U Državnom arhivu u Zadru čuva se arhivski fond Međunarodni sajam pomorstva, ribarstva i turizma u Zadru u količini od približno dva dužna metra. Ovaj rad daje pregled djelovanja i rada Međunarodnog ...sajma pomorstva, ribarstva i turizma te sačuvanog gradiva nastaloga njegovim djelovanjem. Nadalje su predstavljeni struktura, ustroj i djelovanje ustanove, popratne manifestacije kao i promjene u gospodarskom i turističkom razvitku grada Zadra koje proistječu iz njegova osnivanja i djelovanja.
Istočni dio splitske luke koristi se već od antičkih vremena. U rimsko se doba uvala koju tvore prirodni grebeni koristi kao luka za brodove. U doba autonomne komune (13. - 15. st.) luka se širi, ...grade se crkvice, lukobrani i prva brodogradilišta. Za venecijanske uprave (16. - 18. st.) ovaj se dio grada utvrđuje te se u njemu grade lazareti. I austrijska uprava širi luku, a obalni pojas se industrijalizira. Godine 1877. željeznica dolazi u Split pa se trgovina te brodski i željeznički promet intenziviraju.
U razdoblju od 1943. do 1945. veliki dijelovi luke i Istočne obale stradavaju u savezničkim bombardiranjima. Nakon 1945. luka se širi, grade se gatovi i terminali, a teretni promet seli se u Sjevernu luku, dok u gradu ostaje putnički promet.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovome radu analizirani su svi nazivi i karakteristike brodova i brodica registriranih u Hrvatskim pomorskim regestima I. sv. Riječ je o 4.890 dokumenata s podacima iz 18. st. o ulascima i izlascima ...brodova iz više jadranskih luka. Pronađeno je sveukupno 6.479 jedrenjaka 55 različitih naziva, a komparativnom analizom njihovih karakteristika i specifičnosti, dokazano je da se u 18. stoljeću između luka istočne i zapadne obale Jadrana svakodnevno intenzivno trgovalo. Iz raščlambe je vidljivo da su se trgovci te mali paruni radije koristili manjim brodovima, nosivosti između 20 i 300 tona, koji su bili brži i lakši za upravljanje te s dobrim plovidbenim svojstvima. Radilo se ponajprije o trabakulu (22,7% prisutnosti u trgovini), zatim o peligu (21%) i o tartani (15,4%). Za njima su slijedili bracere (5,2%), marsilijane (2,7%) pulake (2,4%), barke (1,6%) i gripi (1,4%). Malim brodovima ispod 300 t nosivosti pripadalo je čak 76% sveukupno navedenih brodova, dok veliki brodovi, s više od 300 tona nosivosti, među kojima fregaduni (5,3%) i goleme nave to jest vašeli (5,2%), su zadržavali 14% sveukupnog, ponajviše izvanjadranskog ali i izvanmediteranskog prometa. Prema prosječnoj veličini broda zaključeno je da su XVIII. stoljeće na Jadranu obilježili unutarnja plovidba i iznimna dinamičnost malog i srednjeg poduzetništva: gradili su se brodovi, njima se prevozilo robu i putnike te se trgovalo prekomorskim putevima duž cijele talijanske obale.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu je analizirana uloga pomorske politike kao integralnog dijela prometne politike i ukupne gospodarske politike u funkciji održivog razvoja prometnog i pomorskog sustava. Ta je uloga razmotrena ...u poveznici nacionalne pomorske i prometne politike Republike Hrvatske s pomorskom i prometnom politikom Europske unije, a u sklopu globalnog pomorskog tržišta kao jedinstvene kategorije. Na temelju provedene analize nameće se zaključak kako su jasno određene strateške mjere i precizno zacrtani ciljevi temelj učinkovite prometne i pomorske politike, a usklađenost nacionalne politike s odrednicama pomorske i prometne politike Europske unije, uz uvažavanje globalnih značajki svjetskog pomorskog tržišta, nužan je preduvjet razvoja učinkovitog prometnog i pomorskog sustava u funkciji ostvarivanja gospodarskog rasta utemeljenog na konceptu održivog razvoja. Održivi razvoj, razmotren kao svojevrsni koncept strateškog usmjerenja, predstavlja osnovu na kojoj je moguće temeljiti javne politike u funkciji razvoja prometa i pomorstva, a harmonizacija pomorske i prometne politike Republike Hrvatske s politikom Europske unije predstavlja važno razvojno opredjeljenje Republike Hrvatske. Takvo razvojno opredjeljenje može pridonijeti ubrzanju razvoja pomorskog gospodarstva utemeljenog na jasno definiranoj integralnoj pomorskoj i prometnoj politici.
U ovom radu razmatra se povijesni prikaz Dubrovnika iz XVIII. stoljeća. Naglašava se značenje Dubrovnika u to doba u pogledu razvoja književnosti i znanosti.
Daje se presjek života Ruđera Boškovića ...te se apostrofira njegova značajna uloga u Dubrovačkoj Republici ali i znanstvenika koji je pospiješio razvoj ne samo dubrovačkog nego i svjetskog pomorstva.
