Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj stadija laktacije na koncentraciju esencijalnih i pojedinih toksičnih elemenata u mlijeku ovaca pasmine dubrovačka ruda. Istraživanje je provedeno s 23 ...ovce, prosječne dobi od 4 godine, u 3. laktaciji. Uzorci mlijeka uzeti su tijekom rane (60. dan), srednje (90. dan) i kasne (120. dan) laktacije. Ovce su bile odabrane prema jednakim tjelesnim proporcijama, odgovarajućem zdravstvenom stanju, tjelesnoj kondiciji, dobi (4 godine), redoslijedu laktacije (3. laktacije), stadiju laktacije (±7 dana) i veličini legla (jedno janje). Ovce su držane na ekstenzivnim mediteranskim pašnjacima, a nakon napasivanja u staji. Hranidba se temeljila na sijenu ad libitum i krmnim smjesama u prosječnoj količini od 0,5 kg/dan. Uzorci mlijeka su bili prikupljeni tijekom jutarnje mužnje od svake ovce. Razoreni uzorci su analizirani hidridnom tehnikom pomoću induktivno spregnute plazme za utvrđivanje koncentracije Ca, Mg, K, P, Na, Cu, Fe, Zn, Mn, Ni, Mo, Co, Cr, Cd i Pb. U mlijeku je utvrđen značajan porast koncentracije Mg, Na, Se, Mn, Mo i Cd, kao i smanjenje koncentracije K tijekom laktacije. Iako su koncentracije Ca, Cu, Cr i As u mlijeku tijekom laktacije povećane, razlike između stadija laktacije nisu utvrđene. Koncentracije P, Fe, Ni, Pb i Hg u mlijeku dubrovačke rude nisu se razlikovale tijekom laktacije. Niske koncentracije toksičnih elemenata u mlijeku ukazuju na sigurnost konzumacije mlijeka kao i očuvani okoliš Dubrovačko-neretvanske županije.
Leucin-enkefalin (Leu-Enk) je endogeni opioidni peptid koji se veže na opioidne receptore. Leu-Enk je široko rasprostranjen u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Cilj ovog istraživanja bio je ...pomoću imunofluorescencije utvrditi raspodjelu Leu-Enk-imunoreaktivnih (IR) neuronskih elemenata u pankreasu ovaca. Primjenom dvostrukog imunohistokemijskog bojenja, istražena je i zajednička lokalizacija Leu-Enk s galaninom, somatostatinom i tvari P. U intrapankreasnim ganglijima imunoreaktivnost prema Leu-Enku pronađena je u 64,9 ± 1,7% neurona. Male arteriole i kanalni sustav bili su inervirani mnogim Leu-Enk-IR živčanim završetcima. Umjerena Leu-Enk-IR živčana vlakna okruživala su Langerhansove otočiće, ali nijedno od njih nije prodrlo u prostore između endokrinih stanica. U 66,7 ± 4,3% Leu-Enk-imunoreaktivnih intrapankreasnih neurona otkrivena je ekspresija galanina. Statistički niža subpopulacija Leu-Enk-IR intrapankreasnih neurona (37,4 ± 6,2%) pokazala je imunoreaktivnost prema SP. Izražajnost somatostatina otkrivena je u relativno najmanjoj skupini (21,2 ± 3,8%) Leu-Enk-pozitivnih intrapankreasnih neurona. Zajednička izražajnost Leu-Enk i SP otkrivena je u živčanim završetcima koji okružuju male arteriole pankreasa, vezivno tkivo i kanale. Leu-Enk-pozitivna vlakna živaca oko Langerhansovih otočića nisu bila imunoreaktivna na SP. Nijedno od Leu-Enk-pozitivnih živčanih vlakana oko Langerhansovih otočića nije bilo zajednički lokalizirano sa somatostatin-imunoreaktivnim živčanim završetcima. Općenito, nije bilo zajedničke lokalizacije između Leu-Enka i somatostatin živčanih završetaka koji opskrbljuju male arteriole i vene. Zajednička izražajnost GAL i Leu-Enk dobro je vidljiva u živčanim vlaknima koja okružuju krvne žile, ali ne i u živčanim vlaknima vezivnog tkiva. Zaključeno je da obilna imunoreaktivnost Leu-Enk u pankreasu ovaca, te njegova zajednička lokalizacija s drugim regulatornim neuropeptidima, može odražavati moguću uključenost Leu-Enk u regulaciju egzokrine i endokrine funkcije pankreasa odnosno u regulaciju optjecaja krvi u pankreasu.
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti prisutnost oksidativnih enzima u četveroglavom bedrenom mišiću (m. quadriceps femoris) ovaca pasmine Lička pramenka te procijeniti učinak u hranu dodanog ...pripravka plemenite pečurke Agaricus bisporus (A. bisporus) na histokemijske i morfološke karakteristike mišića. Četrnaest jednogodišnjih ovaca bilo je nasumično odabrano i podijeljeno u dvije skupine (kontrolna i pokusna skupina) s po sedam životinja. Pokus je bio proveden tijekom 6 tjedana hranjenja. Kontrolna skupina bila je hranjena standardnom hranom, dok je pokusnoj skupini u standardnu hranu umješano 1,5% suhog pripravka A. bisporus. Tijekom cijelog pokusnog razdoblja hrana i voda bile su životinjama dostupne ad libitum. Uzorci m. quadriceps femoris ovaca u pokusu bili su analizirani s obzirom na veličinu i tip mišićnog vlakna, te na prisutnost oksidativnih enzima. Mišićna vlakna većih promjera i snažnije histokemijske reakcije zabilježena su u ovaca hranjenih s dodatkom A. bisporus. Temeljem povećane aktivnosti oksidativnih enzima, što je rezultiralo pojačanim staničnim metabolizmom i povećanom mišićnom masom ovaca hranjenih uz dodatak pripravka plemenite pečurke, možemo zaključiti da A. bisporus ima učinak promotora rasta.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka selena (organskog, anorganskog) u krmnu smjesu visoko gravidnih ovaca i ovaca u laktaciji na proizvodna svojstva i eksterijerne odlike njihove ...janjadi. Istraživanje je provedeno na 30 Merinolandšaf ovaca i janjadi. Obrok kontrolne skupine ovaca i janjadi (skupina I) bio je sastavljen od 300 g/danu/životinji krmne smjese bez dodatka selena te
150 g/danu/životinji ječma i sijena lucerne kojeg su imale ad libitum. U krmnu smjesu II skupine dodano je 0,3 mg/kg Selplexa®, a u treću ista količina natrij selenita. Prosječna tjelesna masa janjadi u dobi od 23 dana bila je značajno (P<0,05) veća u skupini s dodatkom anorganskog selena u odnosu na kontrolnu. Dodatak anorganskog (P<0,01) ili organskog (P<0,05) selena vodi značajno boljim eksterijernim odlikama u janjadi prosječne dobi od 63 dana u odnosu na kontrolnu skupinu janjadi. Značajno bolji (P<0,05) indeksi tjelesnih proporcija i tjelesne mase utvrđeni su u mlađe janjadi čije su majke a i oni imali dodatak anorganskog selena u krmnoj smjesi. Indeksi anamorfoznosti, tjelesne kondicije i mišićavosti su značajno (P<0,05) bolji u starije janjadi čije su majke a i oni imali dodatak organskog selena u krmnoj smjesi. Rezultati upućuju da izvor selena u krmnoj smjesi u ovom istraživanju ima ograničavajući potencijal u poboljšanju proizvodnih svojstava janjadi osobito ukoliko prethodno nije prisutan veliki nedostatak, već samo manjak selena.
U radu je opisano epidemiološko istraživanje s ciljem utvrđivanja seroprevalencije protutijela za vrstu Chlamydia abortus ovaca u Bosni i Hercegovini (BiH). Ovo je prvo sustavno istraživanje ove ...vrste provedeno u BiH. Uzorci seruma bili su uzeti tijekom 2012. godine, a bilo je obuhvaćeno 19 stada ovaca s registriranim reprodukcijskim poremećajima (pobačaji, mrtvorođenja, neplodnost) diljem države. Reprezentativan uzorak iz svakog stada osigurali smo jednostavnim slučajnim odabirom kojim je omogućeno otkrivanje seropozitivnosti unutar stada na 95%-tnoj razini povjerljivosti, s očekivanom prevalencijom od 20 %, služeći se preporukama za određivanje potrebne veličine uzorka za otkrivanje prisutnosti bolesti. Pretraženo je ukupno 178 uzoraka krvnog seruma ovaca na prisutnost specifičnih protutijela protiv C. abortus pomoću imunoenzimnog testa (CHEKIT* Chlamydophila abortus Antibody Test Kit). Sukladno preporukama proizvođača za tumačenje rezultata, od ukupno 178 pretraženih uzoraka 77 (43,3 %) je bilo pozitivno na C. abortus. Stado se smatralo pozitivnim ako je sadržavalo makar jednu seropozitivnu životinju. Prevalencija obuhvaćenih stada na C. abortus iznosila je 84,2 % (16/19 stada). Rezultati ovog istraživanja ukazuju na činjenicu da je infekcija vrstom C. abortus kod ovaca u Bosni i Hercegovini vrlo proširena.
Ovo istraživanje provedeno je radi procjene prevalencije, opterećenja ličinkama i čimbenika rizika estroze u 328 nasumično odabranih ovaca na klaonici u Van-u u istočnoj Turskoj. Od toga broja je 127 ...ovaca (38,71%) bilo invadirano ličinkama ovčjeg štrka Oestrus ovis (Linnaeus, 1761, Diptera: Oestridae). Prevalencija O. ovis iznosila je 51,68 % ljeti, 40,69 % u proljeće, 35,80 % u jesen i 23,61 % zimi. Sezonske razlike bile su statistički signifikantne (P<0,05). Od ukupno 511 prikupljenih ličinaka 17 % bile su ličinke L1, 29% L2 te 54 % L3. Razvoj svih triju stupnjeva ličinaka bio je promatran svaki mjesec tijekom istraživanja, osim što ličinke prvog stupnja nisu bile ustanovljene u prosincu i ožujku. Prosječna jačina invazije po ovci iznosila je 4,02: na proljeće 3,42, ljeti 3,80, u jesen 4,03 te zimi 5,82. Stupanj invazije iznosio je 41,26% u ovaca i 34,42% u ovnova. Stupanj invazije u životinja mlađih od 2 godine iznosio je 23,33%, u onih u dobi od 2 do 4 godine bio je 36,42 %, a u onih starijih od 4 godine bio je 48,43 %. Ovce s tamnom bojom dlake na glavi imale su veći rizik od oboljevanja u usporedbi s ovcama koje su imale bijelu ili šarenu glavu (P<0,05).
Po svojim fiziološkim i konformacijskim obilježjima vime je od posebne važnosti kod svih životinja namijenjenih za proizvodnju mlijeka. U radu su procijenjeni genetski pokazatelji za linearna ...svojstva vimena: dubina vimena, dubina cisterne, položaj sisa, veličina sisa, izraženost suspenzornog ligamenta, spoj vimena i oblik vimena. Analizom 381 ovce, razvrstane u 9 različitih genotipova, obuhvaćeno je ukupno 1275 procjena za svako svojstvo. Pasmine, odnosno genotipovi, ovaca bili su: oplemenjena valaška (OV), cigaja (C), lakon (L) te križanci OV i C s genetskim udjelom lakon pasmine i istočnofrizijske pasmine od 25 %, 50 % i 75 %. Primarni podaci obrađeni su uz pomoć programa REMLF90 i VCE 4.0 koji su uključivali REML (restricted maximum likelihood) metodu te metodu animalnog modela za više svojstava. Koeficijenti heritabiliteta procijenjeni za linearna svojstva vimena bili su niski i kretali se u rasponu od h2 = 0,09 za povezanost vimena, do h2 = 0,30 za dubinu cisterne. Istraživanje pokazuje da programi odabiranja mogu biti učinkoviti u mijenjanju morfologije vimena, posebno s obzirom na smještaj sisa i visinu cisterne. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje definirala svojstva vimena i linearna ocjena kao selekcijski kriteriji kojima bi se poboljšale sposobnosti promatranih pasmina za strojnu mužnju.
Istražena je veličina cisterne mliječne žlijezde ovaca kod 9 genotipova (čistokrvne Improved Valachian (IV), čistokrvne cigaje (T), čistokrvne Lacaune (LC) i njihovih križanaca s genetskim udjelom ...specijaliziranih mliječnih pasmina Lacaune i istočnofrizijske (EF) - (25 %, 50 % i 75 %). Podatci su analizirani korištenjem metodologije REML i MIXED procedure (SAS/STAT). Genotip je značajno utjecao (p<0.001) na veličinu cisterni vimena. U čistokrvnih IV ovaca prosječna područja veličina lijevih i desnih cisterni vimena dobivena su pomoću bočne metode (1519,39±77,212 mm2 i 1558,45±74,480 mm2). U čistokrvnih T ovaca prosječna područja lijeve i desne cisterne vimena bila su 1438,70±70.43 mm2 i 1418,68±67,952 mm2. Te su vrijednosti bile značajno manje nego u čistokrvnih LC (2694,44±71.95 mm2 i 2693,48±69,340 mm2). Područja cisterne vimena bila su značajno veća u križanaca s 25 %, 50 % i 75 % genetskog udjela specijaliziranih mliječnih pasmina LC i EF, nego u čistokrvnih IV i T ovaca. Analize su pokazale da križanje IV s LC i EF i T s LC i EF znatno povećava veličinu ovčje cisterne vimena.
Prikupljanje uzoraka mokraće nužno je radi provođenja mnogih veterinarskih dijagnostičkih postupaka i znanstvenih istraživanja. Ti se uzorci u ovaca obično uzimaju kateterizacijom. No, prolazna ...apneja može biti jednostavan način uzimanja uzoraka mokraće u ovaca. To se može postići zatvaranjem nosnica i gubice u kratkom vremenu, uvijek manje od jedne minute. Rezultati pretrage mokraće prikupljene nakon prolazne apneje pokazali su da značajke mokraće (pH, gustoća i proteinurija) nisu bile različite od onih dobivenih pretragom uzoraka uzetih kateterizacijom mokraćnog mjehura. Nije bilo razlike u pretraženim krvnim pokazateljima (kortizolu, glikemiji, ukupnim proteinima, hematokritu, ukupnim leukocitima i diferencijalnoj krvnoj slici) u usporedbi s kontrolnom skupinom kateteriziranih životinja, a ni u usporedbi s izmjerenim vrijednostima prije i nakon uzimanja uzoraka. Može se zaključiti da je opisani način uzimanja uzoraka jednostavan i učinkovit bez izazivanja stresa u ovaca i ne dovodi do promjena u pokazateljima krvi i mokraće.
Cilj ovog rada bio je istražiti odnos između broja somatskih stanica, sastava sirovog mlijeka, i koagulacijskih svojstava sirovog mlijeka kod prirodne i standardizirane pH vrijednosti mlijeka mančego ...ovce. Analizirano je 84 uzoraka skupnog mlijeka stada Državnog udruženja uzgajivača mančego ovce. Prema broju somatskih stanica/mL (BSS/mL), uzorci mlijeka podijeljeni su u 3 skupine - niska (562±138 BSS/mL), srednja (956±115 BSS/mL) i visoka (1705±428 BSS/mL). U okviru svake skupine, pH je mjeren dva puta prije određivanja koagulacijskih osobina (vrijeme zgrušavanja sirilom, vrijeme učvršćivanja gruša i tvrdoća gruša): bez zakiseljavanja mlijeka (koagulacija kod prirodne pH vrijednosti) i zakiseljavanje kod pH vrijednosti 6,5. pH vrijednost mlijeka signifikantno je povećana (P<0,05) povećanjem BSS. BSS nije utjecao (P>0,05) na udjel masti, dok je udjel proteina bio veći u grupi s visokim BSS (P=0,05), a udjel laktoze bio je signifikantno niži (P<0,05) u toj skupini. Kod prirodne pH vrijednosti mlijeka, visoki BSS utjecao je na duže vrijeme zgrušavanja mlijeka sirilom, sporije učvršćivanje gruša i na manju čvrstoću gruša nakon 30 min od dodatka sirila, u odnosu na skupinu u kojoj je BSS bio nizak i srednji (P<0,05). Standardizacija pH mlijeka na 6,5 prije dodavanja sirila anulirala je (P<0,05) negativan utjecaj visokog BSS na koagulacijska svojstva mlijeka. Može se zaključiti da su, unatoč činjenici kako je acidifikacija mlijeka prije zgrušavanja poboljšala koagulacijske osobine mlijeka s visokim BSS, daljnja istraživanja potrebna kako bi se utvrdila senzorska svojstva sira proizvedenog takvim postupkom.
PDF
