V članku predstavim zgodovinsko in kulturno ozadje književnosti o maloazijski katastrofi. Vojna in izmenjava prebivalstva med Grčijo in Turčijo leta 1923 sta spremenili strukturo prebivalstva v ...celinski Grčiji, kar je spodbudilo razvoj grškega romana, toda begunska izkušnja se takrat še ni integrirala v grški kolektivni spomin. Grška proza jo je sicer tematizirala od že leta 1924 napisane Številke 31328 I. Venezisa, ki so ji sledili romani S. Dukasa, S. Mirivilisa, D. Sotiriu, K. Politisa, R. Galanaki idr., pa vse do danes. V romanih se ponavljajo trije osnovni tematski sklopi: idealizirano življenje v stari domovini, različni momenti same katastrofe in težavnost zakoreninjanja po prihodu v Grčijo, zato P. Mackridge predlaga njihovo obravnavo v širšem kontekstu izgnanske literature. Prerod tematike v pop kulturi po J. Papadopulosu begunsko izkušnjo naposled vključuje v narodni kolektivni spomin.
U radu se analiziraju kompozicijske i motivske odrednice moralnopoučnoga teksta iz hrvatskoglagoljskoga „Grškovićeva zbornika“ iz 16. stoljeća. To je kompilacija dvaju dijelova koji su labavo ...povezani motivom posta i molitve. Prvi dio s izrazitim persuazivnim tonom kroz primjere biblijskih osoba i svetaca poziva na obraćenje i krepostan život. Drugi je dio oblikovan kao prijepor, odnosno pitanja i odgovori između sv. Margarite i đavla. U potonjem (pod)žanru koji je preuzet iz jedne od inačica legende o sv. Margariti, ista se poruka iskazuje via negationis, kroz riječi đavla. Tema i adhortacija zajedničke su većem broju glagoljskih sastava, a ovaj je tekst odabran kao zoran primjer srednjovjekovne književnosti koja se temeljila na varijaciji i kompilaciji, a ne na traženju izvornosti.
The pastoral text Ot pokaêniê grihovь (On repentance for sins) in the „Gršković miscellany“ from the 16th c. is typical for a group of moral-didactic works preserved in the Croatian Glagolitic tradition. It is a compilation from various sources, with an unknown origin. Two larger sections are compiled into one, loosely connected by the motif of fasting and prayer. The first part of the text is adhortation to pennance. Examples of Biblical figures are given (Moses, David, Daniel, Paul), and three saints (Nicholas, Gregory the Great, and Benedict), each of whom has benefited from prayer and fasting. This is a commonplace which has been compiled with various texts, such as a specific addendum to the apocryphal debate between Jesus and the devil in the desert. Here it is the first part of a compilation, in which the narrator addresses the audience in the manner/mode of preacher. It is amplified by the marginal note „On the power of fasting and prayer“. The second section in the „Gršković miscellany“ introduces a debate between Saint Margaret and the devil, a free interpretation of a popular motif from the saint's legend. This part of the compilation is highlighted by the marginal note „On the power of St Margaret“. In this context the debate changes into a form of questions and answers, with the (defeated) devil taking on the role of teacher. An impression is created of all time – past, present and future – deeply intertwined: the saints were helped in the past, the devil's enumeration of sinners depicts their evil present, while the promise of St Margaret's intercession offers hope for the future. The repeated motif is that of conversion, expressed succintly by two verbs pertaining to (spiritual) movement: turn away from sin („obratimo se“) and rise ( up ) to do good („podvignimo se“). The main message of the text is common to many preserved Glagolitic sources and it reflects the compilative character of numerous religious, pious medieval works – it is also typical because it indicates the phenomenon of mouvance in medieval texts and their parts, as well as of the memorial nature of medieval culture.
"Alles verandert altijd" is een onmisbaar instrument voor de literair vertaler in opleiding en de beginnende en gevorderde professional bij het vertalen in en uit het Nederlands. Het behandelt helder ...en bevattelijk de belangrijkste aspecten van het literair vertalen: de zakelijke en financiële aspecten, de basiskennis en vaardigheden die deze activiteit veronderstelt, de algemene kernbegrippen en uitdagingen, het vertalen van de traditionele literaire genres, maar ook van kinder- en jeugdliteratuur, literaire non-fictie en filosofie, en de ‘nazorg’ in de vorm van revisie, marketing en promotie. Deze herziene editie werd uitgebreid met bijdragen over vertalen en stijl, over (digitale) professionele zichtbaarheid en over digitale technologie voor literair vertalers. Het boek is een initiatief van het Expertisecentrum Literair Vertalen (ELV), en bevat bijdragen van 26 vertaalexperts (wetenschappers, opleiders en vertalers), onder eindredactie van Lieven D’hulst en Chris Van de Poel. Het ELV is een partnerschap van de Taalunie, de KU Leuven en de Universiteit Utrecht, in samenwerking met het Nederlands Letterenfonds en Literatuur Vlaanderen. i.s.m. Expertisecentrum Literair Vertalen E-boek verkrijgbaar in Open Access.
Met bijdragen van Erik Bindervoet, Henri Bloemen, Paul Claes, Harm Damsma, Christophe Declercq, Goedele De Sterck, Nicolette Hoekmeijer, Jeanne Holierhoek, Cees Koster, Onno Kosters, Stella Linn, Niek Miedema, Janny Middelbeek-Oortgiesen, Philippe Noble, Jelle Noorman, Franco Paris, Désirée Schyns, Carlo Van Baelen, Laura van Campenhout, Jeroen Vandaele, Chris Van de Poel, Barber van de Pol, Gys-Walt van Egdom, Luk Van Haute, Fedde van Santen, Ine Willems.
Prva hrvatska glumica koja je objavila svoje memoare je Eliza Gerner (Sombor, 1920. – Zagreb, 2013), a brojem od osam objavljenih memoarskih knjiga nadmašuje svoje kolegice i kolege iz kazališnog ...svijeta. Sredinom 20. stoljeća počela se baviti glumom, a krajem stoljeća počela je pisati memoare. Za Elizu Gerner može se reći da je imala dvije važne karijere – glumačku i spisateljsku. Eliza Gerner stekla je diplomu i doktorat znanosti iz ekonomije, a tek potom posvetila se glumačkom poslu. U zagrebačkom je Hrvatskom narodnom kazalištu nastupala od 1950. do odlaska u mirovinu 1982, a potom se posvetila pisanju memoara. U prvom se dijelu rada detektiraju obilježja autobiografske proze kojoj pripadaju memoari E. Gerner (socijalni memoari, polidiskurzivnost, fragmentarnost, akronološko pripovijedanje). U drugom dijelu rada analiziraju se autoričin stil imemoarima obuhvaćeni tematski blokovi (glumičin umjetnički rad, život i rad Tita Strozzija, druženje s Belom i Miroslavom Krležom te portreti hrvatskih glumica). Autorica se u knjigama osvrtala na položaj žene i glumice u hrvatskom društvu druge polovice 20. stoljeća kao i na djelokrug svestranoga kazališnog umjetnika Tita Strozzija. Zamijenivši ekonomiju kazalištem, a kazalište pisanjem, Eliza Gerner memoarima je dopunila te djelomice i reinterpretirala povijest hrvatskoga kazališta, a njezine su knjige prilog kulturnom pamćenju.