U članku se prvi put u cijelosti predstavlja zbirka glazbenih rukopisa iz Settecenta koja se nalazi u Zavičajnom muzeju Poreštine u Poreču kao dio ostavštine grofa Stefana Carlija (1726- 1813) iz ...Kopra. Zbirka se iscrpno prikazala, a kako bi se pojedini izvori preciznije opisali i odredili provela se komparativna analiza. Pomoću takve analize bilo je moguće utvrditi neke od naslova skladbi, godinu izvedbe ili u nekim slučajevima autora te naći konkordance s drugim izvorima. Sva je građa popisana prema standardima RISM-a u programu Muscat. Online katalog glazbenih izvora dostupan je u slobodnom pristupu na stranicama RISM-a (http://www.rism.info/home.html), a zbirka Zavičajnog muzeja objedinjena je siglom HR-PORzm. Građa je u članku podijeljena i obrađena u pet skupina prema vrsti materijala na sljedeći način: 1) ulomci iz opera i kantata, 2) canzonette za jedan glas uz pratnju, 3) skladbe za jedan ili dva instrumenta, 4) trio sonate, 5) instruktivne zbirke. Radu su se pridodale i dvije opsežne tablice: jedna s popisom opernih arija koje se mogu naći u zbirci, a druga s konkordancama instrumentalnih skladbi i canzoni da battello.
Članak obrađuje fenomen glazbe u kontekstu prvorazredne kulturne stavke 18. stoljeća – Velike turneje (Grand Tour) po Italiji. Polazište je skupina glazbenih rukopisa što su nekoć pripadali mladome ...plemiću na njegovu odgojnom posjetu Italiji godine 1738. Uža domovina grofa Ignaza von Attemsa bila je južna austrijska pokrajina Štajerska. Analizom glazbe i interdisciplinarnom kontekstualizacijom njegovih pisama mogu se sigurno ustanoviti kulturni transferi glazbenog repertoara između gradova zemlje koju je posjetio i njegove uže domovine. Uspoređuju li se činjenice iz glazbene zbirke njegove supruge (zbirka Attems nalazi se danas u SI-Mpa) i iz drugih srodnih materijala došlo se nasumce do novih otkrića, tj. dosad nepoznatog uglazbljenja jedne opere poznatoga autora (Andrea Bernasconi). Jedan od ključeva za postavljanje ove hipoteze nađen je u rukopisima koje je prepisao drugi putnik Velike turneje, mnogo poznatiji Englez Thomas Gray, koji je također posjetio Italiju 1738. godine i za sobom ostavio glazbene rukopise i korespondenciju. Pokazalo se da kulturni utjecaj ovih neposrednih glazbenih iskustava, kao i konkretni glazbeni suveniri koje su putnici Velikih turneja prenijeli iz Italije u njihove domovine, imaju – što je vidljivo na dva primjera – daleko veću važnost nego što se dosada vjerovalo, pa će istraživanje u tom smjeru nesumnjivo baciti novo svjetlo ili objasniti neke od još uvijek maglovitih aspekata zamršene mreže europskih kulturnih razmjena u 18. stoljeću.
