Stanovništvo u Hrvatskoj Akrap, Anđelko
Obnovljeni Život,
07/2019, Letnik:
74, Številka:
3
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Primjenom metode demografske analize istraženi su višestoljetni čimbenici razvoja stanovništva u Hrvatskoj. Težište je na razdoblju od polovice 19. stoljeća do 2017. godine. Razmatrajući suvremene ...demografske trendove povijesno–demografskim pristupom, utvrđeno je razdoblje od kojega započinje demografsko i gospodarsko zaostajanje Hrvatske. Na temelju projekcija stanovništva do 2051. predočene su vrlo nepovoljne promjene u dobnoj strukturi stanovništva. Budući da projicirane demografske promjene nose sa sobom sve izraženije socijalne i gospodarske probleme, autor predlaže ključne mjere za demografsku revitalizaciju Hrvatske.
The wars affecting Croatian lands from the 15th to the beginning of the 18th century have stopped demographic and economic development. The drastic population decline has impoverished Croatia significantly. Areas that suffered the greatest demographic and economic damage have remained economically underdeveloped, have maintained a sparse population density and long depopulation tendencies to the present date. These areas were not always poor, undeveloped and sparsely populated. Furthermore, a major factor affecting population development in Croatia is emigration which took the form of several distinctive waves of emigration beginning at the close of the 19th century up until the present day. The second part of the 20th century witnessed the centralised development model which led to the large–scale abandonment of rural settlements resulting in migration towards the few large cities in Croatia, but also abroad. Thus, the model of accelerated industrialisation suffered a collapse in just over a decade, at least from the demographic perspective. The 1991 census has demonstrated a natural population decrease, a considerable rate of emigration and a pronounced deterioration of the age structure of the population. Population projections for the year 2051 show a ve ry strong population decline. Anticipated demographic changes bring with them even more serious social and economic problems. There will be a compelling decline in the working–age population and so, despite other favourable conditions, the demographic structures will have a very negative effect on the GDP growth rate.
U ovom radu razmatrani su dugoročni, polustoljetni demografski procesi u Hrvatskoj s aspekta podataka dobivenih u posljednjem popisu stanovništva (2001. godine). To su sljedeći procesi: depopulacija ...(parcijalna i ukupna), njezine sastavnice (prirodna promjena i migracija), prostorni aspekt depopulacije, njezino širenje i neravnomjerni razmještaj stanovništva) te starenje stanovništva (ukupno i prema pojedinim starosnim kontingentima). Iako podaci popisa 2001. godine zbog promjene popisne koncepcije u tom popisu u odnosu na ranije popise (od 1948. do 1991. godine) nisu posve usporedivi, pokazalo se da su se navedeni procesi, napose u posljednjem međupopisnom razdoblju (1991.-2001.) nastavili te da su rat u Hrvatskoj, privredna recesija i činjenica da Hrvatska nema potrebnu populacijsku politiku, djelovali na ubrzanje navedenih nepovoljnih procesa, što ima negativne ne samo demografske, već sve više ekonomske i socijalne implikacije za razvoj Hrvatske. Snagom demografske inercije, ti se procesi (uz ostale nepromijenjene uvjete) tijekom sljedeća tri desetljeća ne samo nastavljaju, već i ubrzavaju. U Hrvatskoj sve više dolazi do izražaja, napose sa stanovišta tekućih promjena u dobnoj strukturi, tzv. negativni populacijski momentum, a demografski problem postaje sve više društveno-gospodarski problem.
Tijekom posljednja dva desetljeća cijelu su Hrvatsku, pa i naselje Koprivnicu, zahvatili negativni demografski trendovi, izazvani ponajprije prirodnim padom, ali i sve intenzivnijim iseljavanjem ...mladog i fertilnog stanovništva u inozemstvo. Navedeni procesi i reakcije na njih potvrđuju pristup u kojem se stanovništvo ne smatra osnovnim resursom prostora i potencijalom svakog planiranja i revitalizacije. Zato su i Hrvatska i promatrana koprivnička populacija u sve nezavidnijem položaju. Budući je kretanje stanovništva demografski okvir prostornog planiranja i revitalizacijskog pristupa, u radu je za procjenu ukupnog stanovništva primijenjena matematička ekstrapolacija temeljena na podacima posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine. Dominantni procesi sve više usmjeravaju suvremeni razvoj i negativno utječu na budućnost promatranog prostora pa time nameću nužnost predlaganja i postavljanja rješenja za izvjesniju razvojnu budućnost, zasnovanu na populacijskoj i revitalizacijskoj politici. Stoga rad daje poseban osvrt na revitalizacijsku politiku i revitalizacijske modele s domicilnom i imigracijskom populacijom.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovom radu daju se prvi rezultati istraživanja provedenog među studenticama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2007. godine o njihovim stavovima o obiteljskoj i populacijskoj politici. Cilj ovog ...rada je u kontekstu niskog fertiliteta u Hrvatskoj utvrditi kakve stavove imaju mlade djevojke, koje su pri kraju završetka fakultetskog obrazovanja i spremaju se ući na tržište rada, prema mjerama obiteljske i populacijske politike. Dobiveni rezultati pokazuju da istraženi uzorak ženske studentske populacije ima jasno izražene stavove o pitanjima koja se tiču obitelji, religije i utjecaja na fertilitet, odnosa prema mjerama populacijske politike koje se tiču, rada, uvjeta rada i porodiljskih beneficija.
Predmet ovoga rada su demografska obilježja, problemi i rezultati pronatalističke populacijske politike u razvijenim europskim zemljama u drugoj polovici 20. stoljeća. Posebno su razmatrane ...populacijska politika u Francuskoj koja je eksplicitnog tipa i u Švedskoj u kojoj ona ima implicitne značajke. Rezultati koje je populacijska politika postigla u tim zemljama u djelovanju na porast nataliteta/fertiliteta, iskazani su u tome što je pad nataliteta bio usporen mjerama pronatalističke populacijske politike, a njegova brojčana razina ostala je viša nego što bi bila da te politike nije bilo.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Profili obiteljske politike Puljiz, Vlado
Revija za socijalnu politiku,
01/1999, Letnik:
6, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Na početku autor definira obiteljsku politiku i ističe njeno razlikovanje u odnosu na populacijsku politiku. Potom govori o povijesti obiteljske politike, posebno izdvajajući slučaj Francuske i ...Švedske. Na obiteljsku su politiku u posljednjim desetljećima utjecale demografske promjene, a najviše opadanje fertiliteta i starenje populacije, masovno zapošljavanje žena te pluralizacija obiteljskih oblika. Autor izdvaja dvije tipologije obiteljske politike, kojima je temeljni kriterij razlikovanja odnos prema obiteljskom i vanjskom radu žene. Jedna skupina europskih zemalja obiteljsku politiku prilagođava modelu jednog (muškog) hranitelja, druga skupina zemalja pruža ženi s djecom mogućnosti izbora da se zaposli ili pak ostane kod kuće, dok treća skupina snažno podržava zapošljavanje žena. Obiteljske se politike razlikuju i s obzirom na to daju li prioritet vanjskim uslugama obitelji ili ih, pak, financijski podržavaju. Zbog nastojanja da se kontroliraju socijalni troškovi u posljednje se vrijeme izbjegavaju skupe vanjske usluge obitelji, a prednost se daje dužim dopustima roditeljima, kao i novčanim potporama siromašnijim obiteljima.
Rad predstavlja analizu korisnika mjere roditelj odgojitelj koja je u primjeni od 2016. godine i njihova osnovna demografska, socio-ekonomska i obrazovna obilježja prema dostupnim podatcima koje ...pruža provoditelj mjere (Grad Zagreb). S obzirom na manjkavosti postojećih izvora podataka, provedeno je anketno istraživanje na 1.343 korisnika mjere početkom 2022. godine upravo kako bi se definirale demografske, obiteljske, ekonomske, socijalne i ostale okolnosti uključivanja u mjeru i moguće posljedice ukidanja ili restrikcije mjere za korisnike i njihove obitelji.
PDF
