Disciplinska je odgovornost policijskih službenika u fokusu policijskih službenika, ali i javnosti. Svrha disciplinskih postupaka jest sankcioniranje kršenja pravila rada i ponašanja odnosno ...osiguravanje urednog i učinkovitog djelovanje službe. Posebnost disciplinske odgovornosti policijskih službenika sadržana je u tome da oni odgovaraju i za nedolična ponašanja izvan službe. Policijski službenici za istu radnju mogu odgovarati i disciplinski i kazneno ili prekršajno, a odluke u disciplinskom i kaznenom ili prekršajnom postupku nemaju utjecaja jedna na drugu. U radu je provedeno nekoliko značajnih istraživanja počevši od normativne analize, nakon koje slijedi analiza sudske prakse, a obuhvaćena je i analiza statističkih pokazatelja za razdoblje od 2017. do 2021. godine te sveobuhvatno empirijsko istraživanje o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika (N=210). U radu su, a nakon provedenih analiza i istraživanja, dani prijedlozi za izmjenu zakonske regulative o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika.
Cilj je ovog rada istražiti stavove policijskih službenika o kvaliteti različitih oblika temeljnoga policijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Ispitanici su u ovom istraživanju predavači i ...voditelji obrazovnih skupina u Policijskoj školi "Josip Jović" te polaznici redovitoga Dvogodišnjeg srednjoškolskog programa za zanimanje policajac/policajka (2012./2013.) i Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka (2013./2014.). Podaci su prikupljeni upitnicima: "Usporedba dvogodišnjeg srednjoškolskog programa (2011./2013.) i programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih prekvalifikacija P-9 (2013./2014.)" te "Evaluacijski upitnik – policijski službenici", konstruiranima za potrebe ovog istraživanja.
Dosad u Republici Hrvatskoj nije provedeno slično istraživanje te je ovo istraživanje preduvjet za daljnju dublju analizu radi odabira optimalnog oblika temeljnoga policijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
U radu se objektivno prikazuje zadovoljstvo pojedinim oblicima obrazovanja te njihovim različitim segmentima: organizacijom, trajanjem, kvalitetom, sadržajem, omjerom teorije, vježbi i školske prakse, kao i zadovoljstvo ukupnom pripremljenošću za rad nakon završena temeljnog policijskog obrazovanja.
U radu je prikazan zakonski okvir postupanja policije u prikupljanju obavijesti od žrtava nasilja u obitelji te taktika provođenja obavijesnih razgovora, s posebnim osvrtom na opće i specifične ...komunikacijske vještine kojima policijski službenici trebaju raspolagati, kako bi ponajprije potaknuli žrtve na prijavljivanje i poduzeli adekvatne i učinkovite mjere njihove zaštite, a potom pribavili sve relevantne činjenice na kojima će bazirati kriminalističko istraživanje. Cilj je ovoga rada ukazati na bitne elemente i specifičnosti prikupljanja obavijesti od žrtava nasilja u obitelji, sa svrhom unaprjeđenja rada policije u području prepoznavanja, kvalifikacije i procesuiranja pojave nasilja u obitelji te pružanja kvalitetnije zaštite žrtvama.
Savremene tendencije u krivičnom procesnom pravu se kreću u
pravcu uvođenja tužilačke, eventualno i stranačke istrage, sve u cilju
povećanja efi kasnosti krivičnog postupka, s jedne strane, i ...adekvatne
zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda građana, s druge strane.
Ovim putem su krenule i Republika Srbija i Republika Hrvatska.
Imajući u vidu značaj prethodnog krivičnog postupka, s obzirom da
u zemljama evropskokontinentalne pravne tradicije prethodni postupak
ostvaruje značajan uticaj na ishod glavnog krivičnog postupka,
s jedne strane, tako i zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, jer je
najveći stepen ugroženosti ovih prava upravo u prethodnom postupku,
s druge strane, autori u svom radu daju jedan problemski osvrt na
faze i organizaciju prethodnog krivičnog postupka u Srbiji i Hrvatskoj.
Najpre se analiziraju odredbe srpskog Zakonika o krivičnom postupku
kojima je uređen prethodni krivični postupak. Tom prilikom se ukazuje
na mnogobrojne nedostatke i nelogičnosti pojedinih zakonskih rešenja,
a u okviru kojih se može postaviti i pitanje njihove usklađenosti sa
Ustavom. Zatim autori analiziraju koncept istražnog postupka koji je
ustanovljen hrvatskim Zakonom o kaznenom postupku, kojom prilikom
se vrši i odgovarajuća komparacija predstavljenih zakonskih rešenja u
pogledu pojedinih prednosti i nedostataka, a na kraju se daju i određeni
zaključci, kao i konkretni predlozi de lege ferenda.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Informacijsko-komunikacijska tehnologija postala je dio svakodnevnoga života djece i mladih, a korištenje takve tehnologije nameće potrebu za analizom rizika na djecu i mlade s obzirom na to da su ...oni u toj dobi podložni različitim utjecajima koje je relativno zahtjevno dozirati i kontrolirati. Najčešći rizici vezani su za izloženost neprimjerenim sadržajima, uznemirujućim i neprijateljskim porukama, sklapanje potencijalno opasnih „prijateljstava“ s nepoznatim osobama, pretjeranu izoliranost zbog prečestog korištenja interneta i sl. Djeca nisu svjesna moguće štetne posljedične reakcije na svoje aktivnosti na internetu; odnosno - ne znaju da svojim ponašanjem mogu činiti i kaznena djela. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da gotovo svi učenici viših razreda osnovnih škola koriste pametni telefon čije pretjerano korištenje utječe na kvalitetu života te je izuzetno važno da se u školske programe uključe teme iz domene medijske pismenosti kako bi se djecu naučilo da prepoznaju i izbjegnu moguće opasnosti.
Cilj je ovoga istraživanja utvrditi učinkovitost provedene preventivne aktivnosti odnosno edukacije djece istarskih osnovnih škola pod nazivom „Informacijsko-komunikacijska tehnologija u rukama mladih“. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1038 učenika i učenica istarskih osnovnih škola, a u radu se iznose rezultati i rasprava navedene preventivne aktivnosti kao aktivnosti primarne prevencije te edukacije kao preventivne tehnike. Dobiveni rezultati pokazuju da je postignuta svrha provedenih preventivnih aktivnosti - odnosno da je edukacija polučila pozitivne rezultate kod učenika i učenica istarskih osnovnih škola.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The issue of security in the new social and political context has not stopped attracting the attention of strategic security ...studies, this time with the emphasis on contemporary concepts in response to non-military security issues, such as demographic changes or environmental degradation. It is obvious that we live in a world of fundamental political and economic changes in relations between states and non-state actors. Instability, military threats and conflicts are back in the focus of security policy, although in a completely new way that requires new understanding and a new attitude towards these categories, as well as a new response from the state and especially from the international community towards these kinds of threats or the use of force in a post-Cold-War order. In order to create a system in which all countries can function under the same rules, act in accordance with them and react in certain situations in compliance with those rules, it was necessary to create a single system of collective security. This system is a good basis for all countries to react according to the same rules and standards in certain situations when their safety is compromised. Integration processes and collective security are constants of a modern society and every country seeks to become a part of a specific system, whether it be a security-based, political or economic framework of integration. The main factor that was very important for the member states of NATO was the disappearance of the key danger coming from the East in the form of the Soviet Union and the Warsaw Pact. On the other hand, the issue of NATO’s existence and future arose, as did the issue of justifying its existence, bearing in mind the absence of threats and enemies that might jeopardize the Western world. Academia and a number of scholars believed that NATO would cease to exist. For them the existence of such an alliance no longer made any sense, and they thought that it would be best for all the member states to stop being a part of such an Alliance. vi By the Declaration of Independence adopted by Parliament on June 3, 2006, Montenegro clearly committed itself to Euro-Atlantic Integration. Montenegro’s membership of NATO and the EU is one of the foreign policy priorities of the Government of Montenegro. At a time when all South-East European countries are included in the Euro-Atlantic integration process, Montenegro’s commitment to becoming a part of the regional and international security system (UN, NATO, EU, and OSCE) is a realistic and the best solution for achieving long-lasting stability and prosperity in the region. Montenegro’s strategic goal is to build a modern and functional security system that has the ability to respond in the most efficient manner to the challenges, risks and threats to the state. For every country, the Constitution is the basis of its future path towards the democratization of the society and membership of international organizations. As the supreme law of the country, it is necessary to include all the standards that will clearly indicate the commitment of the state to the direction it wants to go, how it will develop, and which principles related to human rights and freedoms it must have. The Constitution of Montenegro does not question in any of its parts Montenegro’s commitment towards membership of NATO and the EU. This is very important not only from a constitutional point of view, but also from the point of view of the international standards and norms that apply in other countries and represent the democratic standards of developed countries. Also, in this way Montenegro as a country demonstrates that despite any possible change of government it will remain committed to the European and Euro-Atlantic integration processes. At this moment, this determination is very important, bearing in mind all other aspects that could potentially affect Montenegro’s path towards the Euro-Atlantic family. Consideration of the changing security environment in Europe and worldwide, as well as the improvement of the security situation by a number of Eastern European countries entering the EU and NATO, which inter alia required a reform of their defense systems in accordance with NATO standards, raises the issue of the future use of the defense capacities of Montenegro.- Pitanje značenja bezbjednosti u novom društvenom i političkom kontekstu ne prestaje da zaokuplja pažnju strateških studija bezbjednosti, ovoga puta sa težištem na savremene koncepte kao odgovoru na nevojna bezbjednosna pitanja, kao što su npr. demografske promjene ili ugrožavanje životnog okruženja. Jasno je da živimo u svijetu fundamentalnih političkih i ekonomskih promjena u odnosima među državama i nedržavnim subjektima. Nestabilnost, vojna prijetnja i sukob ponovo se vraćaju u žarište bezbjednosne politike, mada na sasvim novi način koji traži novo razumijevanje i novi odnos prema ovim kategorijama, što svakako iziskuje i novi odgovor države, prvenstveno međunarodne zajednice prema novom vidu prijetnje i upotrebe sile u posthladnoratovskom poretku. Kako bi se stvorio sistem u kome sve države mogu funkcionisati po istim pravilima, ponašati se u skladu sa njima, te reagovati u određenim situacijama u skladu sa tim pravilima neophodno je bilo stvoriti jedinstveni sistem kolektivne bezbjednosti. Ovakav sistem bio bi dobra osnova svim državama da po istim pravilima, ili bolje rečeno standardima, reaguju u određenim situacijama ukoliko im je narušena bezbjednost. Integracioni procesi i kolektivna bezbjednost konstanta su savremenog društva i svaka država teži da postane dio određenog sistema, bilo da se radi o bezbjednosnom okviru, ekonomskom ili političkom. Za države članice NATO saveza najbitniji bio je nestanak ključne opasnosti koja je dolazila sa istoka u vidu SSSR-a i Varšavskog pakta. Sa druge strane, postavilo se pitanje i daljeg opstanka samog NATO saveza i njegove opravdanosti s obzirom na nepostojanje prijetnje i neprijatelja koji bi mogao ugroziti zapadni svijet. Mnogi teoretičari smatrali su da će NATO savez prestati da postoji i da takav savez više nema smisla, te da bi za sve države članice bilo najbolje da ne budu više dio njega. Deklaracijom o nezavisnosti usvojenoj u Skupštini Crne Gore 3. juna 2006. godine, Crna Gora se jasno opredijelila za evroatlantske integracije. Ulazak Crne Gore u NATO i EU predstavlja jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Vlade Crne Gore. U momentu kada su sve zemlje Jugoistočne Evrope uključene u proces evroatlantskih integracija, opredjeljenje Crne Gore da bude dio regionalnih i međunarodnih sistema bezbjednosti (UN, NATO, EU i OEBS) realno je rješenje za dostizanje trajne stabilnosti i prosperiteta u regionu. Strateški cilj Crne Gore je izgradnja modernog funkcionalnog bezbjednosnog sistema koji ima mogućnost da odgovori na najefikasniji način izazovima, rizicima i prijetnjama države. Osnov svake države za njen put ka demokratizaciji društva, ali i članstvu u međunarodnim organizacijama predstavlja ustav. Kao najviši pravni akt jedne države neophodno je da sadrži sve norme koje će jasno ukazivati u kom pravcu država želi ići, kako se želi razvijati, te kakva načela u vezi sa ljudskim pravima i slobodama mora postaviti. Ustav Crne Gore ni u jednom svom dijelu ne dovodi u pitanje opredjeljenje Crne Gore za članstvo u NATO i EU. Ovo je veoma bitno ne samo sa ustavno-pravnog aspekta već i sa aspekta poštovanja međunarodnih standarda i normi koji važe u ostalim zemljama i predstavljaju standard demokratski razvijenih zemalja. Takođe, na ovaj način Crna Gora kao država pokazuje da bez obzira na promjenu vlasti, država ostaje privržena evropskim i evroatlantskim integracijama. U ovom momentu ovakvo određenje veoma je bitno i zbog svih ostalih aspekata koji bi eventualno mogli uticati na dalji put Crne Gore ka evroatlantskoj porodici. S obzirom na promjenu bezbjednosnog okruženja u Evropi i u svijetu, te poboljšanje bezbjednosne situacije ulaskom jednog broja istočnoevropskih država u EU i NATO, što je između ostalog zahtijevalo i reformu njihovih sistema odbrane u skladu sa standardima NATO država, postavlja se i pitanje buduće namjene odbrambenih kapaciteta Crne Gore.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Istraživanja dosljedno pokazuju da je mindfulness osobina povezana s boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem. Cilj ovoga istraživanja bilo je ispitivanje povezanosti mindfulness osobine sa stresom ...(općim i poslovnim), sagorijevanjem, tjeskobom, depresijom, mentalnim i tjelesnim zdravljem u policijskih službenika u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na N=116 policijskih službenika iz tri različite policijske postaje (Zagreb, Dubrovnik, Zadar). Od upitnika rabljeni su sljedeći:
BDI – II (Beck Depression Inventory), CORE-OM (Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure), MBI (Maslach Burnout Inventory), BAI (Beck Anxiety Inventory), ISP (Upitnik intenziteta stresa na poslu), MAAS (Mindful Attention Awareness Scale) i PHQ (Physical Health Questionnaire). Policijski stres mjeren je česticama konstruiranim u svrhu istraživanja.
Rezultati su pokazali da postoji značajna povezanost između mindfulness osobine i gotovo svih ispitivanih varijabli te da su policajci s nižim rezultatom na mjeri mindfulness osobine slabijeg mentalnog i tjelesnog zdravlja, da su depresivniji, tjeskobniji, emocionalno iscrpljeniji, imaju
više simptoma depersonalizacije i doživljavaju više stresa. Iako su istraživanja mindfulnessa i kao osobine i kao tretmana uistinu mnogobrojna, malo ih je provedeno i objavljeno glede policijske populacije, stoga ovo predstavlja jedno od rjeđih istraživanja.
U pogledu odredbe Zakona o sigurnosti u prometu na cestama o obvezi vlasnika vozila da na
zahtjev policiji dostavi vjerodostojan podatak o vozaču vozila, ustalila se praksa Visokoga
prekršajnog suda ...koja je de facto dovela do neučinkovitosti te pravne norme. U radu autor
prikazuje postojeću praksu Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske u pogledu obveze
vlasnika vozila da dostavi vjerodostojan podatak o vozaču, iznosi osobni stav i argumente
o neispravnosti takve prakse, daje osvrt na neke stavove Europskog suda za ljudska prava i
Ustavnog suda Republike Hrvatske te prikazuje slična rješenja na poredbenom pravu. Završno
se daje prijedlog de lege ferenda.
