Extended description:
Tudi letos niso pozabili šoferji, avtomobilisti in motoristi tistih, ki vse leto skrbe za varen in nemoten promet po naših cestah in ulicah. Ob novoletnih jelkah, ki so ...postavljene na ljubljanskih križiščih se grmadijo darila za naše miličnike, ki jih spremlja zahvala za njihovo, ob stalno naraščajočem prometu vedno težjo in odgovornejšo službi in prisrčen stisk roke: srečno Novo leto!
Ljubljana - police officers receiving their New Year's gifts.
Original language summary:
Ljubljana - novoletno obdarovanje miličnikov (policistov).
Extended description:
Tudi letos niso pozabili šoferji, avtomobilisti in motoristi tistih, ki vse leto skrbe za varen in nemoten promet po naših cestah in ulicah. Ob novoletnih jelkah, ki so postavljene na ljubljanskih križiščih se grmadijo darila za naše miličnike, ki jih spremlja zahvala za njihovo, ob stalno naraščajočem prometu vedno težjo in odgovornejšo službi in prisrčen stisk roke: srečno Novo leto!
The issue of security in the new social and political context has not stopped attracting the attention of strategic security studies, this time with the emphasis on contemporary concepts in response ...to non-military security issues, such as demographic changes or environmental degradation. It is obvious that we live in a world of fundamental political and economic changes in relations between states and non-state actors. Instability, military threats and conflicts are back in the focus of security policy, although in a completely new way that requires new understanding and a new attitude towards these categories, as well as a new response from the state and especially from the international community towards these kinds of threats or the use of force in a post-Cold-War order. In order to create a system in which all countries can function under the same rules, act in accordance with them and react in certain situations in compliance with those rules, it was necessary to create a single system of collective security. This system is a good basis for all countries to react according to the same rules and standards in certain situations when their safety is compromised. Integration processes and collective security are constants of a modern society and every country seeks to become a part of a specific system, whether it be a security-based, political or economic framework of integration. The main factor that was very important for the member states of NATO was the disappearance of the key danger coming from the East in the form of the Soviet Union and the Warsaw Pact. On the other hand, the issue of NATO’s existence and future arose, as did the issue of justifying its existence, bearing in mind the absence of threats and enemies that might jeopardize the Western world. Academia and a number of scholars believed that NATO would cease to exist. For them the existence of such an alliance no longer made any sense, and they thought that it would be best for all the member states to stop being a part of such an Alliance. vi By the Declaration of Independence adopted by Parliament on June 3, 2006, Montenegro clearly committed itself to Euro-Atlantic Integration. Montenegro’s membership of NATO and the EU is one of the foreign policy priorities of the Government of Montenegro. At a time when all South-East European countries are included in the Euro-Atlantic integration process, Montenegro’s commitment to becoming a part of the regional and international security system (UN, NATO, EU, and OSCE) is a realistic and the best solution for achieving long-lasting stability and prosperity in the region. Montenegro’s strategic goal is to build a modern and functional security system that has the ability to respond in the most efficient manner to the challenges, risks and threats to the state. For every country, the Constitution is the basis of its future path towards the democratization of the society and membership of international organizations. As the supreme law of the country, it is necessary to include all the standards that will clearly indicate the commitment of the state to the direction it wants to go, how it will develop, and which principles related to human rights and freedoms it must have. The Constitution of Montenegro does not question in any of its parts Montenegro’s commitment towards membership of NATO and the EU. This is very important not only from a constitutional point of view, but also from the point of view of the international standards and norms that apply in other countries and represent the democratic standards of developed countries. Also, in this way Montenegro as a country demonstrates that despite any possible change of government it will remain committed to the European and Euro-Atlantic integration processes. At this moment, this determination is very important, bearing in mind all other aspects that could potentially affect Montenegro’s path towards the Euro-Atlantic family. Consideration of the changing security environment in Europe and worldwide, as well as the improvement of the security situation by a number of Eastern European countries entering the EU and NATO, which inter alia required a reform of their defense systems in accordance with NATO standards, raises the issue of the future use of the defense capacities of Montenegro.
Pitanje značenja bezbjednosti u novom društvenom i političkom kontekstu ne prestaje da zaokuplja pažnju strateških studija bezbjednosti, ovoga puta sa težištem na savremene koncepte kao odgovoru na nevojna bezbjednosna pitanja, kao što su npr. demografske promjene ili ugrožavanje životnog okruženja. Jasno je da živimo u svijetu fundamentalnih političkih i ekonomskih promjena u odnosima među državama i nedržavnim subjektima. Nestabilnost, vojna prijetnja i sukob ponovo se vraćaju u žarište bezbjednosne politike, mada na sasvim novi način koji traži novo razumijevanje i novi odnos prema ovim kategorijama, što svakako iziskuje i novi odgovor države, prvenstveno međunarodne zajednice prema novom vidu prijetnje i upotrebe sile u posthladnoratovskom poretku. Kako bi se stvorio sistem u kome sve države mogu funkcionisati po istim pravilima, ponašati se u skladu sa njima, te reagovati u određenim situacijama u skladu sa tim pravilima neophodno je bilo stvoriti jedinstveni sistem kolektivne bezbjednosti. Ovakav sistem bio bi dobra osnova svim državama da po istim pravilima, ili bolje rečeno standardima, reaguju u određenim situacijama ukoliko im je narušena bezbjednost. Integracioni procesi i kolektivna bezbjednost konstanta su savremenog društva i svaka država teži da postane dio određenog sistema, bilo da se radi o bezbjednosnom okviru, ekonomskom ili političkom. Za države članice NATO saveza najbitniji bio je nestanak ključne opasnosti koja je dolazila sa istoka u vidu SSSR-a i Varšavskog pakta. Sa druge strane, postavilo se pitanje i daljeg opstanka samog NATO saveza i njegove opravdanosti s obzirom na nepostojanje prijetnje i neprijatelja koji bi mogao ugroziti zapadni svijet. Mnogi teoretičari smatrali su da će NATO savez prestati da postoji i da takav savez više nema smisla, te da bi za sve države članice bilo najbolje da ne budu više dio njega. Deklaracijom o nezavisnosti usvojenoj u Skupštini Crne Gore 3. juna 2006. godine, Crna Gora se jasno opredijelila za evroatlantske integracije. Ulazak Crne Gore u NATO i EU predstavlja jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Vlade Crne Gore. U momentu kada su sve zemlje Jugoistočne Evrope uključene u proces evroatlantskih integracija, opredjeljenje Crne Gore da bude dio regionalnih i međunarodnih sistema bezbjednosti (UN, NATO, EU i OEBS) realno je rješenje za dostizanje trajne stabilnosti i prosperiteta u regionu. Strateški cilj Crne Gore je izgradnja modernog funkcionalnog bezbjednosnog sistema koji ima mogućnost da odgovori na najefikasniji način izazovima, rizicima i prijetnjama države. Osnov svake države za njen put ka demokratizaciji društva, ali i članstvu u međunarodnim organizacijama predstavlja ustav. Kao najviši pravni akt jedne države neophodno je da sadrži sve norme koje će jasno ukazivati u kom pravcu država želi ići, kako se želi razvijati, te kakva načela u vezi sa ljudskim pravima i slobodama mora postaviti. Ustav Crne Gore ni u jednom svom dijelu ne dovodi u pitanje opredjeljenje Crne Gore za članstvo u NATO i EU. Ovo je veoma bitno ne samo sa ustavno-pravnog aspekta već i sa aspekta poštovanja međunarodnih standarda i normi koji važe u ostalim zemljama i predstavljaju standard demokratski razvijenih zemalja. Takođe, na ovaj način Crna Gora kao država pokazuje da bez obzira na promjenu vlasti, država ostaje privržena evropskim i evroatlantskim integracijama. U ovom momentu ovakvo određenje veoma je bitno i zbog svih ostalih aspekata koji bi eventualno mogli uticati na dalji put Crne Gore ka evroatlantskoj porodici. S obzirom na promjenu bezbjednosnog okruženja u Evropi i u svijetu, te poboljšanje bezbjednosne situacije ulaskom jednog broja istočnoevropskih država u EU i NATO, što je između ostalog zahtijevalo i reformu njihovih sistema odbrane u skladu sa standardima NATO država, postavlja se i pitanje buduće namjene odbrambenih kapaciteta Crne Gore.
U pogledu odredbe Zakona o sigurnosti u prometu na cestama o obvezi vlasnika vozila da na
zahtjev policiji dostavi vjerodostojan podatak o vozaču vozila, ustalila se praksa Visokoga
prekršajnog suda ...koja je de facto dovela do neučinkovitosti te pravne norme. U radu autor
prikazuje postojeću praksu Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske u pogledu obveze
vlasnika vozila da dostavi vjerodostojan podatak o vozaču, iznosi osobni stav i argumente
o neispravnosti takve prakse, daje osvrt na neke stavove Europskog suda za ljudska prava i
Ustavnog suda Republike Hrvatske te prikazuje slična rješenja na poredbenom pravu. Završno
se daje prijedlog de lege ferenda.
Istraživanja dosljedno pokazuju da je mindfulness osobina povezana s boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem. Cilj ovoga istraživanja bilo je ispitivanje povezanosti mindfulness osobine sa stresom ...(općim i poslovnim), sagorijevanjem, tjeskobom, depresijom, mentalnim i tjelesnim zdravljem u policijskih službenika u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na N=116 policijskih službenika iz tri različite policijske postaje (Zagreb, Dubrovnik, Zadar). Od upitnika rabljeni su sljedeći:
BDI – II (Beck Depression Inventory), CORE-OM (Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure), MBI (Maslach Burnout Inventory), BAI (Beck Anxiety Inventory), ISP (Upitnik intenziteta stresa na poslu), MAAS (Mindful Attention Awareness Scale) i PHQ (Physical Health Questionnaire). Policijski stres mjeren je česticama konstruiranim u svrhu istraživanja.
Rezultati su pokazali da postoji značajna povezanost između mindfulness osobine i gotovo svih ispitivanih varijabli te da su policajci s nižim rezultatom na mjeri mindfulness osobine slabijeg mentalnog i tjelesnog zdravlja, da su depresivniji, tjeskobniji, emocionalno iscrpljeniji, imaju
više simptoma depersonalizacije i doživljavaju više stresa. Iako su istraživanja mindfulnessa i kao osobine i kao tretmana uistinu mnogobrojna, malo ih je provedeno i objavljeno glede policijske populacije, stoga ovo predstavlja jedno od rjeđih istraživanja.
Sažetak
Bespilotne letjelice sve su prisutnije u uporabi širokih masa i predstavljaju tehnologiju budućnosti. Praktična primjena bespilotnih letjelica velika je u gotovo svim sferama društva, od ...obične zabave, preko poljoprivrede i industrije, uslužnih djelatnosti pa do poslova zaštite, spašavanja te vojne i redarstvene svrhe. Svoj interes u korištenju bespilotnih letjelica pronalaze i kriminalne skupine i pojedinci jer svoj zločinački naum mogu učinkovito obaviti sa sigurne udaljenosti. Budući da su bespilotne letjelice svima lako dostupne, jeftine, pokretljive i malene pa stoga i teško uočljive, upravljane na daljinu ili unaprijed programirane, tihe, mogu se opremiti raznim dodacima (senzorima, kamerom, eksplozivom, radioaktivnim materijalom…) - predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem te je sprečavanje nezakonitih aktivnosti u kojima se koriste bespilotne letjelice izniman izazov za redarstvene vlasti i zahtijeva bolju kontrolu. U radu se prikazuje pravna regulacija upotrebe bespilotnih letjelica u Republici Hrvatskoj, iznose se neki primjeri dosad zabilježenih sigurnosnih incidenata korištenjem bespilotnih letjelica, mogućnosti zaštite od zloupotrebe bespilotnih letjelica te se daje osvrt na postupak opremanja MUP-a uređajem za onesposobljavanje leta bespilotnih letjelica, tzv. protudronske puške.
Podrijetlo seksualne orijentacije propitivalo i propituje se samo u kontekstu homoseksualnosti. Homoseksualnost pojavljuje se i pojavljivat će se u svim kulturama i društvima. LGBT osobe često se u ...manjoj ili većoj mjeri susreću sa kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda kao što su primjerice pravo na seksualnu orijentaciju ili na slobodu izražavanja. Nažalost, takva kršenja najčešće se ne prijavljuju pa ona postaju dio tamne brojke. Danas, i sa zakonodavnog aspekta, ali i sa aspekta policijskog postupanja prema LGBT osobama vidljivi su određeni pozitivni pomaci međutim na tom području potrebno je uložiti puno više napora kako bi se stvorilo nediskriminativno društvo odnosno društvo jednakosti i ravnopravnost.
Autor u radu istražuje okolnosti koje su utjecale na razvoj redarstva
u važnim europskim i svjetskim sustavima. Uz to što su imali slične
početke u samoorganiziranim dobrovoljnim stražama, na brojne ...je sustave
ključan utjecaj ostvario francuski model žandarmerije u ruralnim
predjelima te utemeljenje profesionalnog redarstva u Parizu od
1667. godine. Po tom uzoru žandarmerija je osnivana na njemačkim
područjima, gradsko redarstvo u Berlinu utemeljeno je 1735., a u austrijskom
sustavu 1793. godine, i postupno je preneseno na područje
Hrvatske. Razvoj britanskog redarstva bio je pod utjecajima kolonijalnih
iskustava, organiziranja poduzetnika na lokalnim razinama u
Škotskoj od 1779. te formiranja Metropolitanske policije 1829. godine.
Izvorne američke jedinice redarstva potječu od robovskih ophodnja,
koje se pojavljuju od oko 1660. godine.
Nastanak redarstvenih vlasti bio je potaknut raznovrsnim čimbenicima,
utjecao je na promjenu uloge građana u nekim funkcijama sigurnosti,
a kroz određivanje širine poslova postavljena je uloga policije u
kriminalističkom istraživanju i u prethodnom postupku.
Policija ima vodeću ulogu u zaštiti života ljudi, i to ne samo kroz
reaktivnu ulogu već i kroz proaktivno djelovanje, koje je kroz recentnu
praksu Europskog suda za ljudska prava dobilo novu (stvarnu ...i pravnu)
dimenziju. U radu se analizira pozitivna obveza države da donosi učinkovite normativne i provedbene mjere u cilju zaštite života. Sudska
praksa Europskog suda za ljudska prava iskristalizirala je kriterij
"predvidljivosti događaja" u utvrđivanju nastanka pozitivne obveze države, na temelju kojega se može utvrditi da su vlasti znale ili su trebale
znati za postojanje stvarnog i neposrednog rizika za život identificirane
osobe, a da su propustile poduzeti mjere u okviru svojih ovlasti za koje
se, prema razumnoj prosudbi, moglo očekivati da će spriječiti taj rizik.
Navedeni kriterij Europski sud za ljudska prava već je više puta primjenjivao kod ocjene događaja, ali autor smatra da se tek od donošenja Direktive 2012/29/EU dodatno afirmirao. Upravo je pozitivna obveza središnji dio ovoga rada, koji se obrađuje problemski kroz presudu Bljakaj v. Hrvatska i Tomašić v. Hrvatska, te se upozorava na sve veću važnost procjene rizika za žrtve. Moguće je da će biti sve više predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava koji će sadržavati povredu upravo pozitivne obveze, za razliku od negativne i procesne, koje su implementirane u praksi. Zaključno se navode izvorni prijedlozi, koji trebaju unaprijediti način postupanja policije.
The article presents sociological research of the atrisk child’s and police officers. By this research the relationships between the at-risk child’s and those police officers directly working with ...them is analyzed. In addition the following are concerned in causes of delinquency and the relationship between delinquents and their parents, peer group and teachers. The collected data interpretation is based on the contemporary criminological theories.
Rad u uvodnom dijelu donosi pregled literature i rezultata znanstvenih istraživanja u području zadovoljstva poslom te rizika povezanih s policijskom službom. U tom smislu potvrđen je konsenzus ...znanstvenika o tome kako policijski posao spada u sam vrh visokorizičnih zanimanja jer je povezan s cijelim nizom različitih rizika za zdravlje, tjelesni integritet i život policijskih službenika, što je povezano i s njihovim zadovoljstvom na radnom mjestu.
Cilj istraživačkog dijela rada bio je utvrditi zadovoljstvo policijskih službenika njihovim radnopravnim statusom te njihovu procjenu trenutačnog stanja institucionalne zaštite i pomoći koju im policijska organizacija pruža, a nastavno na to utvrditi i koji su od utvrđenih mehanizama zaštite i pomoći značajni prediktori zadovoljstva radnopravnim statusom policijskih službenika. Istraživanje je provedeno metodom ankete na reprezentativnom uzorku (N=991) policijskih službenika za Republiku Hrvatsku, dok su rezultati obrađeni deskriptivnom statistikom i hijerarhijskom regresijskom analizom u SPSS-ovu statističkom paketu. Rezultati potvrđuju značajan doprinos nekih od institucionalnih oblika zaštite i pomoći u predviđanju zadovoljstva radnopravnim statusom policijskih službenika.
Istraživanje pokazuje u kojem se smjeru trebaju razvijati strategije kreirane radi osiguravanja zdravog i sigurnog radnog okruženja za policijske službenike. Ograničenja istraživanja leže u činjenici da se rezultati baziraju na samoprocjeni ispitanika te da je u istraživanje uključen ograničen broj prediktorskih varijabli.
PDF