Papinstvo je jedna od glavnih prepreka na ekumenskom putu kojim zajedno hode Katolička Crkva i njezini ekumenski partneri. Budući da je to pitanje od iznimne važnosti, Katolička Crkva, otkako se ...intenzivno priključila suvremenom ekumenskom pokretu nakon Drugoga vatikanskog sabora, sa svojim ekumenskim partnerima u bilateralnim i multilateralnim dokumentima i o njemu progovara. U ovom radu istražit će se svi ekumenski dokumenti u kojima se o tom pitanju govori, i to od vremena neposredno nakon Drugoga vatikanskog sabora pa sve do najnovijeg vremena, te će se u ekumenskom duhu osvijetliti kako problematiziranje ovog pitanja, tako i neka rješenja koja su ponuđena, a sve s ciljem međusobnog približavanja i ujedinjavanja razjedinjenih kršćana. Tako će ovaj rad donijeti pregled ove iznimno važne ekumenske problematike u okviru postavljene teme.
The papacy is one of the main obstacles on the ecumenical path that the Catholic Church and its ecumenical partners walk together. As this issue is extremely important, the Catholic Church, since it intensively joined the contemporary ecumenical movement after the Second Vatican Council, has been speaking about it with its ecumenical partners in bilateral and multilateral documents. In this paper, all ecumenical documents that discuss this issue will be investigated, from the time immediately after the Second Vatican Council until the most recent time. Also, in an ecumenical spirit, both the problematization of this issue and some of the solutions that have been offered will be illuminated, all with the aim of bringing together and uniting the separated Christians. Therefore, this paper will provide an overview of this extremely important ecumenical issue within the framework of the set topic.
The article researches the migrations of German Protestants in the area of Moslavina and Bilogora after the issuing of the Protestant Patent and religious liberalization in the second half of the ...19th century. First, we research the regional background of the settlers (colonists), and we go on to follow the development of their church communities and parishes. After this, we describe the specific settlements with an absolute or relative German Protestant majority, as well as the historical circumstances of their church organization. Finally, we use sources, literature, and oral history (i.e., interviews) as we research the processes of migration and evacuation of German settlers and Protestants from those parts, as well as the destinies of their pastors and preachers during and after WWII. Due to the scope of the research, the article was divided into two parts. In part 1, the emphasis is on migrations, the settlers’ confessional background, and the founding of the first two large parishes in the region, and after that, we describe other parishes and their branches, their development, and stages of abandonment, as well as the description of their final spiritual workers’ activities.
Osnovni cilj rada je analiza fertiliteta odabranih europskih zemalja na skupnoj razini prema kriteriju religijske pripadnosti. U radu se polazi od opće pretpostavke da je fertilitet složena pojava ...koje je u suodnosu s nizom društvenih, ekonomskih, demografskih, psiholoških, političkih, tehnoloških i sociokulturnih procesa i promjena. Teorijski okvir rada čine sociologijske i demografske teorije koje tematiziraju međusobnu povezanost religioznosti i fertiliteta. U empirijskom smislu rad se temelji na analizi rezultata istraživanja provedenog 2008. i 2009. godine u sklopu međunarodnoga znanstvenoistraživačkog projekta European Values Study. Istraživanje je provedeno u četrdeset i sedam europskih zemalja (N = 67.492). Od tih zemalja odabrane su, prema kriteriju većinske konfesionalne pripadnosti, tri skupine zemalja – s većinskom protestantskom i katoličkom populacijom te zemlje s većinskom populacijom koja nije konfesionalno izjašnjena (»sekularizirane« zemlje). Na temelju pet hipoteza, fertilitet se analizira s obzirom na religioznost u općem smislu, sociodemografske i sociopolitičke karakteristike, društveni kapital i percepciju osobne dobrobiti te s obzirom na stavove o rodnim ulogama i stavove o djeci, braku i obitelji. Rezultati pokazuju da su najvažniji prediktori fertiliteta neke sociodemografske karakteristike (dobna struktura, veličina mjesta stanovanja te stupanj obrazovanja), dok religioznost i ostali prediktorski sklopovi bilježe znatno manji utjecaj na fertilitet.
The area of the Croatian and Slavonian Military Border the 18th century was inhabited by a Catholic and Orthodox population from which Grenzers were recruited, while other religious groups were ...severely limited in that regard. Protestants were present mostly only within the officer staff of certain regiments and they came from other parts of the Monarchy or even other countries as professionals and only stayed temporarily while their service lasted. In this regard, the Petrovaradin Regiment was not an exception and the arrival of Protestant officers can be traced back to 1767 in the documents and muster rolls of the regiment. A special case was the permanent inhabitation of Protestant families in the area of the Regiment, from which ordinary Grenzers were recruited. Their presence in the service was first noted in a muster roll from 1772 and, from then, can be continuously traced to all levels of the Regiment. The Petrovaradin regiment, therefore, had a steady Protestant minority in its composition throughout the final three decades of the 18th century, which was not common for Military Border. The characteristics of this minority in the article were observed from the perspective of active regiment service, where the changes within the decades had a tendency of gradual equalization with the rest of the troops.
Within the well-structured context of Waldensian educational history, and in particular, that of education for girls, one secondary school stands out. The Pensionnat pour jeunes filles was founded in ...the first half of the 19th century in Torre Pellice by the English Colonel, Charles Beckwith, on the model of British boarding schools for young ladies, with the intent to provide education to the daughters of Waldensian pastors and to those of the local protestant elite. Here the young women received training considered to be appropriate for their conditions and social standing, providing the basis for a course of study which would permit them to take on roles like that of school mistress, governess, or lady’s companion for the families of the European Protestant nobility. By tracing the educational background and life stories of some of the students, in particular, those of three sisters who were daughters of a Waldensian pastor, it has been possible to reconstruct the social origins, the educational programs and the later lives of Waldensian teachers and governesses. In examining the stories of these young women, born and raised in a cultural environment conditioned by their membership in a minority group, their confessional background emerges as a key factor. Thanks to longstanding ties with the world of Protestant Europe and to the financial support that world provided, these young women were able to prepare themselves by following an international curriculum and subsequently practice their professions throughout Europe from Great Britain to Russia.
Članak istražuje naseljavanje njemačkih evangelika na područja Moslavine i Bilogore nakon donošenja Protestantskog patenta i konfesionalne liberalizacije u drugoj polovici 19. stoljeća. Isprva se ...istražuje regionalno porijeklo doseljenika (kolonista), a zatim se prati razvoj njihovih crkvenih zajednica i župa. Nakon toga, opisuju se konkretna naselja s njemačkom evangeličkom apsolutnom ili relativnom većinom te povijesne okolnosti u
kojima se odvijalo njihovo crkveno organiziranje. Na kraju, kroz izvore, literaturu i govornu historiju (intervjue) istražuju se procesi preseljenja i
evakuacije njemačkih naseljenika i evangelika s ovih prostora te sudbine njihovih pastora i propovjednika tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata.
Zbog opsega istraživanja, članak je podijeljen na dva dijela. U prvome je dijelu naglasak bio na naseljavanju, konfesionalnoj pozadini naseljenika te osnivanju dviju prvih velikih župa u ovome kraju, a u ovome dijelu opisuju se ostale župe i filijale, njihov razvoj te etape odlaska, kao i opis djelovanja njihovih posljednjih duhovnih radnika.
Protestantska teologija pozitivno je utjecala na razvoj pojma “povijest spasenja” koji je u katoličkoj teologiji prihvaćen i polovicom 20. stoljeća uključen, po prvi put, u dogmatsku konstituciju ...“Dei Verbum” (br. 2) Drugog vatikanskog sabora. Od polovice pedesetih godina prošlog stoljeća, zapravo, protestantizam je kritizirao katoličku teologiju da je u potpunosti zaboravila povijesno-spasenjski scenarij kojim bi se trebala baviti svaka teologija koja želi uistinu biti kršćanska, i to polazeći od kristocentrizma utjelovljenja Sina Božjega Isusa Krista u vremenu i povijesti. U stvarnosti, katoličanstvo se nikada nije u potpunosti zadovoljilo razramtranjem “teologia naturale”, a koja je različita od one nadnaravne. Katolici su radije bili svjesni da teologija treba imati, kako podsjeća E. Schillebeeckx (1914-2009), još 1953. godine, jedan povijesno-spasenjski temelj za moći govoriti o Bogu. Ova “zasluga” prepoznata je također odJosepha Ratzingera, koji je, međutim, zapazio da se središte problematike okreće oko odnosa između (nepromjenjivo) biti Bože i povijesti (u nastajanju) u kojoj se On htio objaviti. Za katoličku teologiju, nepromjenjivost Božja nije u potpunosti nekompatibilna s vremenom u kojem se spasenje događa. Naprotiv, samo se tako može ispravno govoriti o kršćanskoj teologiji u pravom smislu. Dakle, od Dei Verbum, br. 2, katolička teologija je prestala jednostavno govoriti o “storia sacra” (“sveta povijest”) i započela govoriti o “povijesti spasenja”, jedina koja može objasniti na koji način suvremeni muškarac i žena mogu susresti smisao vlastite egzistencije u vremenu, kako se mogu spasiti.
Potaknut nedavnim popisom stanovništva, autor ovog eseja promišlja o pitanju identiteta evanđeoskih vjernika. U prvome dijelu daje se kratki povijesni pregled nastanka reformacije, a u drugome dijelu ...govori se o sličnostima i razlikama između protestantske i radikalne reformacije. Budući da postoje teološke razlike između protestantske i radikalne reformacije, a radikalna reformacija krenula je iz iste polazne točke kao i protestantska, u trećem dijelu razmatra se kako bi bilo najbolje nazvati i identificirati vjernike spomenutih crkava. Na kraju, autor se u hrvatskom kontekstu opredjeljuje za naziv „crkve reformacijske baštine“ iako u tom slučaju preostaje problem koji pojam koristiti za vjernike tih i takvih crkava.
Ovaj rad katolički je pristup Martinu Lutheru i njegovu djelu o 500-toj obljetnici nastanka Reformacije, a sastoji se od tri dijela. U prvom dijelu predstavljeno je mišljenje katoličkog teologa i ...povjesničara Petera Mannsa prema kojemu protestanti i katolici mogu smatrati Luthera, zbog njegova nastojanja oko obnove kršćanstva, „zajedničkim ocem u vjeri“. U drugom dijelu govori se o polemici između Luthera i predstavnika Katoličke Crkve što dovodi do zaoštravanja sukoba glede temeljnih teoloških tema zbog čega katolička strana Luthera proglašava heretikom, a on papu „Antikristom“. U trećem dijelu, u kojem je opisan i Lutherov život, riječ je o ekumenskoj diskusiji glede poimanja redovničkoga života. Katoličke predrasude s jedne i protestantska ukrućenost s političkim intrigama s druge strane, dovode do zaključka da se Luthera može označiti istodobno „ocem i otpadnikom u vjeri“.
Ova okrugla obljetnica od početka reformacije, za koju se uzima godina 1517. kada je Luther objavio svojih poznatih „95 teza“, stavila je pred katoličku i protestantsku stranu pitanje treba li uopće ...obilježavati ovakav događaj, koji je s katoličke strane značio raspad jedinstva zapadnog kršćanstva, dok je za Crkve i zajednice proizašle iz reformacije, on svakako značio početak nečeg novog i u svakom slučaju pozitivnog.
PDF
