A cultural landscape is simultaneously a complex phenomenon and a process~it is a medium and a result of human activities and perception. This monograph is based on a postmodern view of the landscape ...and it understands the landscape not only as a physical phenomenon, but especially as a social and cultural document. Reading this document discloses the layers of meaning and processes that comprise it. This study examines the understanding and perception of the spatial effects from the history of Slovenian Istria in the twentieth century. It does not deal with direct changes in cultural landscape features, but rather with people’s relationship to them, and so social representation theory is used to represent landscape as a complex phenomenon. The focus is on representations of the landscape and history, such as their appearance in various literary, professional, and scholarly texts. Any literature can be a source for scholarly study and can enable the creation of new geographical knowledge and awareness.
Uviđajući kako jeziku naših predaka – kao nematerijaloj kulturnoj baštini – prijeti nestanak, ovaj rad nastoji dati doprinos njegovu očuvanju u segmentu pomorskog nazivlja mjesta Gradac. U tu svrhu ...dokumentira i obrađuje preko 500 izraza vezanih uz život uz more i na moru. Ovaj rad predstavlja prvi pokušaj da se istraži i dokumentira pomorsko nazivlje u mjesnom govoru Graca. Za nadati se da će potaknuti daljnja istraživanja na ovom području i na taj način doprinijeti očuvanju lokalne maritimne kulturne baštine.
Ivan Klobučarić jedan je od najznačajnijih hrvatskih kartografa s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Autor je panoramske vedute Rijeke iz 1579. koja se čuva u Ratnom arhivu (Kriegsarchiv) u Beču. U ...Štajerskom zemaljskom arhivu (Steiermärkische Landesarchiv) u Grazu nalazi se karta Riječkog zaljeva s vedutom Rijeke iz 1586. koja se pripisuje Klobučariću. U tom Arhivu, u fondu Clobucciarich – Skizzen čuva se Klobučarićeva kartografska ostavština nastala u razdoblju 1601–1605. Sastoji se od 108 listova. Na većini listova prikazi se nalaze s obiju strana papira. Na pojedinim stranicama postoje dva ili više prikaza, tako da čitav fond sadrži oko 500 kartografskih prikaza. Za područje zapadne Hrvatske, Klobučarićeva ostavština sadrži dvadesetak kartografskih prikaza. U radu je dan popis sadržaja Klobučarićevih kartografskih prikaza koji se odnose na područja Hrvatske. Opisana je skica Kvarnerskog primorja od Rijeke do Sv. Jurja s kopnenim zaleđem i karta dijela Hrvatske od Rijeke do Omiša s kopnenim zaleđem. Provedena je analiza sadržaja dijela skice i karte na kojem je prikazano Kvarnersko primorje, usporedbom zastupljenosti naselja koja je Klobučarić prikazao i onih koja nije te usporedbom toponima sadržanih na karti s toponimima prikazanim na ranije izrađenim kartama na kojima je prikazano Kvarnersko primorje. Ukazano je na pogreške uočene u dosadašnjim radovima o Klobučarićevu životu i njegovu kartografskom djelovanju.
U radu se Hrastina istraživanja (objavljena i rukopisna u upitnicima za Srpskohrvatski/hrvatskosrpski dijalektološki atlas) otočnih govora sjevernoga hrvatskoga primorja provedena 50-ih i 60-ih ...godina 20. st. analiziraju u odnosu na istraživanja istoga korpusa provedena krajem 20. st. Dio je Hrastinih radova, manjega opsega i deskriptivnih, ugrađen u recentnije sintetske radove hrvatske dijalektologije, a dio donosi i do danas najsustavnije prikupljene i obrađene podatke ispitanoga dijalektološkoga punkta.
Speleološka istraživanja dubrovačkog područja započeo je Miho Kusijanović, a o svojim istraživanjima pisao je u časopisu Hrvatski planinar te u Dubrovačkom listu (Ozimec i Basara 2018). Iako su ...zapisi o njegovim istraživanjima uglavnom dostupni, još uvijek nisu pronađeni svi speleološki objekti koje je istraživao. Kasnije su istraživanja provođena uglavnom nasumično, a sustavna istraživanja na inicijativu Koordinacijskog odbora za vodoistražne radove provedena su pod vodstvom Marijana Čepelaka u organizaciji SO PDS Velebit na području mjesnih zajednica: Riđica, Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača i Ljubač. Najsustavnija istraživanja provedena u novije vrijeme bila su za potrebe izrade katastra speleoloških i biospeleoloških objekata Dubrovačko-neretvanske županije (Ozimec i sur. 2011) te za potrebe projekta „Istraživanje špiljskih staništa i izvorišnih područja šireg dubrovačkog područja s ciljem vrednovanja bioraznolikosti i ocjena prihvatljivosti izgradnje hidroenergetskih objekata“ (Ozimec i sur. 2015), masiva sv. Ilije na Pelješcu u organizaciji SD Karlovac te Općine Dubrovačko primorje (Rnjak i Hanžek). Područje Neretve istraživano je u organizaciji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja 1998. godine, a nastavljeno je u organizaciji udruge Baštinik od 2016. U novije vrijeme sve veći doprinos speleološkim istraživanjima daje i SO Snježnica iz Dubrovnika, ponajprije radom na poluotoku Pelješcu, u okolici Stona, te na području Konavala. Članovi HBSD-a također intenziviraju speleološka i biospeleološka istraživanja poluotoka Pelješca, počevši od 2018. godine. Znatan doprinos poznavanju speleoloških objekata dao je Ivo Baučić koji je vodio istraživanja za vojne potrebe 1958., a u istraživanjima su sudjelovali i mnogi aktivni speleolozi iz tog vremena. Mnogi tada istraživani objekti nalaze se na nepoznatim lokacijama i tek ih treba ponovo pronaći i istražiti. Najznačajniji takvi elaborati odnose se na poluotok Pelješac, ali nekoliko objekata nalazi se i u elaboratu Priobalno područje FNRJ.
U sklopu ovog članka obrađena su četiri objekata na području Dubrovačkog primorja te tri na području Konavala. Među istraživanim speleološkim objektima uglavnom je riječ o špiljama i jamama jednostavnog karaktera (dubine i duljine do 30 m). Najdublja istražena jama je Jama na Ciju (73 m).
Jama Bezdan u mjestu Vignji u Konavlima, udaljena 30km od Dubrovnika, koristila se nekoliko godina unazad za speleološke škole SO HPD Sniježnice i HGSS aktivnosti , a izrada topografskog nacrta ...planirala se s novom generacijom speleo crtača SO Sniježnice, stoga je dubina i dužina jame ostala godinama nepoznata. Ulaz u jamu je na 174mnv. Kamp „Jama Bezdan“ bio je smješten u adrenalinskom parku Cadmos Village, vlasnika Gorana Jerkovića (Gogija) i Zorana Ateljevića (Dunda), koji su ujedno članovi i osnivači HPD Sniježnice. Pristup do jame od kampa bio je 5 minuta autom i 7 minuta hoda..
Sve ukupno kroz kamp prošlo je 35 ljudi, od toga 27 speleologa, a ostali bili su planinari iz HPD Sniježnica i PK Subra iz Herceg Novog. U istraživanjima sudjelovali su speleolozi iz SO Ante Bedalov, SO PDS Velebit, SO Mosor, SO Imber, Osmica, SK Ozren Lukić, HBSD, Breganja i SO Sniježnica.
Jama od 140m ugodno je iznenadila sve prisutne speleologe svojom veličinom, ljepotom i poslom kojeg nam je zadala u tri dana istraživanja. Posla u jami ima i dalje za članove SO Sniježnica kojima je ova organizacija speleološkog kampa dala određeno iskustvo za buduće speleološke pothvate i istraživanja.Možemo zaključiti da je 2017.g. bila godina speleologije Dubrovačko-neretvanske županije.
Dance is viewed through a lens of tourism in the Dubrovnik area. The study notes Dubrovnik-area villagers (from Konavle and Dubrovnik Primorje) performing their own dances out of their village ...context in Dubrovnik during the 1940s and 1950s, traces the changes in village lifestyle and its dancing contexts due to the thrust of tourism infrastructure in the 1960s, and shows a later introduction of an authored staged version of a Primorje dance, lindo, into a city amateur dance ensemble established in 1965. The study uncovers integrated layers of kinetic relationships influenced by changing lifestyles brought on by an economic base of tourism and adaptation of local dances as a touristic commodity.
Abandonment of rural areas in Dubrovačko Primorje in the last 50 years resulted with changes of its spatial characteristics and identity. This process defi ned this place as a virtually derelict ...area. The main goal of this work is to determine landscape types based upon survey and spatial analyses. They can be helpful in a process of determination of spatial qualities. Landscape division was made according to the natural and anthropogenic features of this area. Therefore, landscape was divided on natural (coast, karst terrain and landscapes of the macchia) and cultural (settlement and agriculture) landscapes. Working methods consisted of several research stages. The fi rst stage comprised a review of relevant literature concerning natural and sociological features of the explored area. Working methods of prof. dr. Marušič were inspiration for evolvement of this research 16. The next stage of research was the fi eld work by means of observation method which resulted in detailed photo documentation, showing different types of the agricultural landscapes. Indoor work consisted of the orthophoto production, which was a base for further exploration. Consequently, detailed map of the land use, as well as an agricultural map of the area was made according to the structural husbandry character. Digital mapping of the thematical maps in GIS – Arc View software program, produced a database of social and natural elements of the area. Overlapping of all these maps helped in determination of causal processes. Comparison of these outcomes with terrain photo documentation led to the research results and fi nal conclusions. This research showed interesting structural features of agricultural landscapes. Its division was made according to its form which emerged from the land use and its natural character. Consequently, agricultural landscapes are divided into fi elds (with regular parcels and those with irregular land division), dry stone walls with organic and polygonal forms and terraced landscapes in different scales and dimensions. Results pointed to many interesting and various landscape types which are articulating with different spatial elements, thus making an overall landscape picture more complex. This spatial variety is giving an identity to this space which is based upon tense spatial dynamics. Exploration has also shown developing tendencies of different landscape types. Future development will certainly cause completely different landscape scenery, therefore there remains a legitimate reason for controlled development. Main developing strategies are based on tourism and agricultural development. Since tourism is a more aggressive element in this system its further development has to be better supervised in order to achieve their balanced coexistence. Tourism and its spatial distribution must be more dispersed, as it is currently concentrated alongside a particularly sensitive natural coastal area.
The book deals with erosion processes in the Slovenian part of Istrian peninsula. In the introductory chapters the fluvial-denudation relief in Slovenia, erosion processes, and their influential ...factors, as well as the extent of erosion processes in Slovenia and Slovene Istria are presented. The largest section of the book is devoted to the presentation of measurements of erosion processes in the Dragonja river basin. Measurements included soil erosion measurements (interrill erosion on three different land uses, rill erosion and wind erosion), measurements of rockwall retreat and movements of debris through an erosion gully, as well as chemical denudation in the river basin.
Cilj je ovoga rada prikazati adventske običaje u narodnoj kulturi stanovnika Makarskoga primorja, kako one koji su se zadržali do današnjega vremena, tako i one koji su na žalost nestali. ...Proučavanjem adventskih običaja stanovnika Makarskoga primorja doznat ćemo više o načinu života stanovništva toga područja tijekom priprema i za vrijeme velikoga blagdana Božića. Riječ je o običajima koji su se u najvećoj mjeri prenosili s koljena na koljeno i tako ostali zapisani u kolektivnoj svijesti zajednice. Rad donosi pregled do sada objavljene literature o adventskim običajima u narodnoj kulturi Makarskoga primorja, pregled relevantnih zapisa objavljenih u listovima župa Makarskoga primorja. Dodatnu autentičnost prikaza adventskih običaja Makarskoga primorja daje terensko istraživanje, provedeno u razdoblju od 10. ožujka do 9. travnja 2018. godine, tijekom kojeg su prikupljeni i zapisani iskazi 12 kazivača (6 žena i 6 muškaraca).