Kad pogledamo medijske navike korisnika, posebno mladih (Reuters Institute Digital News Report, 2020), onda možemo vidjeti sve veći utjecaj društvenih medija u njihovu informiranju i komunikaciji. ...Značaj društvenih medija još je dodatno ojačan s početkom globalne pandemije bolesti COVID-19. U tom kontekstu društvena mreža Instagram proteklih godina postaje sve popularnija platforma na globalnoj razini, a posebno kod mlađe populacije. No, i dalje ostaje neiskorišten alat u približavanju politika, političkih aktera i važnih društvenih tema mlađoj populaciji. Cilj je ovog rada ispitati kako su ključni politički akteri u Hrvatskoj komunicirali putem Instagrama za vrijeme pandemije COVID-19 te utvrditi jesu li koristili ovu društvenu mrežu kako bi se približili publici na toj platformi, odnosno mladima. S druge strane, ovaj rad će ispitati kako komunikaciju političara na društvenoj mreži Instagram percipiraju i ocjenjuju mladi praktičari odnosa s javnošću i jesu li njihove poruke prilagođene mlađoj populaciji. Svrha će rada biti na temelju dvostruke analize donijeti zaključke i dati preporuke za unapređenje komunikacije političara na društvenoj mreži Instagram. Koristeći metodu analize sadržaja analiziran je sadržaj na Instagram profilima dvojice ministara i članova kriznog stožera za pandemiju COVID-19 te hrvatskog premijera i predsjednika. Analizom je utvrđeno na koji način političari komuniciraju, je li sadržaj prilagođen mladima i potiču li angažman u svojim objavama. Metodom strukturiranog intervjua s odabranim praktičarima odnosa s javnošću komunikacija je ocjenjivana trodimenzionalno: u sadržaju, javnom nastupu i karizmi političara na Instagramu. Na temelju dobivenih rezultata u zaključku rada sažete su preporuke za daljnju praksu u komunikaciji političara na društvenoj mreži Instagram.
Looking at the users’ media habits, especially in young users (Reuters Institute Digital News Report, 2020), we can see the growing social media influence on their information and communication. The importance of social media in information and communication is even higher since the beginning of the global COVID-19 pandemic. In that context, the social network called Instagram is becoming increasingly popular globally, particularly with younger generations. Still, it remains an unused tool in bringing policies, political actors, and important social topics closer to the younger population. The goal of this paper is to investigate how did Croatian politicians communicated via Instagram during the COVID-19 pandemic and to establish if they used this social network to get closer to the audience on that platform, that is, to young people. On the other hand, we will examine how the young public relations practitioners perceive and evaluate the Crisis and political headquarters’ and communication on Instagram. Furthermore, they will review if politicians have adapted their messages to the younger population. The scope of this paper is to draw conclusions based on double analysis and give recommendations for communication improvement of politicians on Instagram. We have analysed the content on the Instagram profile of the two ministers and members of Croatian COVID-19 crisis headquarters and Croatian president and prime-minister using the content analysis method. We have established how the politicians communicate, whether the content was adapted to the young population and if their posts were engaging. Alongside the selected public relations practitioners, we have conducted structured interviews to assess the communication, using the three-dimensional assessment method: content, public performance, and charisma of the members of the politicians on Instagram. In conclusion, we have summarized the recommendations for further communication of politicians on Instagram.
Cilj ovog istraživanja je bio provera nekih psihometrijskih karakteristika srpske adaptacije Skale autentičnosti u partnerskim odnosima (Authenticity in Relationships Scale – AIRS; Lopez & Rice, ...2006). Na uzorku od 706 studenata je primenjena konfirmatorna faktorska analiza kojom je potvrđena dvofaktorskа strukturа. Faktori skale su Neprihvatanje obmane i Preuzimanje intimnog rizika. Na uzorku od 206 studenata je testirana konvergentna validnost i test-retest pouzdanost. Konvergentna validnost je proverena testiranjem korelacija dva faktora sa pozitivnim i negativnim afektom, samopouzdanjem, dimenzijama autentičnosti (autentični život, prihvatanje spoljašnjih uticaja, samootuđenost), zadovoljstvom partnerskim odnosom, zadovoljstvom podrškom partnera. Obe subskale imaju dobru pouzdanost interne konzistencije, ali veoma nisku test-retest pouzdanost, što ukazuje na nestabilnost autentičnosti u partnerskim odnosima studenata.
Komunikacija s ciljanom javnosti i promocija proizvoda i usluga proteklih godina transformirala se iz mogućnosti u nužnost, a odnosi se na profitni i neprofitni sektor gospodarstva. Digitalizacija i ...popularizacija društvenih medija, potreba za publicitetom i dosegom do krajnjih korisnika i potrošača te praćenje konkurencije postaju primarni izazovi strateškog komuniciranja. Isticanje pojedinih elemenata poslovanja na nov i inovativan način omogućava privlačenje pažnje javnosti te postizanje šireg publiciteta. U tome se posebno ističe alat odnosa s javnošću tzv. promidžbena dosjetka, pseudodogađaj ili PR stunt. Novi mediji, a posebno platforme za društveno umrežavanje, ovakvim sadržajima daju veliki doseg, značajnu popularnost, ali možda ono najvažnije – veliki povrat uloženog. Ovakav trend ne zaobilazi ni visoko obrazovanje. Preglednim istraživanjem ustanovljeno je da se elementi pseudodgađaja već koriste u komunikaciji svjetski poznatih visokoobrazovnih sustava, a svi se baziraju na kolektivnim i timskim aktivnostima te zajedničkom stvaranju sadržaja koji se dijeli i postaje dio medijskog izvještavanja. Cilj je ovog rada ispitati percepciju javnosti vezanu uz odabrane pseudodogađaje u hrvatskome privatnom visokom obrazovanju. Istraživanje se temelji na uzorku ciljanih javnosti privatnih visokih učilišta u Hrvatskoj te ispitivanju percepcije sadržaja i poruka pseudodgađaja kojima se promoviraju visoka učilišta. U radu je primijenjen dvostruki metodološki pristup kako bi se ostvario postavljeni cilj. Metodom analize sadržaja ispitan je javno dostupan medijski sadržaj o odabranim privatnim visokim učilištima te su doneseni zaključci o fokusu medijske objave, vrijednosnoj orijentaciji prema pseudodogađaju te prema visokom učilištu. Metodom Q ispitana je percepcija ciljanih javnosti vezano uz promotivne aktivnosti visokog školstva u Hrvatskoj, konkretno odabranih pseudodogađaja na njihovome visokom učilištu. Privatno visoko školstvo u Hrvatskoj karakterizira visoka konkurentnost. S time je povezana i potreba za odabirom odgovarajućih komunikacijskih aktivnosti. Doprinos je ovog rada i u eksplorativnom pristupu fenomenu pseudodogađaja u visokom obrazovanju u Hrvatskoj te detektiranju promotivnih elemenata odabranih visokoobrazovnih institucija.
Communication with the target public and the promotion of products and services in recent years have transformed from opportunity to necessity. This refers to the for-profit and non-profit sector of the economy. Digitization and popularization of social media, the need for publicity and reach to end users and consumers, and monitoring of competition are becoming the primary challenges of strategic communication. Emphasizing certain elements of business in a new and innovative way enables attracting public attention and achieving wider publicity. The tool of public relations, the so-called promotional joke, pseudoevent or PR stunt. New media, and especially platforms for social networking, give such content a great reach, significant popularity, but perhaps the most important thing - a great return on investment. This trend does not bypass higher education either. A review of the research found that elements of pseudoevents are already used in the communication of world-famous higher education systems, and all are based on collective and team activities and joint creation of content that is shared and becomes part of media reporting. The aim of this paper is to examine the public perception related to selected pseudo-events in Croatian private higher education. The research is based on a sample of targeted publics of private higher education institutions in Croatia and an examination of the perception of the content and messages of pseudo-events that promote higher education institutions. The paper uses a double methodological approach in order to achieve the set goal. The method of content analysis examined publicly available media content on selected private higher education institutions and conclusions were drawn on the focus of media publication, value orientation towards pseudo-events and towards higher education institutions. The Q method was used to examine the perception of the target public regarding the promotional activities of higher education in Croatia, specifically selected pseudo-events at their higher education institution. Private higher education in Croatia is characterized by high competitiveness. Related to this is the need to select adequate communication activities. The contribution of this paper is in the exploratory approach to the phenomenon of pseudo-events in higher education in Croatia and the detection of promotional elements of selected higher education institutions.
Ovaj rad usmjeren je na proučavanje prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela. Odnosi među vršnjacima izuzetno su važni u školskom razdoblju, a nedostatak ili trajne teškoće u prijateljskim ...odnosima mogu se reflektirati na uspjeh učenika, usvajanje nastavnih sadržaja, sliku učenika o sebi, socijalni status i socijalni uspjeh itd. Cilj empirijskog dijela rada je ispitati kvalitetu prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela u kategoriji ‘najbolji prijatelj’. Iz cilja istraživanja proizašla su tri istraživačka pitanja: Kakav je profil prijateljskih odnosa u kategoriji ‘najbolji prijatelj’? Kako izgleda hijerarhijska struktura dimenzija kvalitete prijateljstva u ponuđenim kategorijama? Koje karakteristike opisuju najboljeg prijatelja i idealnog prijatelja? Rezultati istraživanja utvrđuju dva profila: opći te profil blizine i roditeljske uključenosti. Utvrđivanje hijerarhijske strukture ukazalo je na važnost brige i priznanja (dječaci) te pouzdanosti i rješavanja problema (djevojčice). Vrh hijerarhijske ljestvice zauzimaju dimenzije priznanja i pouzdanosti. Kao najznačajnije karakteristike koje opisuju najboljeg prijatelja ističu se razgovor i zajedničko provođenje vremena, povjeravanje i pomoć, a u idealnom prijateljstvu izdvajaju se moralne vrijednosti prijatelja.
This paper focuses on studying friend relationships in the classroom. Relationships between peers are exceptionally important in school age, and a lack of such relationships or continued difficulties with them can reflect on student successes, learning outcomes, and student perceptions of self, social status, social success, etc. The goal of the empirical part of the research was to examine the quality of friend relationships within the classroom in the category of ‘best friend’. Three research questions arose from the research goal: What is the profile of friend relationships in the category of ‘best friend’? What is the hierarchical structure of the quality dimensions of friendship in the categories offered? Which characteristics describe one’s best friend and the ideal friend? The results of research affirm two profiles – a general one, and the profile of closeness and parental involvement. The affirmation of hierarchical structure pointed to the importance of care and recognition (among boys) and reliability and problem solving (among girls). The highest point in the hierarchy is held by the dimensions of recognition and reliability. The most significant characteristics that describe one’s best friend include conversation and spending time together, trust and aid; the moral values of the friend are exemplified in an ideal friendship.
Oslanjajući se na objavljenu literaturu i neobjavljeno arhivsko gradivo, autori u radu obrađuju fenomen obnove katoličkoga tiska u Hrvatskoj tijekom 1960-ih, ponajprije u kontekstu crkveno-državnih ...odnosa toga vremena. Proces obnove Katoličke crkve, potaknut Drugim vatikanskom koncilom, s jedne strane te želja jugoslavenskih vlasti da ponovno normaliziraju odnose s Crkvom u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i obnove 1952. jednostrano prekinute diplomatske odnose sa Svetom Stolicom s druge strane otvorili su mogućnost da Crkva u Hrvatskoj obnovi i neke svoje javne/društvene djelatnosti, koje su joj od 1945. bile sustavno uskraćivane, među kojima je istaknuto mjesto zauzelo ponovno pokretanje njezina tiska koji je država 1945. ugušila. Tu je priliku Crkva 1960-ih uspješno iskoristila, a obnovljeni katolički tisak naišao je na velik interes publike te su se u samo nekoliko godina umnožili i broj osnovanih/obnovljenih listova i njihova naklada.
Narušeni interpersonalni odnosi fundamentalna su karakteristika poremećaja ličnosti. Koliko
isto može dovesti do subjektivne nelagode i problema u socijalnom funkcioniranju mogli
smo vidjeti kroz ...pacijentov tekst Psychosis neurosis. U ovom radu je stoga predstavljen
osvrt na njegove odnose s drugima kao i teorijski prikaz interpersonalnih odnosa kod određenih
poremećaja ličnosti, odnosno onih čiji su se potencijalni elementi mogli prepoznati
u njegovom tekstu.
Strateško komuniciranje u Hrvatskoj Grbeša Zenzerović, Marijana; Skoko, Božo; Bebić, Domagoj
Politička misao,
11/2022, Letnik:
59, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rad daje pregled doprinosa hrvatskih istraživača, prije svega znanstvenika i suradnika s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, znanstvenom i akademskom razvoju političke komunikacije, ...političkog marketinga i odnosa s javnošću u Hrvatskoj. Sve tri discipline spadaju u područje strateškog komuniciranja koje podrazumijeva svrhovito korištenje komunikacije kojom pojedinci, organizacije, institucije ili države nastoje ostvariti svoje strateške ciljeve. Rad pokazuje kako je Hrvatska, iako je kasno uskočila na vlak tržišnog komuniciranja, brzo uhvatila korak s međunarodnim istraživačkim i akademskim trendovima na tom području. Fakultet političkih znanosti u tome je imao pionirsku i predvodničku ulogu. Istraživači s Fakulteta, ali i drugi hrvatski znanstvenici, svojim istraživanjima i policy analizama na području političkog marketinga i političke komunikacije doprinijeli su konceptualizaciji i komparativnoj analizi suvremenih izbornih kampanja, zatim fenomena amerikanizacije, personalizacije, pakiranja politike, populizma, celebrity populizma, dezinformacija, e-demokracije, cyber politike i drugih. Na području odnosa s javnošću posebno se ističu doprinosi konceptualizaciji i istraživanju imidža, identiteta i brenda država, kriznom komuniciranju, strateškom komuniciranju u turizmu te evaluaciji odnosa s javnošću.
The paper provides an overview of the contribution of Croatian researchers, primarily scientists and associates from the Faculty of Political Sciences, University of Zagreb, to research and teaching of political communication, political marketing and public relations in Croatia. All three disciplines belong to the field of strategic communication, which refers to a purposeful use of communication by individuals, organizations, institutions or states aimed at achieving their strategic goals. The paper shows how Croatia, despite its belated enrolment in the market communication, quickly caught up with international research and academic trends in the field. The role of the Faculty in this process was the one of a pioneer and a leader. Researchers from the Faculty, as well as other Croatian scientists, have been contributing to the conceptualization and comparative analyses of contemporary election campaigns, as well as to the research of the phenomena of Americanization, personalization, packaging of politics, populism, celebrity populism, disinformation, e-democracy, cyber politics and others. In the field of public relations, particularly noteworthy are contributions related to image, identity and nation branding, crisis communication, strategic communication in tourism and evaluation in public relations.
Industrija videoigara jedna je od najbrže rastućih industrija s velikim ekonomskim potencijalom koja zapošljava sve veći broj radnika diljem svijeta. No, njezina „tamna strana“, na koju upozoravaju ...različita istraživanja, su nepovoljni uvjeti rada osoba zaposlenih u ovom području: predugo radno vrijeme, niske plaće, diskriminacija i uznemiravanje radnika, neadekvatna zaštita na radu, neravnoteža posla i obiteljskog života i drugo. Sindikalno organiziranje, kolektivno pregovaranje te različite formalne i neformalne kolektivne akcije i predstavništva radnika predstavljaju instrumente kojima se uvjeti rada mogu poboljšati, ali se još uvijek nedovoljno koriste. Riječ je o temi koja zaslužuje pozornost, a u Hrvatskoj još nije dovoljno istražena. U radu se najprije analiziraju uvjeti rada zaposlenih u industriji videoigara, posebno kroz prikaz rezultata različitih istraživanja provedenih među radnicima. Zatim se daje prikaz individualnih akcija te neformalnih i formalnih kolektivnih akcija koje poduzimaju radnici zaposleni u industriji videoigara u različitim dijelovima svijeta. Analizirane su odredbe Kolektivnog ugovora za radnike Gamechuck d.o.o. iz Zagreba. Na temelju dobivenih spoznaja izveden je zaključak o važnosti koju sindikalno organiziranje ove skupine radnika te kolektivno pregovaranje, ali i različite neformalne akcije imaju za poboljšanje njihova položaja i uvjeta rada. Kada je riječ o analiziranom Kolektivnom ugovoru, može se zaključiti da se njime jamči zavidna razina prava radnika, a dodatnu pozornost trebalo bi posvetiti jasnijem uređenju radnog vremena.
The video game industry is one of the fastest growing industries with a huge potential to employ more and more people all over the world. However, there is a dark side that different studies call attention to, all related to the poor working conditions: too long hours, low pay, discrimination and mobbing, inadequate occupational safety, imbalance between work and family life, etc. Organizing in unions, collective negotiations, various formal and informal collective actions and representations are instruments that may bring about better working conditions, but they are not sufficiently practiced. This is an issue that requires more attention in Croatia.
The paper initially analyzes the working conditions of individuals employed in the video game industry, particularly focusing on the results of different studies carried out among the workers. Next, the paper presents individual actions, as well as informal and formal collective actions undertaken by the workers in this industry in different parts of the world. Provisions in the Collective Agreement of the Gamechuck d.o.o. based in Zagreb are analyzed. Findings indicate the importance of organizing in unions and collective negotiations, but also a variety of informal actions for the improvement of the workers’ position and working conditions. The analyzed Collective Agreement shows that a high level of workers’ rights is guaranteed, with more attention needed to arrive at a clearer definition of the working hours.
U ovoj studiji ispitivali smo prediktivnu moć kompleksnosti i inkluzivnosti socijalnog identiteta u odnosu na stavove prema nepripadničkim grupama, uticaj socijalne norme na kompleks-nost i ...inkluzivnost identiteta, kao i medijatorsku ulogu komplek-snosti i inkluzivnosti u odnosu između socijalne norme i stavo-va prema drugim grupama. Kompleksnost socijalnog identiteta referiše na subjektivni doživljaj preklapanja sopstvenih grupa, dok inkluzivnost predstavlja meru identifikacije sa ljudima na osnovu socijalnih identiteta. Korišćene su nacionalna (građani Srbije/građani Hrvatske), etnička (Srbi/Hrvati) i religijska grupa (pravoslavci/katolici). Uzorak je činilo 153 ljudi (36% muškaraca) prosečnog uzrasta 26 godina. Rezultati pokazuju da je inkluzivnost, ali ne i kompleksnost, snažan prediktor pri-hvatanja pripadnika drugih grupa, merenog preko termometra osećanja i skale socijalne distance. U eksperimentalnoj fazi studije, pokušali smo da ispitanicima sa manjom spremnošću za prihvatanje pripadnika drugih grupa (N = 40) prezentovan-jem grupne norme promenimo stavove i ispitamo da li u tome posreduje promena u doživljaju granica svojih socijalnih identiteta (kompleksnost i inkluzivnost). Izlaganje deskriptivnoj grupnoj normi, datoj u vidu fiktivnog izveštaja sa naučnog istraživanja, dovelo je do većeg prihvatanja tuđih grupa, ali i neočekivano smanjilo kompleksnost socijalnog identiteta. Moguće je da je način na koji smo plasirali informaciju o grup-noj normi narušio osećaj jedinstvenosti grupe ispitanika, te su oni pribegavali jednostavnijim strukturama identiteta. Predložili smo da se u budućim istraživanjima koriste intervencije koje bi specifičnije ciljale na promene u identitetskoj kompleksnosti i inkluzivnosti, kao i da se porede iste intervencije na različitim grupama.
Autori u tekstu donose informacije o hrvatsko-slovenskim odnosima na području Žumberka. Prostor granice u znanstvenom smislu do danas je vrlo rijetko promatran kroz iskaze pojedinaca koji žive u ...pograničnom prostoru, pa je stoga ovo istraživanje drugačije, budući da se temelji na doživljaju i iskustvima ljudi koji stanuju uz hrvatsko-slovensku granicu. Istraživanje je pokazalo da su stanovnici s jedne i s druge strane granice mnogo više orijentirani jedni na druge nego što su povezani sa svojim regionalnim središtima. Granica je uvelike poremetila odnose Hrvata i Slovenaca s obiju strana, a ti odnosi do danas, usprkos ulasku Hrvatske i Slovenije u Europsku uniju, nisu vraćeni u nekadašnje okvire. Ovim se radom želi pokazati na koje su sve načine postojale veze između jednog i drugog prostora te koliko su te veze narušene nakon uspostave granice 1991. godine. U istraživanju je primijenjen povijesni i etnološki pristup, koji je vidljiv iz prikupljanja podataka iz matičnih knjiga umrlih i vjenčanih, odnosno iz metode usmene povijesti i prikupljanja priča kazivača. Na temelju matičnih knjiga umrlih i vjenčanih župa Stojdraga, Kalje, Mrzlo Polje i Sošice autor donosi podatke o intenzitetu kontakata Hrvata i Slovenaca u pograničnoj zoni Žumberka. Vidljivo je da su te veze bile uske tijekom gotovo petostoljetne povijesti u zajedničkoj državi, ali da su bračne veze bile ograničene zbog razlike u vjeroispovijesti. Iz provedenih intervjua na području Grada Samobora te Općine Žumberak vidljivo je da su stanovnici pograničnih zona bili oduvijek ekonomski, društveno i obiteljski vezani za obližnju Sloveniju.