Članak dokazuje kako su postojeće prijetnje priobalnom morskom području značajne zbog ranjivosti ljudske aktivnosti te traže promjene u ruskom pomorskom zakonodavstvu koje mora uvesti kategoriju ...“priobalnih područja” i unutar njega pojasniti režim dozvola, ograničenja i zabrana. To će omogućiti učinkovitiju regulaciju
ekonomskih, okolišnih i društvenih aspekata korištenja i zaštite morskog okoliša i priobalnih područja. Za rusko pomorsko pravo od interesa je određeni broj pravnih struktura koje su uspješno implementirane u poljsko pomorsko zakonodavstvo, uključujući alokaciju dviju zona u posebnom pravnom režimu na obali, planiranje
korištenja i zaštite priobalja i morskih voda, kao i set mjera koje osiguravaju održiv razvoj priobalnih područja.
Članak govori o pravnom statusu morske obale u Republici Hrvatskoj; o tome kako je on na temelju pozitivnoga
zakonodavstva uređen s pomoću instituta pomorskog dobra, uz kraći povijesni prikaz zaštite ...pomorskog dobra.
Zatim se izlažu propisi kojima se uređuje gradnja, evidencija građevina, te posebni uvjeti gradnje na morskoj obali.
Naposljetku, autorice razmatraju uređenje i evidenciju ovlaštenja na građevinama na pomorskom dobru.
Kaštelanski zaljev jasno je definiran geografski prostor između Solina i Trogira, a u rimsko doba zasigurno je bio gusto naseljen. Na njegovim obalama nalazio se niz gospodarskih posjeda (lat. villae ...rusticae), među kojima se ističe onaj na današnjem Trsteniku u Kaštel Sućurcu, u neposrednoj blizini antičke Salone. Slučajni nalaz 2002. godine ukazao je na postojanje djelomično potopljenoga rimskog gospodarskog kompleksa s očuvanom obalnom konstrukcijom izrađenom od dasaka postavljenih »na nož« i drvenih pilona, velikim perforiranim dolijem i nekoliko skupina globularnih hispanskih amfora tipa Dressel 20. Istraživanjem
provedenim 2006. godine ušlo se u trag rimskom brodu, ispunjenom kamenjem i namjerno potopljenom u funkciji sanduka kojim je bila učvršćena operativna obala. Iskopavanje broda provedeno je 2007., 2015. i 2020. godine, a tijekom posljednjeg istraživanja pronađena su još dva broda iskorištena na isti način.
Važećim propisima je određeno da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska, neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave (županija), odnosno ...jedinica lokalne samouprave (gradovi/općine). Davanje ovlasti općinama i gradovima za redovito upravljanje pomorskim dobrom imalo je svoju dobru namjeru, ali u stvarnosti se ipak pokazalo da se od strane općina i gradova u okviru njihovih ovlasti ne upravlja kvalitetno i ne vodi dovoljno brige o pomorskom dobru. Učestale su pojave nekontroliranoga nasipanja građevinskog i drugih otpadnih materijala uz samu obalu, odnosno u more, uz privolu predstavnika lokalne samouprave, a često i u njihovoj režiji bez odgovarajućih akata za takovu gradnju. Smatramo da je potrebno potpunije urediti ovo pitanje i to tako da se detaljnije odredi konkretni sadržaj djelatnosti koje se mogu odobriti na pomorskom dobru na razini gradova/općina, ali da ih se uvjetuje zadovoljavanjem posebnih uvjeta, koji su predviđeni, primjerice, dokumentima prostornog uređenja te uvjeta koje određuju mjerodavna javnopravna tijela. Premda se na različite načine pristupa problemu izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom, smatramo da je potrebno doraditi sadašnje zakonsko određenje izvanrednoga upravljanja pomorskim dobrom na način da se u njega uključi i sanacija pomorskog dobra, koja je nužna zbog neodgovarajućeg održavanja pomorskog dobra izvan luka. Za davatelja koncesije prema važećim propisima nejasno su određeni kriteriji kojima se mora rukovoditi kod davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra kada se druge osobe djelomično ili u potpunosti isključuju iz upotrebe i iz korištenja pomorskog dobra pa je potrebno o tome voditi računa prilikom budućih izmjena tih propisa. (...)
U članku se raspravlja o etimologiji ihtionima gavun (Atherina hepsetus). Propituju se dosadašnja rješenja i predlaže se vlastito. Naziv je u najužoj svezi sa sinonimom agun.
Ovaj stručni članak prikazuje neke mjestimične materijalne nalaze kao svjedočanstva o slavenskim pohodima i privremenim naseljima u pretežno romanskoj Dalmaciji i Istri u ranom srednjem vijeku. ...Arheološka istraživanja razdoblja od šestog do osmog stoljeća u istočnojadranskim područjima Hrvatske objavljena su u skromnoj mjeri te i dalje postoje značajna neslaganja u tumačenju tog procesa kod raznih autora. Sada je, međutim, moguće prepoznati glavne točke međusobnog prožimanja dviju kultura, slavenske i romanske, na istočnojadranskoj obali. Taj je proces usporediv s nekim slučajevima u jadranskom zaleđu, no još i više s procesima u grčkim obalnim i otočnim područjima.
During its long existence, the Republic of Venice occupied a highly important
place in the historical development of the East Adriatic Coast. The centuries of
the Venetian rule over the major portion ...of the Croatian coast determined, to a
great extent, the basic components of the political, economic and cultural history
of the peoples on both sides of the Adriatic. The administrative and political
unity (integration of the Croatian coastline into the system of the Venetian
trans-Adriatic acquisitions), economic relations (trade, shipping and seafaring),
influences and interactions in the fields of culture and arts (the exchange of artists
across the Adriatic) and human communication and migration (the centurieslong
existence of a Croatian emigrant community in Venice and the simultaneous
activity of numerous Venetians in urban communities of the East Adriatic) are
the main determinants and the key to the understanding of the Croatian and the
Venetian past. In this text, which does not aim at comprehensiveness, we succinctly
analyze the basic components of the centuries-long Croatian-Venetian bonds and
interactions. We then try to indicate the key events and the consequences of the
Venetian rule over the majority of the Adriatic, as well as the importance that,
over the centuries of co-existence in a common state, Croatian territories came to
have for the history of Serenissima.
The Tropospheric Ultraviolet-Visible (TUV) model, version 4.2 developed by Madronich (2003) was used to estimate the extent of ultraviolet (UV) exposure of general population in Croatia over the ...summer. Solar noon values (13 h local time, CEST) of the ultraviolet index (UVI) for the period April to October 2004 were calculated for 61 cities in Croatia. The results showed that the risk of sunburn at 13 h local time in clear weather was high between April and September (UVI > 7) and very high in July (UVI > 10). In July, the UVI exceeded 8 between 11 h and 15 h local time. In this study, we developed a simple approximate formula to estimate UVI. The formula includes data on the time, date, altitude and clouds. The difference between our estimate and the TUV model for the summer months of June, July and August at 10 h to 16 h local time was less than 10 %.
Tropospheric Ultraviolet-Visible (TUV) model, verzija 4.2 autora S. Madronicha (2003.) upotrijebljen je za procjenu izloženosti ultraljubičastom (UV) zračenju stanovništva u Hrvatskoj. Podnevne vrijednosti (13 h prema lokalnom vremenu) ultraljubičastog indeksa (UVI) izračunane su za 61 mjesto u Hrvatskoj za razdoblje travanj - listopad. Rezultati pokazuju da je u 13 h prema lokalnom vremenu rizik od nastanka opeklina izazvanih sunčevim zračenjem u danima bez naoblake visok između travnja i rujna (UVI > 7) te da je rizik vrlo visok tijekom srpnja (UVI > 10). U srpnju tijekom dana UV indeks prelazi vrijednost 8 između 11 h i 15 h prema lokalnom vremenu. U ovom radu za procjenu UV indeksa razvijena je jednostavna približna formula. Formula omogućava procjenu UV indeksa na temelju podataka o datumu, satu, nadmorskoj visini i naoblaci. Prilikom usporedbe rezultata dobivenih formulom i točnih rezultata dobivenih TUV modelom za ljetne mjesece lipanj, srpanj i kolovoz te razdoblje od 10 h do 16 h među rezultatima dobivena je razlika manja od 10%.
Bagranje in ravnanje s sedimentom se v večini primerov obravnava kot tehnologijo, ki omogoča izgradnjo in vzdrževanje plovnih poti. V raziskavi, ki sem jo izdelal v sklopu magistrske naloge, sem ...želel predstaviti način, kako lahko bagranje pripomore k prostorskemu urejanju slovenske obale. Slovenska obala je relativno kratka in omejena, ob njej so veliki poselitveni interesi. Zaradi tega obstajajo težnje po daljšanju obale s pomočjo nasipavanja oz. ustvarjanja umetnih otokov in polotokov. Velikokrat se nasipava zaradi izgradnje pomolov, za potrebe marin in ostalih pristanišč. Cilj raziskave je bil obrniti ta trend, ki bi se izognil krčenju morskih površin in tako izkoristiti kanale ter razširiti oz. ustvariti nove vodne površine za potrebe gospodarskih dejavnosti ali zaradi varovanja okolja. Da bi to dosegel, je bilo potrebno najprej preučiti zakonodajo ter poiskati ustrezen način za ravnanje z izkopanim sedimentom. Ko smo zagotovili nadaljnje ravnanje s sedimentom, je možno upoštevati bagranje kot pomemben dejavnik pri predlagani prostorski ureditvi slovenske obale.
U ovom je radu analizirano šezdeset putopisa iz širokog razdoblja koje zahvaća dio srednjeg vijeka i novi vijek sve do početka proteklog stoljeća. Radovi su raznoliki: neki su putopisi pisani iz ...razonode, drugi da bi se čovjek jednoga dana mogao sjetiti vlastitih zapažanja i osobitosti s mladenačkog putovanja. Ima i putopisa koji su pisani iz vrlo praktičnih razloga, poput onih izvidničkih tekstova
koje su uhode slale nalogodavcima. Bilo je i intelektualaca, znanstvenika koji su proučavali povijest kraja kroz koji su putovali. Bilo je ljubitelja starina, arhitekata, opata, etnologa i drugih znanstvenika. Većini je, međutim, Istra bila tek prolazna usputna stanica na putu prema Istoku, no ima i onih koji naš kraj posjećuju s određenom namjerom. Analizirani su putopisi dio povijesti,
plod raznolikih dojmova koji su stvorili sliku jednog kraja u određenom trenutku. Nisu nipošto manje vrijedni od drugih izvora, samo treba paziti na objektivnost.
PDF
