Neben der Zeitschrift Wiener Slawistischer Almanach erscheinen seit 1980 auch 2-3 Mal jährlich Sonderbände (seither 94 Ausgaben) mit literaturwissenschaftlichem oder linguistischem Schwerpunkt. Die ...literarische Reihe umfasst Monographien oder Tagungsbeiträge aus allen Bereichen der aktuellen slavischen Literaturwissenschaft und weit darüber hinaus (Medientheorie, Kulturwissenschaft, Literaturkritik). Die Beiträge oder Monographien erscheinen in der Regel in deutscher, russischer oder endlischer Sprache. Publikationsvorschläge an aage.hansen-loeve@lrz.uni.-muenchen.de
Neben der Zeitschrift Wiener Slawistischer Almanach erscheinen seit 1980 auch 2-3 Mal jährlich Sonderbände (seither 94 Ausgaben) mit literaturwissenschaftlichem oder linguistischem Schwerpunkt. Die ...literarische Reihe umfasst Monographien oder Tagungsbeiträge aus allen Bereichen der aktuellen slavischen Literaturwissenschaft und weit darüber hinaus (Medientheorie, Kulturwissenschaft, Literaturkritik). Die Beiträge oder Monographien erscheinen in der Regel in deutscher, russischer oder endlischer Sprache. Publikationsvorschläge an aage.hansen-loeve@lrz.uni.-muenchen.de
Šimićev esejistički rad karakterizira uporaba kritičkih, polemičkih, programatskih i aforističkih sredstava u jednoznačnoj afirmaciji ekspresivne naravi umjetničkoga bića i jednoznačnoj negaciji ...poetičke svrsishodnosti i etičkoga tradicionalizma. Jednoznačnost kritičkih i poetičkih iskaza upućuje na tendencijski ustroj Šimićeva diskursa. Ovaj se ustroj najjasnije očituje u Šimićevu antagonističkom stavu prema pojmu i modelu žurnalizma koji se u autorskoj perspektivi otkriva kao isključivo namjenska vrijednost. Koristeći dijalektičke uvide kritičke teorije, osobito one Habermasove, povijesne i filozofske uvide Blocha, Foucaulta, Kosellecka, te književnoteorijske uvide Terry Eagletona, u ovom će se radu nastojati ukazati na povezanost načelne i namjenske vrijednosti modernoga diskursa kao presudne činjenice, kako u poimanju i oblikovanju Šimićeve poetike antižurnalizma, tako i u poimanju i oblikovanju modernoga diskursa uopće.
Rad istražuje međusobno povezane teme bolesti, patnje i boli u nekoliko pripovjednih tekstova Hermanna Hessea, poput Taedium vitae, Gertrude, Gosta u toplicama i Stepskog vuka. Analiza se bavi ...odnosom bolesti, genijalnosti i umjetnosti, djelomično biografskim, a djelomično utemeljenim na suvremenim diskursima o (psihogenim) bolestima i ozdravljenju, kako ih donose Nietzsche i Freud. Isto tako, rad razotkriva poveznice između Hesseova koncepta bolesti kao psihogenog fenomena te njegovog poimanja umjetnosti. U konačnici, rad razmatra psihološke i fiziološke procese ozdravljenja opisane u Gostu u toplicama i Stepskom vuku.
Neben der Zeitschrift Wiener Slawistischer Almanach erscheinen seit 1980 auch 2-3 Mal jährlich Sonderbände (seither 94 Ausgaben) mit literaturwissenschaftlichem oder linguistischem Schwerpunkt. Die ...literarische Reihe umfasst Monographien oder Tagungsbeiträge aus allen Bereichen der aktuellen slavischen Literaturwissenschaft und weit darüber hinaus (Medientheorie, Kulturwissenschaft, Literaturkritik). Die Beiträge oder Monographien erscheinen in der Regel in deutscher, russischer oder endlischer Sprache. Publikationsvorschläge an aage.hansen-loeve@lrz.uni.-muenchen.de
Predmet interesa ovog teksta pet je romana iz suvremene makedonske književnosti, koji su protumačeni kroz prizmu određenih kategorija u postmodernim teorijama. Teorijske premise interpretacije polaze ...od dvije koncepcije: 1. teze Linde Hutcheon o ekscentrizmu kao jednom od dominantnih elemenata postmoderne poetike, koji je u funkciji paralelne afirmacije i problematizacije granica; 2. teze Elisabeth Wesseling i Briana McHalea o postmodernom povijesnom romanu kao paradigmatskom žanru koji demonstrira ove ontološke, epistemološke i interdiskurzivne transgresije. Stoga se interpretativni fokus stavlja na afirmaciju ekscentrizma na tematskoj, strukturnoj i narativnoj razini u romanima, kako bi se preispitali odnosi između književnosti i historiografije, fikcije i fakcije, službenih i alternativnih verzija prošlosti.
Fenomen tijela zanemarivan je i stavljan u najniže hijerarhijske razmjere kroz gotovo čitavu filozofsku tradiciju. To je posebno uočljivo u problemima modernoga dualizma, koji je imao metodološke ...teškoće prilikom pomirenja jaza između duše i tijela. Iako smješten najniže na ontološkoj ljestvici, fenomen tijela u antičkoj je filozofiji igrao značajnu ulogu, posebno u poetičkoj i praktičkoj filozofiji. Njemački idealizam koji, na čelu s Hegelom, pokušava prevladati suvremeni dualizam i usvojiti klasičnu antičku dijalektiku, ponovno potvrđuje važnu ulogu tjelesnog fenomena pokazujući njegovo posredničko mjesto kako na polju teorijskih istina, tako i na polju objektivnoga duha. Iako je suvremena filozofija napravila pomak od idealističke logike, ovaj članak naglašava da je fenomenološka metoda, čiji je osnivač Husserl, također afirmirala fenomen tijela. Razlikujući perceptivnu (Gegenwärtigung) i imaginacijsku (Vergegenwärtigung) svijest, Husserl nam omogućava pristup fenomenu tijela na različite načine, pokazujući njegovu neovisnost u polju estetike. To je utjecalo na strukturalističku tradiciju, posebno Rancièrea, koji razvija slobodno polje prakse kroz pojam senzibilnoga svijeta. Taj je pojam predstavljen na temelju medijacijske uloge tijela, čime se omogućuje polju estetike da se pojavi kao slobodan režim djelovanja.
Novels Rastka Petrovic had not been the subject of a comprehensive and
systematic study of this paper and analyze them from the perspective of their
dominant imanentnopetičkog principles - ...encyklopedism. First open the
question of theoretical determination encikoledijskog models in European
literature, notably in the novel, by reviewing the positions that dealt with
this topic (Umberto Eco, Northrop Frye, Mikhail Bakhtin, Walter Benjamin and
others). It will then be further analyzed Petrovic novels - Burleska
Gospodina Peruna Boga Groma (1921), Sa silama nemerljivim (1927), Ljudu
govore (1931) and Dan šesti (published in 1961). The starting point for
uspostvalja ism and in essays Rastka Petrovic which are explicit autopoetički
his views on the nature of the modern novel and the encyklopedism as a poetic
work deals with general aspects and Petrović's novel in a comparative
context. Observed the storytelling and poetic intimacy with novels that have
occurred at about the same time (works by James Joyce, Alfred Deblin,
Virginija Vulf and Aldous Huxley). It is shown how the avant-garde novels
Rastka Petrovic are associated with major encyclopedic works Serbian
postmodernism, primarily novels Danilo Kis and Milorad Pavic. The paper shows
how the poetics Petrovic important for the genesis of the novel genre in
modern Serbian literature, and that is encyclopedic nartivna strategy, which
is mainly to postmodrene novels, actually, for the first time in
self-consciously poetic developed in part Rastka Petrovic.
Romani Rastka Petrovića do sada nisu bili predmet celovitog i sistematskog
proučavanja i ovom radu se analiziraju ih iz perspektive njihovog dominatnog
imanentnopetičkog načela - enciklopedičnosti. Najpre se otvora pitanje
teorijskog određenja encikoledijskog modela u evropskoj književnosti,
ponajpre u romanu, preispitivanjem stavove autora koji su se bavili ovom
temom (Umberto Eko, Nortrop Fraj, Mihail Bahtin, Valter Benjamin, i drugi).
Zatim se detaljnije analiziraju Rastkovi romani - Burleska Gospodina Peruna
Boga Groma (1921), Sa silama nemerljivim (1927), Ljudi govore (1931) i Dan
šest (objavljen posthumno 1961). Polazište za nalizu uspostvalja se i u
esejima Rastka Petrovića u kojima su eksplicirani njegovi autopoetički
stavovi o prirodi modernog romana i o enciklopedičnosti kao o poetičkom
načelu. Rad se bavi i aspektima Petrovićevih romana u komparativnom
kontekstu. Uočavaju se pripovedačkih i poetičkih bliskosti sa romanima koji
su nastajali u približno isto vreme (ostvarenja Džemsa Džojsa, Alfreda
Deblina, Virdžinije Vulf i Oldosa Hakslija). Pokazuje se kako avangardni
romani Rastka Petrovića stoje u vezi sa najznačajnijim enciklopedijskim
ostvarenjima srpskog postmodernizma, prvenstveno romanima Danila Kiša i
Milorada Pavića. Rad dokazuje koliko su Petrovićeva poetika važna za genezu
romanesknog žanra u modernoj srpskoj književnosti, kao i to da je
enciklopedijska nartivna strategija, koja se vezuje uglavnom za postmodrene
romane, zapravo je prvi put kod nas poetički samosvesno razvijena u delu
Rastka Petrovića.
Cilj ovoga teksta jest pokazati koliko su pojmovi književnosti i književne znanosti otvoreni, višeznačni i dinamični, uvjetovani vlastitim imanentnim značajkama, ali i povijesnim i društvenim ...kontekstima. Ne bi li se ta teza oprimjerila, uspoređuju se promišljanja o književnosti dvojice utjecajnih autora, Aristotelova Poetika, kao fundamentalan metaknjiževni tekst zapadne kulture te Književna teorija – vrlo kratak uvod (1997., 2001. hrvatsko izdanje) Jonathana Cullera, kao jedno od utjecajnijih recentnijih metaknjiževnih djela. Sam rad je inspiriran idejom po kojoj bi i u nastavnim procesima učenike trebalo usmjeravati manje na konačne definicije književnosti i književne znanosti, a više na različite mogućnosti tumačenja tih fenomena.
PDF
