Dubrovnik u Ilirskim pokrajinama Ćosić, Stjepan
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
06/1997
35
Paper
Odprti dostop
U kontekstu nastanka i ustroja Ilirskih Pokrajina raščlanjuje se francuska uprava u Dubrovačkoj Pokrajini te se na temelju izvora prate društvene i političke promjene koje su uslijedile. Posebno se ...razmatraju događaji tijekom protufrancuskog ustanka 1813./14. koji su u sprezi s nizom vanjskopolitičkih čimbenika doveli do priključenja dubrovačkog područja Habsburškoj Monarhiji.
Analizira se znacenje decentralizacije kao reformskog procesa u Srbiji, opisuje postojeće stanje te izlažu moguće preporuke za buduću reformu. Rad se ukratko bavi decentralizacijom kao komponentom ...modernih reformi, stupnjem (de)centralizacije Srbije, kao i razumijevanjem i znanjem o tom procesu u srpskoj javnosti. Također, analiziraju se perspektive i mogućnosti decentralizacije, institucije nadležne za tu materiju skupa s njihovim aktivnostima i rezultatima, kao i gledišta i mišljenja važnih politickih aktera. Na karaju se daje kratki pregled mogućih modela decentralizacije, kao i preporuke o optimalnoj soluciji temeljene na empirijskom istraživanja.
Na oblikovanje kulturnih granica mogu, uz prirodne i političke granice, djelovati i vjerski faktori. Pritom mogu određenu ulogu odigrati hodočasnička mjesta. Hodočasnička središta mogu se, prema ...njihovoj važnosti i privlačnosti, podijeliti u lokalna, regionalna, nadregionalna i međunarodna središta.
Autor je na nekoliko primjera pokazao kako su na etnički izmiješanu području u Podunavskoj kotlini postojala hodočasnička mjesta različitoga ranga, pri čemu je određenu ulogu igrao i nacionalni sastav hodočasnika. To su Máriakéménd u Baranji, Doroszló/Doroslovo (hodočasničko mjesto Mađara, Nijemaca i bunjevačkih Hrvata), Vodica/Máriakönnye kod Baje (katolički Mađari, Nijemci, Bunjevci, Šokci i drugi Hrvati, pa i pravoslavni Srbi), Csíksomlyó/Somleul Ciuc (privlačio je isprva Mađare u Sedmogradskoj, zatim Moldaviji, danas iz čitavoga mađarskog etničkog područja), Jud/Máriagyüd (Hrvati, Mađari i Nijemci iz južne Transdanubije, Bačke i Slavonije), Máriapócs (okuplja Mađare, Nijemce, Rusine, Slovake, Rumunje, kako rimokatolike, tako i unijate, protestante te pripadnike raznih sljedbi; jedna „podružnica" joj je u crkvi sv. Stjepana u Beču) te Mariazell u Štajerskoj (koji je od XIV. st. okupljao cijelu srednju Europu).
Pripadnici pojedinih naroda nerijetko su oblikovali svoje posebne oblike pobožnosti. To se zbilo, primjerice, u hodočasničkim mjestima Radna/Máriaradna, Loretto/Loreta (u Gradišću; tu su Hrvati organizirali posebnu hrvatsku nedilju), Banska Štiavnica/Selmecbánya/Schemnitz, Pécs-Havihegy/Marija snježna.
Nakon drugoga svjetskog rata, tj. nakon raspada Monarhije, političke su granice snažno djelovale na preusmjeravanje hodočasničkih strujanja i preoblikovanje područja privlačenja. Radna i Marija Judska su, primjerice, ostale bez većine hrvatskih hodočasnika.
U radu se na osnovi arhivskih zapisa, dekreta i proglasa prikazuje
djelovanje Kraljevske poddelegacije Vlade u Splitu, koja je bila upravni organ u vrijeme Ilirskih pokrajina (1809.-1814.).
Obrađeno ...je i analizirana arhivska građa nastala radom toga
upravnog tijela u Splitu kao i klasifikacijski sustavi koje suprimjenjivali službenici ove kancelarije.
Teritorijalna rasprostranjenost samoupravnih lokalnih zajednica od bitnog je značenja za njihovo uspješno djelovanje. Za Sloveniju su tijekom povijesti karakteristična veoma različita rješenja ...uređenja samoupravnih lokalnih jedinica, a poznavanje tog uređenja može ponuditi značajne podatke pri prosuđivanju rješenja za sadašnjost i budućnost. Najsloženije pitanje budućeg dograđivanja sustava lokalne samouprave u Sloveniji, po mišljenju autora, jest uspostava pokrajina. Autor posebice ističe daje svakoj značajnijoj promjeni potreban kompleksan i konceptualan pristup.
PDF
