U razdoblju od prosinca 2013. do lipnja 2015. istraživan je sastav ishrane tabinje bjelice Phycis blennoides (Brünnich, 1768) na obali Alžira pružajući informaciju o ekologiji vrste te pridonoseći ...boljem razumijevanju strategije njenog hranjenja. Analizirano je ukupno 956 primjeraka čija je totalna dužina (TL) varirala između 9,7 i 54,5 cm i mase (W) između 2,80 i 1334,11 g. Za obilježavanje relativne važnosti različitih taksona u progutanoj hrani, korišten je indeks relativne važnosti (%IRI) kombinirajući tri glavna deskriptora prisustva različitog progutanog plijena. Kvalitativne i kvantitativne varijacije u ishrani proučavane su prema spolu, veličini i godišnjim dobima. Prosječni godišnji indeks praznine crijeva (% V) je bio 5,51. Nije varirao između sezona (χ²cal = 5,43, χ²th = 7,82, α = 5%) i veličine (χ²cal = 2.08, χ²th = 5,99, α = 5%), ali je bio različit između mužjaka (%V = 4,94) i ženki (%V= 12,78). Kvalitativna analiza sadržaja želudca otkriva prilično raznolik raspon predacije s izbrojana 1342 plijena ukupne mase 462,84 g što odgovara prosječnom broju (AN) i masi (AW) od 3,03 odnosno 1,04 g. Ova vrsta se hrani bentoskim plijenom, uglavnom sastavljenim od rakova plivača (natantia) (% IRI = 44,84) i riba košunjača (% IRI = 2,61) te s intraspecifičnim plijenom (% IRI = 6,15). Ova pojava kanibalizma je česta kod primjeraka s TL koja premašuje 20 cm a još je češća kod ženki u zimskom periodu. Značajne razlike u prehrambenim navikama P. blennoides javljaju se prema spolu, veličini ribe i godišnjim dobima. Trofička razina (TROPH) bila je visoka (3.66 <TROPH <3.97), što odgovara karnivornom karakteru vrste.
Tijekom razdoblja listopad 2002. – rujan 2003. u području istočne obale Jadranskog mora, unutar poligona Pelješac-Vis-Drvenik, kao dio projekta ADRICOSM (Integrirano upravljajnje obalnom zonom ...Jadranskoga mora), obavljena su vrlo intenzivna mjerenja termohalinih osobina vodenog stupca na 14 postaja. Tijekom zimskog razdoblja mjerilo se jednom u dva tjedna, a kasnije jednom tjedno. Dobra prostorno-vremenska pokrivenost podacima omogućila je usporedbu s klimatološkim vrijednostima. Pokazano je kako su promjene saliniteta u ovom razdoblju znatno odstupale od prosjeka. Tijekom istraživanja uočen je iznadprosječno visoki salinitet koji je bio posljedica jakih i dugotrajnih epizoda bure u hladnom dijelu godine te neuobičajenih atmosferskih uvjeta tijekom razdoblja proljeće-ljeto 2003. Kao posljedica neuobičajeno duge i intenzivne sezone grijanja temperatura mora također je bila iznadprosječna. Procesi na granici atmosfera-more također su pokazali znatna odstupanja od klimatoloških vrijednosti.
Evidencije pomorskih područja Roić, Miodrag; Racetin, Ivana
Geodetski list,
12/2003, Letnik:
57 (80), Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Da bi se pojasnio pojam pomorskoga katastra definirano je pomorsko dobro unutar njegovih granica, te posebice pojam morska obala. Dan je osvrt na posebnosti područja Republike Hrvatske i njezina ...zakonodavstva. Pojašnjena je uloga katastra i zemljišne knjige za područje kopnenog dijela pomorskog dobra, s osvrtom na novi pojam u hrvatskom zakonodavstvu – katastarsko područje na moru. Pomorski katastar vrlo je aktualna tema u svijetu. Posebno je prikazano stanje u Australiji, Kanadi, na Novom Zelandu i u SAD-u. Iznesena je i definicija pomorskoga katastra prema hrvatskom zakonodavstvu te prikazani mogući koraci u smjeru daljnjeg razvoja.
Izvještava se o planu francuskog vojnog zapovjednika Dalmacije maršala Marmonta i guvernera Dalmacije Dandola da se 1807. na produženoj i proširenoj splitskoj obali podignu zgrade u klasicističkome ...stilu, kao ravnoteža pročelju Dioklecijanove palače, po projektima arhitekta Mazzolija, što je tek djelomično ostvareno.
Edo Mihevc (1911–1985) je bil eden protagonistov slovenske moderne arhitekture po drugi svetovni vojni in eden Plečnikovih študentov, ki se je ločil od njegove manire ter zakorakal na pot ...samoizraznosti in iskanja skladja med modernizmom, regionalizmom in humanistično filozofijo. Pomen njegovega prispevka slovenski arhitekturi in kulturi je predstavljen skozi perspektivo večrazsežnostne dejavnosti, s poudarkom na vlogi urbanista slovenske obale. Posamezni deli iz njegovega opusa so predstavljeni z vidika časa nastanka, uporabe in arhitekturne vrednosti, pomen in vloga zamisli ter trendov pa skozi dela. V luči sodobnih doktrin varovanja kulturne dediščine, pravočasna ocena in minimalno varstvo njegove arhitekture mora biti doseženo, tudi za mojstrovine iz bližnje preteklosti.
Ovim se radom s pomoću analize općenitih i/ili granskih temeljnih strateških razvojnih odrednica u Republici Hrvatskoj nastojalo omogućiti porast razumijevanja dinamike održivog razvoja jadranske ...obale, i to na osnovi tri ključna razvojna izazova: očuvanje krajolika i bioraznolikosti, zaštite kulturne baštine i promocije turizma. Prikazani su rezultati ankete provedene kroz stotinjak ključnih razvojnih aktera od državne uprave i institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, međunarodnih financijskih i razvojnih institucija te kompanija o financiranju održivog razvoja obale, mora i otoka. Uz identifikaciju postojećih projekata i programa kojima se potiče ostvarivanje postavki održivog razvoja na jadranskoj obali, moru i otocima te iznosa godišnjih financijskih ulaganja, rezultati ankete pokazali su da postoji niz prepreka financiranju održivog razvoja poput institucionalnih, zakonskih, financijskih, ali se pokazuju i znakoviti napretci unazad nekoliko godina na svim područjima.
Zaključak je da nedostaje jedinstvena strategija održivog razvoja jadranske obale, mora i otoka kojom bi se omogućilo sveobuhvatno sagledavanje granskih razvojnih izazova i njihove održivosti te učinkovito planiranje financiranja budućih programa i projekata. Preporuke predstavljaju konkretne prijedloge nužnih akcija u skoroj budućnosti poput izrade baze projekata i programa koji su u tijeku, te snažnog povezivanja i podrške zajedničkim održivim razvojnim inicijativama na području Mediterana.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Idrija: rudnik živega srebra zunanjost, slovenski grb in zastave, pogon nove rotacijske peči, ruda v peči. Maribor: most čez Dravo, promet na ulici, kulturna prireditev v Metalni, pevci, orkester. Ljubljana: delo na pošti pred prazniki, pošiljanje telegrama, žigosanje pošiljk, promet na cesti, fički, Ljubljana v prazničnem jutru, izlet v naravo. Logarska dolina: prvomajski slalom na Okrešlju, panorama Okrešelj. Obala: turisti, parkirani avtomobili, fički, fotografiranje na pomolu. Izlet v naravo, piknik, fantek pije cockto iz steklenice, otroci, ribič. Rožnik: praznovanje, zbrani za klopmi, harmonikar, spremljanje prenosa parade na ekranu televizorja, maršal Josip Broz Tito pozdravlja delovno ljudstvo.
Že tričetrt stoletja se v prvomajskem jutru vije delavska zastava. Ob velikem prazniku smo se ozrli po vseh straneh naše dežele, pospremili smo naše ljudi na slavja, beležili njihove uspehe, jim želeli veselo praznovanje. A prvega maja ne praznujemo le s slavnostnimi prireditvami, z zborovanji, akademijami, cvetjem in zastavami. Praznujemo ga tudi z uspehi našega dela. Vseh nismo mogli zabeležiti, ustavili smo se le v idrijskem rudniku živega srebra, kjer bo jutri stekla nova rotacijska peč za predelavo živosrebrne rude. Že delavski praznik pred tremi leti so v rudniku počastili s prvim pogonom enake peči, tej drugi bo čez nekaj let sledila tretja.
Spreminjajo se časi... Ni še tako daleč čas, ko bi bila umetniška predstava v tovarniški hali nezaslišana reč. Danes je to nekaj naravnega, razumljivega, še posebej ob velikem dnevu. In prav je tako... Čestitali smo si praznik s stiskom rok, s svetlimi obrazi, s pesmijo, s tisoči in tisoči pisem in razglednic. Te zadnje je pošta pred prazničnimi dnevi komaj zmagovala. A najbrže je lepo posredovati dobre želje, slavnostno razpoloženje...
Na praznično jutro se je Ljubljana zbudila v meglici, a tudi sonce se ni moglo ubraniti dobri volji. Sicer pa je danes Ljubljana napol prazna, pa ne le ona, iz vseh večjih krajev so se včeraj popoldne in danes zlivale reke vozil. Vse »kar leze in gre« se je odpravilo na izlete. Saj to je že znana slovenska lastnost, da izrabimo vsak prosti dan, prvomajske praznike pa še posebej, za izlete v naravo, da odidemo v gore in na morje, med zelena polja in v zasnežene hribe. Življenje v mestih pa utripa le napol, dokler se zadnji prosti dan ne vrnejo ljudje in se z novim poletom lotijo dela. Praznovali smo in bomo na vrsto načinov. Na Okrešlju v Logarski dolini so danes priredili tradicionalni prvomajski slalom. Ne le domačini, prišlo je tudi mnogo tujih turistov - pa ne le Okrešelj, pa tudi na jadranski obali jih je bilo precej. Pa še ena prvomajska tradicija: na Rožniku, gričku blizu Ljubljane, se že desetletja srečujejo delovni ljudje ob svojem prazniku. In tisti, ki so ostali doma? Tem smo prenesli veliko parado. Letošnji praznik se bliža koncu - a pred nami jih je nepregledna vrsta. Srečno, tovariši, in na svidenje... (N. P. S., TVdok, T: 2646)- Information:- Celebrating International Workers' Day in 1964.- Original language summary:
Praznovanje prvega maja, praznika dela, leta 1964.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovom se radu daje prikaz dosadašnjih rezultata istraživanja o obalnoj cirkulaciji na Jadranu u Hrvatskoj. Iako obalna cirkulacija ima veliko meteorološko značenje, većina je studija isključivo ...klimatološkog karaktera. Neke studije opisuju meteorološke uvjete koji pogoduju razvoju vjetrova lokalne cirkulacije. Njihovo je pojavljivanje ustanovljeno gotovo na svim postajama istočne obale Jadrana (od Istre do Dubrovnika) iako njena velika razvedenost čini pojavu obalne cirkulaclje vrlo zamršenom, npr. u Senju ili u Goveđarima. Male aktivne kopnene površine poput Lastova i Palagruže ne omogućuju periodičnu izmjenu zmorca i kopnenjaka. Studije su pokazale da se energija 24-satne oscilacije vjetra smanjuje duž obale u smjeru prema sjevernom dijelu Jadrana te udaljavanjem od obalne linije prema pučini. Unatoč svojoj velikoj učestalosti ti lokalni vjetrovi imaju male energije i nisu iskoristivi
kao obnovljivi izvor energije.
Humanističko polje arheologije u svim njezinim granama, prapovijesnoj, antičkoj, srednjovjekovnoj i novovjekovnoj, u pravom je smislu znanost koja je izraženom interdisciplinarnošću i u svim ...dimenzijama djelovanja okrenuta tisućljetnom prodiranju čovjeka u prostor te raznim oblicima njegove organizacije. Arheologija je, možemo slobodno reći, prekrila svijet svojim trodimenzionalnim djelovanjem. Osim terestričke, tj. uobičajene poljske, postoji podvodna arheologija (more, jezera, vodotoci) i, napokon, arheologija utemeljena na spoznajama pribavljenim daljinskom interpretacijom, tj. odgovarajućim snimkama iz svemira i zraka. Toj trećoj dimenziji arheologije okrenuti smo u našem radu i predočujemo primjere arheoloških nalazišta od sjevera arhipelaga (Krk), uz istočnojadransku obalu i zaobalje, do Pelješca (Ston).
PDF
