U radu se analizira koncept modela ukupne nagrade i njegova primjena u policijskoj službi. Naime, kako se sve češće javljaju prijedlozi i inicijative da proračunski korisnici također u svoje ...organizacije uvedu suvremene trendove u upravljanju organizacijama odnosno zaposlenicima, a uzevši u obzir činjenicu da se motivacija za rad nerijetko ističe kao jedan od glavnih problema državnog sektora, analizirane su preferencije polaznika Policijske akademije prema različitim materijalnim i nematerijalnim oblicima motiviranja i nagrađivanja. Rezultati empirijskog istraživanja pokazali su da su ispitanici dominantno motivirani relacijskim nagradama odnosno potrebama višeg reda poput obrazovanja i razvoja, a potom i radnom okolinom gdje im je iznimno važan dizajn posla te ugodno radno okruženje koje se često promatra kroz komunikaciju s kolegama i nadređenima. Od transakcijskih nagrada, policijskim je službenicima važna osnovna plaća i prekovremeni rad kojima zadovoljavaju egzistencijalne potrebe te beneficirani radni staž i sigurnost posla kojima zadovoljavaju sigurnosne potrebe. Detektirane su i razlike u pridavanju važnosti pojedinim motivatorima s obzirom na socio-demografske karakteristike odnosno spol, dob i policijsko zvanje. Na kraju rada razmatraju se preporuke za izgradnju sustava nagrađivanja koji bi rezultirao većom motivacijom za rad policijskih službenika.
Na temelju analize statističkih podataka o krađama motornih vozila u Republici Hrvatskoj, koja je provedena 2015. godine (v. Savić i sur., 2015), te na temelju tada obavljene studije slučaja u svezi ...sa strateškim pristupom toj problematici, izneseni su zaključci prema kojima policija može u značajnoj mjeri utjecati na dodatno smanjenje broja otuđenih i povećanje udjela pronađenih motornih vozila. U spomenutoj studiji također je zaključeno kako se usmjerenim strateškim pristupom može aktivno utjecati na sigurnosne trendove, odnosno učinkovitije suzbijati pojedine sigurnosne prijetnje. Rezultate takvog pristupa moguće je i adekvatno mjeriti. Cilj ovog rada bio je dati odgovor na pitanje kakvo je stanje i kretanje ove vrste kriminaliteta u razdoblju koje je uslijedilo nakon njegove posljednje evaluacije 2015. godine. Kako bi se dao odgovor na postavljeno pitanje, rabljena je kvantitativna metoda (deskriptivno statistička) u odnosu na dostupne statističke pokazatelje. Dobiveni su rezultati prema kojima broj krađa motornih vozila stagnira uz blagi porast, ali je istovremeno udio pronađenih motornih vozila izrazito visok, uz stalni trend rasta. U usporedbi s drugim europskim državama stopa krađa motornih vozila ostala je izrazito niska, te je dugoročni trend pada značajno veći. Na temelju toga izneseni su zaključci prema kojima zadržavanje trenda pada broja otuđenih motornih vozila više nije strateški cilj, te da se više pozornosti posvećuje reaktivnom djelovanju koje je uspješno zahvaljujući postojanju specijaliziranih ustrojstvenih jedinica i policijskih službenika zaduženih za ovu problematiku.
Rad je posvećen problematici ostvarivanja prava na branitelja u najranijoj fazi prethodnog postupka, kojom dominira policijsko postupanje prema osumnjičeniku. Riječ je o temeljnom pravu obrane ...podložnom ograničenjima, koja se u radu razmatraju iz perspektive najnovije judikature Europskog suda za ljudska prava te iz perspektive zahtjeva koje postavljaju Direktiva o pravu na branitelja i Direktiva o pravu na besplatnu pravnu pomoć u kaznenom postupku. Analiziraju se postojeća normativna ograničenja, koja u znatnoj mjeri relativiziraju pravo na branitelja, ali i stvarna ograničenja uvjetovana cijelim nizom faktora. Krajnje restriktivan pristup mogućnostima ograničenja, uz odgovarajuće uređenje prava na branitelja na teret proračunskih sredstava te percipiranje branitelja kao jamca integriteta i pravičnosti postupka, daljnji su koraci prema cjelovitom uređenju prava na branitelja kao temeljnog preduvjeta stvarne i učinkovite obrane osumnjičenika tijekom policijskog postupanja u najranijoj fazi postupka.
Sigurnost sudionika u prometu veća je što je manje prometnih nesreća i njihovih štetnih posljedica. Budući da su prometne nesreće sastavni i neizbježni dio prometa na cestama, postoji potreba za ...preventivnim i represivnim postupanjem ovlaštenih službi u cilju smanjenja njihovog broja na najniže razine. Analizirani su čimbenici i posljedice prometnih nesreća koje su se dogodile na raskrižju Slavonske avenije ̶ Ulice Hrvatske bratske zajednice ̶ Avenije Većeslava Holjevca u Zagrebu, gdje se u razdoblju od 2012. do 2014. godine dogodilo 87 prometnih nesreća. Utvrđeno je da ne postoje statistički značajne razlike u ukupnom broju prometnih nesreća u odnosu na njihove posljedice tijekom trogodišnjeg razdoblja. Međutim, broj prometnih nesreća s materijalnom štetom se smanjio od 2012. do 2014. godine. Distribucija broja nesreća u odnosu na težine ozljeda, kao ni ukupan broj nesreća u odnosu na težine posljedica ̶ nisu statistički značajne. Kod vožnje u slijedu postoji statistički značajan pad broja nesreća u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Nisu pronađene statistički značajne razlike u broju ozlijeđenih osoba u odnosu na vrste prometnih nesreća, kao ni u ukupnom broju prometnih nesreća u odnosu na okolnosti koje su prethodile prometnoj nesreći. Ukupni broj najčešćih okolnosti koje su prethodile prometnoj nesreći opada s godinama (2012.̶2014.). Prema uvjetima vidljivosti, pokazalo se da se po danu broj nesreća smanjuje s godinama (2012.̶2014.), kao i za nesreće koje su se dogodile po suhom i čistom kolniku. Prema najčešćim stanjima površine kolnika utvrđeno je da ukupni broj nesreća opada s godinama. Također, prometne nesreće po vedrom i kišnom vremenu su u statistički značajnom padu s godinama. Prema dobu dana po satima, ne postoje statistički značajne razlike u distribuciji broja prometnih nesreća u promatranom razdoblju (2012.̶2014). Rezultati istraživanja mogu se koristiti za istraživanja drugih opasnih mjesta na prometnicama Republike Hrvatske, ali i pružiti bitne informacije o mjerama prevencije koje treba poduzeti, da bi se broj prometnih nesreća i njihovih posljedica u budućnosti smanjio.
Autor u radu analizira prijevoz izvanrednog tereta u Oružanim snagama Republike Hrvatske i moguće implikacije na sigurno odvijanje prometa i sigurnost ostalih sudionika u prometu. Prijevoz takvog ...tereta vrlo je složen proces koji je zakonski reguliran brojnim ograničenjima i specifičnostima te je financijski skuplji od svakodnevnih prijevoza.1 U civilnom prometu vrlo važnu ulogu u prijevozu izvanrednog tereta ima špediter. Špediter kao osoba odgovorna za prijevoz s jednog mjesta na drugo mora koordinirati poslove između svih sudionika u prijevozu – pošiljatelja, primatelja i prijevoznika, osiguratelja robe, carine, inspekcijske službe; i mora kontrolirati pošiljku na cijelom prijevoznom putu, mora imati dozvolu za prijevoz, iako za prijevoz takovoga tereta u Oružanim snagama Republike Hrvatske sukladno s odredbama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu nije potrebna. Autor se u radu bavi prikazom specifičnosti prijevoza izvanrednog tereta, usporedbom civilnoga i vojnoga prometa te analizira pravila i propise kojima se reguliraju takav prijevoz, označivanje i pratnja tereta. Za sigurnost drugih sudionika u prometu kao i za sigurnost prijevoza, ključnu ulogu ima pratnja na pravcu kretanja, koju obavljaju ovlaštene službene osobe odnosno pripadnici Vojne policije samostalno ili u suradnji s policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova.
Bibliografija koja je pred vama obuhvaća 15 godina izlaženja časopisa POLICIJA I SIGURNOST (god. 1 (broj 1) – god. 15 (broj 5-6)). U njoj je obrađeno svih 90 objavljenih brojeva s 501 objavljenim ...člankom. Sama bibliografija podijeljena je u četiri poglavlja: - popis autora i naslova članaka - kategorizacija članaka - znanstvena i stručna područje članka - ključne riječi po člancima. Od ukupnog broja objavljenih članaka recenziran je 221 (44%) članak, dok su ostali objavljeni članci 280 (56%) podijeljeni po rubrikama: Pogledi i mišljenja – 70 (14%), Iz prakse za praksu – 92 (18%), Prikazi i osvrti – 108 (22%) i Prijevodi – 10 (2%). U skupini nerecenziranih članaka posebno treba ukazati na one u rubrici Iz prakse za praksu jer su to članci koji su izravno upućivali na aktualne probleme, ne samo policijske prakse, već i prakse iz područja sigurnosti općenito. Ukoliko se podaci o broju objavljenih članaka u rubrici Iz prakse za praksu suprotstave s onima u svezi s znanstvenim ili stručnim područjem u koja smo te članke klasificirali dolazimo do spoznaje kako je od ukupno 92 (100%) objavljena članka, njih 70 (76%) iz područja kriminalistike (opće ili posebne) i kriminalističke tehnike, što je još jedan od argumenata prethodno iznesenoj tvrdnji. Od ukupnog broja recenziranih članaka (221), njih 35 ili 7% od ukupnog broja objavljenih članaka, odnosno 16% od ukupno recenziranih članaka, klasificirano je kao Izvorni znanstveni članak. Pod kategorizacijom Prethodnog priopćenja objavljeno je 14 članaka (3%, odnosno 6%), a u kategorizaciji Preglednog znanstvenog članka objavljeno je 45 članaka (9%, odnosno 21%). Kao Stručni članak recenzirano je i objavljeno 127 članaka (25%, odnosno 57%). Ovi prikazani podaci idu u prilog određivanju karaktera časopisa Policija i sigurnost kao stručnog, ali i znanstvenog časopisa.
U radu se prikazuje materijalno uređenje instituta uhićenja u hrvatskom prekršajnom pravu te njegov povijesni razvoj. Daje se kritički osvrt na obvezu „zatjecanja“ kao uvjeta za uhićenje uz ...komparativni prikaz sa sličnim rješenjima u prekršajnom pravu Sjedinjenih Američkih Država.
Osobe zadužene za odnose s javnošću (kako u ostalim tvrtkama tako i u Ministarstvu unutarnjih poslova) tijekom svoga rada susreću se s raznim oblicima komunikacije tijekom kojih se često pojavljuje ...strah od javnog nastupa. U radu su opisane teorijske postavke u tumačenju straha od
javnog nastupa. Rad definira strah od javnog nastupa, opisuje oblike i simptome koji se manifestiraju i koji karakteriziraju strah od javnog nastupa te iznosi praktične preporuke za svladavanje straha od javnog nastupa općenito, s naglaskom premošćivanja spomenute pojavnosti kod
policijskih službenika.
Ljudski potencijali u policiji temeljna su njezina vrijednost. Upravljanje ljudskim potencijalima obuhvaća aktivnosti privlačenja, zapošljavanja i zadržavanja kompetentnih i motiviranih ljudi koji će ...angažirano i lojalno služiti organizaciji u svrhu ostvarivanja njezinih ciljeva. Karakteristike radnog okruženja važan su faktor koji utječe na radnu motivaciju i radnu učinkovitost svakog zaposlenika te u konačnici i na funkcionalnost njegove organizacijske jedinice ili organizacije u cjelini. U svezi s navedenim provedeno je empirijsko istraživanje s ciljem stjecanja preliminarnog uvida u percepciju policijskih službenika spram određenih obilježja njihova radnog okruženja u policiji. Istraživanje je provedeno metodom anketnog ispitivanja uz pomoć anketnog upitnika o predmetnoj problematici. U istraživanju je sudjelovalo 87 ispitanika ̶ policijskih službenika koji su bili u statusu izvanrednih studenata Visoke policijske škole u Zagrebu. Instrument mjerenja percepcije ispitanika (konotacije, asocijacije, procjene) bio je semantički diferencijal koji se sastojao od jedanaest bipolarnih parova pridjeva. U svakom paru pridjeva bio je jedan negativni pridjev i njemu odgovarajući (suprotan) pozitivni pridjev. Obilježja radnog okruženja u policiji o kojima su se ispitanici izjašnjavali razvrstana su u tri skupine: (a) socijalne komponente (nadređeni, međuljudski odnosi, najbliži suradnici, komunikacija), (b) tehničke komponente (radno mjesto, organizacija rada, sredstva za rad, zaštita na radu) te (c) personalne komponente (mogućnosti edukacije, mogućnosti napredovanja). Svaka komponenta ocjenjivana je kroz 7-stupanjsku ljestvicu omeđenu bipolarnim pridjevima. Rezultati percepcije ispitanika u radu su prikazani i analizirani diferencirano ̶ prema spolu i prema duljini radnog staža ispitanika ostvarenog u policiji. Istraživanje je pokazalo da je percepcija ispitanika spram predmetnih četiriju socijalnih komponenti njihova radnog okruženja uglavnom pozitivna. Percepcija ispitanika je podijeljena spram tehničkih komponenti radnog okruženja ̶ dvije prvonavedene komponente iz ove skupine percipiraju se uglavnom pozitivnima dok se druge dvije komponente percipiraju vrlo negativnima. Percepcija spram personalnih komponenti negativna je ̶ prva personalna komponenta percipira se umjereno negativnom, a druga komponenta izrazito negativnom. Rezultati ovog istraživanja impliciraju potrebu provođenja daljnjih empirijskih i teorijskih istraživanja radnog okruženja u policiji u svrhu harmoniziranja njegovih obilježja s profesionalnim potrebama policijskih službenika odnosno s misijom i ciljevima policijske
organizacije.
