This three-part article reviews the current state of research into the history of the nobility of the medieval Križevci County. It furthermore proposes the context in which this topic should be ...studied. The first part discusses the main issues concerning the nobility of the Križevci County, as well as nobility in general. In the discussion of the appropriate context for studying this social group, the author stresses the importance of the historical-anthropological approach, as exemplified by the work of Georges
Duby and Erik Fügedi. He concludes that the micro-historical approach provides a better understanding of the social reality of certain regions than the standard historical approach to studying groups in general.
The second part reviews scholarly literature on the nobility of the Križevci County. The review consists of three chapters. The first chapter discusses the scholarship studying the nobility of the Križevci County directly, as a social group, or indirectly, when studying the history of the region. It furthermore examines which questions and which geographical areas within the county have intrigued the scholars the most.
It is shown that the nobility of the Križevci-Kalnik region has been studied the most, followed by the studies of the nobility of the areas of Cirkvena and Vrbovec, the regions of Garešnica-Moslavina, and finally Podravina (the areas of Ludbreg, Đurđevac and Koprivnica). Best studies are, however, on the nobility of the Rovišće area. The nobility of the southern and of the most of the county’s central areas received little
attention from historians. Moreover, most historians studied social and legal status of lesser nobility and their relationships with more prominent noble families. Other authors stressed the active social role of the nobility, and tried to identify the owners of certain landed estates. There have been few case studies of noble families, with the exception of the old but comprehensive study of the Svetački family by Vjekoslav
Klaić and the less detailed studies on the Mikčec, štefanović, Budor, Čuz of Ludbreg, and Paližna families. The second chapter reviews studies on the nobility of the medieval counties of Požega and Zagreb. Its aim is to offer research models and comparative cases for writing a history of Križevci nobility. The author concludes that, similar to the studies on the nobility of the Križevci County, few historians have attempted to identify noble families and kin, or to trace the continuity of the landed estates ownership.Historiography
of the nobility of the Zagreb County made some important advances in studying noble women, especially concerning the institution of the quarta puellaris.Of particular importance is Marija Karbić’s dissertation on the kindred of the Banus Borić, in which she examined some anthropological and sociological issues related
to the kindred. The third chapter discusses the key literature providing models for studying the nobility
of the Križevci Cou
U intelektualnome diskursu 20. stoljeća umnost kao univerzalnu kategoriju umnogome je zamijenila njezina instrumentalna inačica. U spomenutome stoljeću prevladava distopijska misao koja u život ...suvremenoga čovjeka unosi nihilizam i apsurd. Univerzalne životne vrijednosti kao vezivno tkivo civilizacije, ideal koji je bio trajno prisutan u povijesti ljudskoga roda, u suvremenome dobu više nisu na istaknutome mjestu. Unatoč tim nepovoljnim okolnostima svojim stvaralaštvom pojedini filozofi odgovorit će na moderne izazove i pokazati postojanje vrijednosti bez kojih civilizacija ne može opstati. Značajnik koji je afirmativno promišljao o životu i tragao za alternativom postojećemu stanju bio je i Erich Fromm. U radu se njegov esencijalizam povezuje s naširoko poznatim i primjenjivanim pojmom „plemstvo duha“. Također se opisuje Frommova kritika kapitalizma i socijalizma kao neodgovarajućih društvenih sustava. Modernoj stvarnosti koja se drži svijetom bez alternative u radu se suprotstavlja Frommova vizija ideala ljudske prirode, odnosno tip karaktera kojemu će biti cilj rast i razvoj svih čovjekovih mogućnosti. Među najvrjednije ljudske mogućnosti ubrajaju se produktivno mišljenje i produktivna ljubav. Najviši oblik produktivnosti pripisuje se revolucionarnomu karakteru, odnosno životnoj orijentaciji koja se identificira s čovječanstvom, rabi univerzalna mjerila te gaji sklonost i ljubav za život. Na kraju se zaključuje kako se bez duhovne plemenitosti ne može održati ni vizija zreloga života.
Na temelju sačuvanih izvora pokušavaju se procijeniti ljudski gubici, koje je napose zadarsko plemstvo pretrpjelo kao posljedicu mletačke opsade 1345./1346. godine i Crne smrti 1348./1349. godine te ...ocijeniti kako su ti gubici utjecali na njihov kasniji društveni status u gradu. Sudske parnice o nasljedstvu omogućavaju detaljniji uvid u gubitke devet plemićkih obitelji (Senzadeo, Detrico, Botono, Cande, Sloraddo, Soppe, Saladini, Rosa, Drechia, Bogde/Lovrehna), što se može dopuniti podacima iz oporuka i suvremenim mletačkim izvorima.
Heraldika u hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj povijesnoj znanosti zauzima važno, ali, ipak, ne i sustavno proučavano i vrednovano područje. Naime, za heraldiku kao pomoćnu povijesnu znanost u ovim ...historiografijama nije zamjetljiv kontinuiran interes, kako od strane povjesničara tako i znanstvenika drugih područja, ali i amatera, nego su upravo vrlo zamjetljive oscilacije u njezinom znanstveno-stručnom proučavanju. Unatoč tome, a poglavito naporima zaslužnih pojedinaca heraldika je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kroz cijelo vrijeme svoga postojanja, ipak, pokazivala svoju prisutnost (bilo objavljivanjem novih radova ili, pak, pretiskavanjem onih starih). Stoga autori u članku donose iscrpnu bibliografija radova o heraldici s posebnim obzirom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao prilog jednoj budućoj i sveobuhvatnoj heraldičkoj bibliografiji tih povijesnih područja, a s ciljem kako bi se na jednom mjestu prezentiralo ono što je do sada, u znanstveno-stručnom smislu relevantno i korisno, publicirano na polju heraldike. Tim bi se, ako ništa drugo, kvantitativnim putem moglo vrednovati ove prinose kao preduvjet za kvalitativnu analizu. Popisani su i oni radovi iz opće heraldike, odnosno susjednih i okolnih historiografija, koji se koriste među istraživačima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Također su navedeni i određeni radovi iz numizmatike, sfragistike, genealogije, veksilologije i uopće povijesti, a sve s osnovnom nakanom da se zainteresiranim heraldičarima i povjesničarima pruži bolji uvid i što šire istraživačko polje.
Popisujući gradivo fonda obitelji Oršić (HR HDA 749 Obitelji Oršić i Claudius) naišao sam na nekoliko spisa koje ne treba čitati između redaka da bi se dobila jasna slika ljudi i događaja koje ...spominju. Među te spise prvenstveno spada isprava Čazmanskog kaptola iz 1659. godine koja sadrži iskaze svjedoka o ubojstvu barunice Katarine Keglević koju je dao ubiti njen muž, knez Franjo Petričević. U ovom ću članku donošenjem teksta tih iskaza svjedoka u izvornom obliku, i u hrvatskom prijevodu, pokušati ukazati na njihovu vrijednost.
Autor analizira elitne slojeve buzetskoga društva u kasnom srednjem vijeku koristeći se objavljenim izvorima iz XV. i početka XVI. stoljeća: gradskim statutom (1435.), zaključcima općinskih vijeća ...(1502. – 1523.) i notarskom knjigom Martina Sotolića (1492. – 1517.). Osim identifikacije članova gradske elite kasnosrednjovjekovnoga Buzeta istražuje se uloga elitnih slojeva i njihov odnos prema ostalim žiteljima. Polazeći od suvremenih teorijskih postavki i metodoloških smjernica moderne medievistike, osim političkoga položaja, posebna je pažnja posvećena ekonomskom i društvenom statusu te obiteljskim vezama raznih elitnih skupina buzetskoga kasnosrednjovjekovlja. Osim plemića, obnašatelja najviših političkih funkcija koji su na područje Buzeta „uvezeni“ iz Venecije i Kopra, u žarištu su i lokalne gradske elite, obitelji koje su u svojim rukama koncentrirale političku moć i povjerenje ostalih građana. Kao primjer takve obitelji analizira se obitelj De Germanis.
U članku se obrađuje doprinos dr. Frane Rubčića kao inženjera, odnosno voditelja i projektanta lučkih radova tehničkog odjela C. k. Pomorske vlade u Trstu, koji smo prikazali na temelju istra- ...živanja do sada neobjavljenog arhivskoga gradiva pohranjenog u Državnom arhivu u Splitu i Državnom arhivu u Trstu za razdoblje od 1874. do 1896. te popratne literature.
Strukturalne sličnosti položaja Slavonije i Transilvanije unutar sklopa zemalja vezanih uz krunu sv. Stjepana (Archiregnum Hungaricum) odavna su prepoznate, no njihova komparacija nikad nije ...prelazila površinsku razinu usporedbe kvazi regalnih ovlasti bana i vojvode. Razmatrajući razdoblje od 1270-ih do 1340-ih s primarnim fokusom na održavanje općih shodova u tim dvama područjima ovaj rad sagledava funkcioniranje kompozitnih političkih tvorbi kroz odnos centra i lokaliteta te oblikovanje regionalnih identiteta povezanih s kolektivnom akcijom plemstva preko okupljanja na shodovima. Okidač za početak održavanja shodova u obama provincijama bila je politička nestabilnost, a od 1270-ih do 1290-ih lokalni su procesi bili odraz odluka i djelovanja kraljevskog dvora, kao što je bio slučaj sa gotovo svim shodovima održanima u Slavoniji tijekom 1270-ih, kao i u transilvanijskim slučajevima iz 1288. i 1291. Međutim, u Transilvaniji su se, naspram Slavonije, nakon tog razdoblja shodovi održavali i bez kraljevske inicijative, to jest postali su dio lokalnog repertoara. Ova različita iskustva u ranijem razdoblju imala su snažan utjecaj na plemstvo i njihovu snage kolektivnog djelovanja od 1320-ih, kada se preko istih mehanizama provodio program restauracije kraljevskog autoriteta.
Ovaj članak analizira rasnu teoriju u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj s obzirom na pitanje etnojezično-rasnog podrijetla ranosrednjovjekovnih Hrvata. Dok se u NDH raspravljalo o tome jesu li Prahrvati ...posebno Slaveni, Iranci ili Goti u etnojezičnom smislu, postojao je opći akademski i ideološki konsenzus da su, u rasnom smislu, bili gospodujući sloj nordijsko-arijskog podrijetla. U radu se ova tema analizira u širem europskom povijesnom i ideološkom kontektsu, uključujući i pitanje odnosa nacionalsocijalističke rasne teorije prema Hrvatima i drugim slavenskim narodima.