i testosteron (T).
Rezultati: Usporedbom godina starosti i trajanja neplodnosti nije nađena statistički značajna
razlika između skupina ispitanika uključenih u metode pomognute oplodnje.
Usporedbom razine FSH između grupa ispitanika, nađena je statistički značajna razlika
između ispitanika s azoospermijom koji su imali značajno višu srednju vrijednost FSH od onih
s normozoospermijom, oligozoospermijom, astenozoospermijom, oligoastenozoospermijom i
teškom oligoastenozoospermijom.
Srednja vrijednost razine LH bila je također statistički začajno povišena (p<0.026) u grupi
ispitanika s azoospermijom u odnosu na grupu muškaraca s normalnim brojem spermija i na
grupu s oligoastenozoospermijom (p<0,016), ali su sve te srednje vrijednosti bile u granicama
normale. Izoenzim LDHX (laktat dehidrogenaza) bio je statistički značajno povišen u ispitanika s
oligoastenozoospermijom, teškom oligoastenozoospermijom i azoospermijom u odnosu na
one s normozoospermijom.
Bakterijske infekcije sjemena nađene u 31% ispitanika (41/132).
Major kromosomske aberacije bile su prisutne u 14,15% ispitanika (15/106); najčešće, u
34,78%, nađene su u grupi ispitanika s azoospermijom (8/23).
Najčešća aberacija muškog kariotipa u osoba uključenih u metode pomognute oplodnje je
Klinefelterov sindrom.
Od svih 106 testiranih muškaraca, dvojica su imala mikrodeleciju AZFc i AZFb+AZFc regije
(1,8%), a kako su svi su bili u grupi od 23 ispitanika s azoospermijom, učestalost
mikrodelecija u toj grupi bila je 8,7%, odnosno gotovo peterostruko viša nego u ukupnom
broju testiranih ispitanika sa smetnjama plodnosti (2/23).
Zaključak: Citogenetička obrada i gensko testiranje na mikrodelecije Y kromosoma trebale bi
biti obavezne za muškarce s azoospermijom, oligozoospermijom i teškom
oligoastenozoospermijom prije njihova uključenja u primjenu metoda pomognute oplodnje, jer
se u tim skupinama nalazi najveći broj aberacija i mikrodelecija koje mogu direktno utjecati na
uspješnost metoda pomognute oplodnje, a mogu biti i prenesene na potomstvo.
Objectives: The aim of this study is to investigate the male fertility in couples seeking IVF orIVF+ICSI and to evaluate the contribution of chromosome anomalies and Y chromosome
microdeletions. The objectives are also to evaluate the cellular and biochemical parameters of
the semen and the levels of hormones in the serum and their interference on the success of
assisted reproduction methods.
Patients and Methods: 305 male patients of the Department of Human Reproduction,
Obstetric and Gynecology Clinic, Clinical Hospital Center Rijeka were divided in 6 groups
according to the WHO criteria on sperm count: normozoospermia, oligozoospermia,
azoospermia, asthenozoospermia, oligoasthenozoospermia, and severe
oligoasthenozoospermia.
At the Department of Biology and Medical Genetics, University of Rijeka, School of Medicine
cytogenetic analyses were carried out in 106 male patients by the short peripheral blood
culture and the G-binding method. PCR method was used for the molecular analyses of the Y
chromosome microdeletions. Human genomic DNA was extracted by standard methods.
Multiplex reaction A was carried out using a combination of the oligonucleotide primers for the
Y specific sequence tagged sites (STSs): sY84, sY127, sY254, sY14 and for the gene
ZFX/ZFY. Multiplex reaction B was carried out with primers for STSs: sY86, sY134, sY255,
sY14 and for the gene ZFX/ZFY. In two men with chromosome Y microdeletions, additional
screening was performed for the next STS markers: sY87, sY88, sY135, sY114, sY143,
sY152, sY157, sY160 and for the gene RBMY1.
Content and the type of bacteria were analyzed in the semen as well as level of the LDHx
isoenzyme.
The level of the prolactin, FSH, LH and testosterone were analyzed for each patient
separately.
Results: There is no statistically significant difference in the age or the duration of infertility
between tested groups of males included in the methods of assisted reproduction (MAR).
Azoospermic males have statistically significantly higher level of FSH as compared to
normozoospermic, oligozoospermic, asthenozospermic, oligoasthenozoospermic and severe
oligoasthenozoospermic males.
The LH level is also significantly higher in the group of azoospermic male as compared to
normozoospermic and oligoasthenozoospermic ones.
Isoenzyme LDHx is significantly elevated in the oligoasthenozoospermic, severe
oligoasthenozoospermic and azoospermic groups of patients as compared to
normozoospermic group.
In 31% of the ejaculates (41/132) bacterial infections were found.
Major chromosomal aberrations were found in 14,15% (15/106) of patients; mostly, 34,78%,
in the azoospermic group (8/23). The Klinefelter syndrome was the most frequent aberration
of male karyotype in the analysed group of patients. The Y chromosome microdeletion of AZFc and AZFb+AZFc region was detected in two out of
106 patients analyzed (1.8%); both patients were from the azoospermic group (2/23) what
means that in this specific group with 8.7% microdeletions, the frequency of this anomaly is
fivefold higher than in the whole group analyzed.
Conclusion: The highest frequency of the major chromosomal aberrations and Y
chromosome microdeletion are found in the group of azoospermic and oligozoospermic
groups of patients. Cytogenetic analyses and testing for the Y chromosome deletion should
be mandatory for those groups of male patients seeking the methods of assisted
reproduction, since these anomalies may highly interfere with success of the methods and
they can be transmitted to offsprings.
J. Vitku, L. Sosvorova, T. Chlupacova, R. Hampl, M. Hill, V. Sobotka, J. Heracek, M. Bicikova, L. Starka.
Obsahuje bibliografii
The general population is potentially exposed to many chemicals that ...can affect the endocrine system. These substances are called endocrine disruptors (EDs), and among them bisphenol A (BPA) is one of the most widely used and well studied. Nonetheless, there are still no data on simultaneous measurements of various EDs along with steroids directly in the seminal fluid, where deleterious effects of EDs on spermatogenesis and steroidogenesis are assumed. We determined levels of BPA and 3 estrogens using LC-MS/MS in the plasma and seminal plasma of 174 men with different degrees of infertility. These men were divided according their spermiogram values into 4 groups: (1) healthy men, and (2) slightly, (3) moderate, and (4) severely infertile men. Estradiol levels differed across the groups and body fluids. Slightly infertile men have significantly higher BPA plasma and seminal plasma levels in comparison with healthy men (p<0.05 and p<0.01, respectively). Furthermore, seminal BPA, but not plasma BPA, was negatively associated with sperm concentration and total sperm count (-0.27; p<0.001 and -0.24; p<0.01, respectively). These findings point to the importance of seminal plasma in BPA research. Overall, a disruption of estrogen metabolism was observed together with a weak but significant impact of BPA on sperm count and concentration.
Pozdní mateřství je fenoménem současnosti a bývá spojováno s životním stylem moderní společnosti. V zahraniční literatuře o něm bylo již mnoho napsáno, u nás však výzkumy věnující se podrobněji ...motivům vedoucím k pozdnímu rodičovství chybí. Tuto mezeru se snažila alespoň z části vyplnit diplomová práce, z níž vychází tento článek. Cílem práce bylo formou kvalitativního výzkumu přiblížit motivy žen, které mají své první dítě po pětatřicátém roce věku. Hlavní metodou použitou v tomto výzkumu byl polostrukturovaný rozhovor s deseti ženami. V odborné literatuře je v souvislosti s pozdním rodičovstvím zmiňováno pět základních aspektů: psychologické, sociodemografické, duchovní, biologické, medicínské a ekonomické.
Výzkum neprokázal jednoznačnou dominanci jediného faktoru. U šesti žen je možné hovořit o faktorech medicínských s tím, že z toho u čtyř žen byly tyto faktory kombinovány s hledáním správného partnera a s kariérou. Svou roli hrály také faktory psychologické, většinou v kombinaci s jinými faktory. Z výzkumu vyplývají některé návrhy do praxe. Speciální program pro starší matky by se například měl zaměřit na posílení identity, sebevědomí a rozvoj osobnosti. Ženy by měly dostat také informace týkající se pracovněprávní problematiky. Důležitý je realistický pohled na mateřství a příklon ke zdravému životnímu stylu.
Later motherhood is a present phenomenon, and it’s usually connected with modern life style. There was already a lot of written about this theme in foreign literature. Unfortunately, the studies revealing the motives, which lead to later motherhood in more details, are missing in Czech Republic. This study tries partly to fill this gap, which this article comes from. The aim of it is to introduce the motives of the women who have their first child after their 35th years by qualitative research. The main method used in this research is the semi structured interview with ten women. In professional literature five basic aspects are mentioned in the connection with the later parenthood: psychological, social demographic, spiritual, biological, medical and economical.
The research didn’t prove definite domination of one factor. In six cases, we can talk about medical factors whereas in four cases, these factors were combined with looking for the right partner and with career. The psychological factors played also its role, mostly not separately but in combination with other factors. From the research some proposals result for the practice. The special program for these women, should focus on strengthening of identity, self-confidence and personal development. The women should receive information concerning law-work affairs. They should also receive realistic view on motherhood and healthy lifestyles.
Prije 25 godina, točnije 25. srpnja 1978. godine u engleskom
gradu Oldhamu rođeno je prvo dijete metodom asistirane
reprodukcije FIVET, kolokvijalno nazvano "dijete iz epruvete". Ono
stoje u to ...vrijeme bila senzacionalna vijest, danas je, čini se, postalo
liječničkom rutinom. Naime, diljem svijeta je do danas ovom
metodom rođeno više od 300 tisuća djece. U široj populaciji
reprodukcijska medicina nailazi na odobravanje i sve više
supružnika koji ne mogu prirodnim putem dobiti djecu, pribjegavaju
ovoj metodi oplodnje.
U prvom dijelu rada autor iznosi povijesni pregled razvitka i
važne etape reprodukcijske medicine.
U drugom dijelu rada analiziraju se biomedicinski elementi
različitih metoda potpomognute oplodnje, s osobitim naglaskom
na in vitro fertilizaciju i prijenos zametaka (FIV/ET). Kod ove
metode bitno je razlikovanje između heterologne i homologne
umjetne oplodnje.
U trećem dijelu autor izlaže naučavanje Crkvenog učiteljstva o
problemima medicinski potpomognute oplodnje. Heterologna
umjetna oplodnja u suprotnosti je s dostojanstvom bračnih drugova
i s bračnom istinitošću. Zamjensko materinstvo objektivna je
pogrješka s obzirom na obveze majčinske ljubavi, bračne vjernosti
i odgovornog materinstva. Sukladno tradicionalnom naučavanju o
blagodatima braka i o dostojanstvu osobe, Crkva se i nadalje s
moralnog stajališta protivi homolognoj oplodnji in vitro.
U četvrtom dijelu autor analizira moralno-etičke aspekte
reprodukcijske medicine i njezinih metoda. Pojedine metode reprodukcijske
medicine još uvijek nisu dovoljno etički prodiskutirane, ni
pravno zadovoljavajuće regulirane. Cilj izvantjelesne oplodnje
prvotno je bio pomoći bračnim parovima koji su neplodni da ostvare želju za vlastitim djetetom. No, ubrzo Je došlo do
proširenja ciljeva i tehnika (kriokonzerviranje embrija, istraživanje
i eksperimentiranje na njima i s njima, preimplantacijska
dijagnostika (PID), koja Je nezamisliva bez FTV-a, kao i kontrola
kvalitete embrija, selektivni postupci: selektivni fetocid kod
prekobrojnih embrija i kod višeplodne trudnoće, odbacivanje, tj.
ubijanje viška embrija, donacija ili prodaja embrija ...). Očito je da
se ovdje primjenjuju izrazito nehumane i nemoralne eugenetske
strategije. Budući da su metode reprodukcijske medicine
protuprirodne i budući da predstavljaju instrumentaliziranje i
dehumaniziranje osobe, smatraju se nemoralnima i nedopuštenima,
te ih treba odbaciti. Reprodukcijska medicina treba se dalje
truditi u pružanju sigurnoga znanstvenog temelja za regulaciju
rađanja koja će se oslanjati na pridržavanje prirodnih ritmova u
prenošenju života i njegovanju prave bračne ljubavi.
