Eli Cohen, „naš čovjek u Damasku”, bio je izraelski obavještajac koji je nekoliko godina iz Damaska u Izrael slao neprocjenjivo važne podatke. Cohen nije bio špijun plejboj koji je trošio Mossadov ...novac na to da se sprijatelji s visokorangiranim sirijskim službenicima kako bi pribavljao podatke. Eli Cohen bio je skroman vojnik poslan u opasnu misiju na neprijateljski teritorij. Ako je doista napravio barem jednu fatalnu pogrešku zbog koje je uhićen, bio je to neizbježan kraj za čovjeka koji je (pre)dugo radio u vrlo teškim uvjetima.
Nijedna europska država nije mogla ostati potpuno izvan ratnih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata. Službeno neutralna, tj. nezaraćena, Španjolska je bila ratište obavještajnih službi zaraćenih ...zemalja. U španjolskim su se lukama tajno opskrbljivale njemačke podmornice, nebo iznad Španjolske bilo je prepuno radiosignala koji su sadržavali obavještajne podatke, koje je druga strana (sve strane) pokušavala presresti i dekriptirati. Španjolska u Drugom svjetskom ratu odličan je primjer kako u svjetskom sukobu neutralna zemlja nije oaza mira, već pozornica običnom promatraču nevidljivog, podzemnog rata zaraćenih snaga.
Bežiˇcne senzorske mreže, BSM (engl. Wireless Sensor Networks; WSN) predstavljaju strukturu
sadržanu od senzorskih cˇvorova raspored¯enih u promatranom prostoru. Ova disertacija stavlja u
prvi plan ...posebnu vrstu bežiˇcnih senzorskih mreža koja uz osjetni (senzorski) element ukljuˇcuje i
aktorski (djelatni) element. Ove vrste BSM-a nazivaju se još i bežiˇcne senzorske i aktorske mreže,
BSAM (engl. Wireless Sensor and Actor Networks, WSAN). Razvojem BSAM pojavljuju se nove
primjene i aplikacije gdje postoje´ci modeli koordinacije nisu odgovaraju´ci. Primjer primjene je
okruženje gdje aktorski cˇvor u mreži šalje upit odred¯enog sadržaja prema centru obrade izvan
same BSAM i oˇcekuje odgovor na postavljeni upit. Zbog mogu´cih industrijskih primjena ovog
modela zahtjevi koji se postavljaju na mrežu ukljuˇcuju visoku pouzdanost, malo kašnjenje i veliku
zalihost mreže, što nije mogu´ce ostvariti koriste´ci postoje´ce modele koordinacije u BSAM.
Ovi zahtjevi se mogu svesti pod pojmom podrške kvaliteti usluge (engl. Quality of Service, QoS)
u BSAM. U okviru ove disertacije predložen je novi hibridni model koordinacije u BSAM koji
omogu´cuje visoku pouzdanost komunikacije i zalihost mreže te toleranciju na kvarove. Kako bi
se smanjio problem dijeljenog medija i stvaranja zagušenja na strani krajnjeg odredišta u mreži,
u ovoj disertaciji predložen je protokol komunikacije med¯uslojnim pristupom, tj. poprecˇnim dizajnom
slojeva (engl. cross-layer approach), koji koristi višekanalnu arhitekturu i višeodredišnu
topologiju, s ciljem poboljšanja kvalitete usluge u BSAM: H-CLMC. Implementacijom predloženog
protokola smanjuje se utjecaj dijeljenog medija korištenjem višekanalne arhitekture. Konaˇcni
rezultat je smanjenju vremena odziva te pove´canjem vjerojatnosti uspješnog upita u BSAM, što rezultira
poboljšanjem kvalitete usluge. Predloženi H-CLMC protokol vrednovan je metodom simulacije
i eksperimentom u laboratorijskim uvjetima, te je prikazana prednost predloženog protokola
u usporedbi s postoje´cim rješenjima iz literature (ACS i CONTROL). Naposljetku, za predloženi
protokol komunikacije predložena je metoda procjene kvalitete usluge u velikim BSAM, postupkom
skaliranja mreže iz laboratorijskih uvjeta. Predložena je metoda procjene kvalitete usluge
temeljena na empirijskom modelu kumulativnog broja upita u mreži, u jedinici vremena (CQPS) i
vjerojatnosti uspješnog upita. Predložen je model vjerojatnosti uspješnog upita za razliˇcite brojeve
krajnjih odredišta u mreži, te model vremena odziva. Naposljetku, opisane su prednosti i nedostatci
predložene metode te su predložene smjernice za budu´ce istraživanje.
Bežiˇcne senzorske mreže, BSM (engl. Wireless Sensor Networks; WSN) predstavljaju strukturu
sadržanu od senzorskih cˇvorova raspored¯enih u promatranom prostoru. Ova disertacija stavlja u
prvi plan posebnu vrstu bežiˇcnih senzorskih mreža koja uz osjetni (senzorski) element ukljuˇcuje i
aktorski (djelatni) element. Ove vrste BSM-a nazivaju se još i bežiˇcne senzorske i aktorske mreže,
BSAM (engl. Wireless Sensor and Actor Networks, WSAN). Razvojem BSAM pojavljuju se nove
primjene i aplikacije gdje postoje´ci modeli koordinacije nisu odgovaraju´ci. Primjer primjene je
okruženje gdje aktorski cˇvor u mreži šalje upit odred¯enog sadržaja prema centru obrade izvan
same BSAM i oˇcekuje odgovor na postavljeni upit. Zbog mogu´cih industrijskih primjena ovog
modela zahtjevi koji se postavljaju na mrežu ukljuˇcuju visoku pouzdanost, malo kašnjenje i veliku
zalihost mreže, što nije mogu´ce ostvariti koriste´ci postoje´ce modele koordinacije u BSAM.
Ovi zahtjevi se mogu svesti pod pojmom podrške kvaliteti usluge (engl. Quality of Service, QoS)
u BSAM. U okviru ove disertacije predložen je novi hibridni model koordinacije u BSAM koji
omogu´cuje visoku pouzdanost komunikacije i zalihost mreže te toleranciju na kvarove. Kako bi
se smanjio problem dijeljenog medija i stvaranja zagušenja na strani krajnjeg odredišta u mreži,
u ovoj disertaciji predložen je protokol komunikacije med¯uslojnim pristupom, tj. poprecˇnim dizajnom
slojeva (engl. cross-layer approach), koji koristi višekanalnu arhitekturu i višeodredišnu
topologiju, s ciljem poboljšanja kvalitete usluge u BSAM: H-CLMC. Implementacijom predloženog
protokola smanjuje se utjecaj dijeljenog medija korištenjem višekanalne arhitekture. Konaˇcni
rezultat je smanjenju vremena odziva te pove´canjem vjerojatnosti uspješnog upita u BSAM, što rezultira
poboljšanjem kvalitete usluge. Predloženi H-CLMC protokol vrednovan je metodom simulacije
i eksperimentom u laboratorijskim uvjetima, te je prikazana prednost predloženog protokola
u usporedbi s postoje´cim rješenjima iz literature (ACS i CONTROL). Naposljetku, za predloženi
protokol komunikacije predložena je metoda procjene kvalitete usluge u velikim BSAM, postupkom
skaliranja mreže iz laboratorijskih uvjeta. Predložena je metoda procjene kvalitete usluge
temeljena na empirijskom modelu kumulativnog broja upita u mreži, u jedinici vremena (CQPS) i
vjerojatnosti uspješnog upita. Predložen je model vjerojatnosti uspješnog upita za razliˇcite brojeve
krajnjih odredišta u mreži, te model vremena odziva. Naposljetku, opisane su prednosti i nedostatci
predložene metode te su predložene smjernice za budu´ce istraživanje.
Wireless Sensor Networks (WSNs) are networks formed by sensor nodes deployed within the
area of interest. With the development of microelectronics and embedded systems, WSNs are becoming
more advanced and their sensor nodes are becoming smaller and more efficient. There is
a special type of WSNs that integrates sensing and acting components. These networks are called
Wireless Sensor Networks and Actor Networks (WSANs). They have the ability to respond to a
specific action obtained by a sensor. An application example is a communication model focused
on a request initiated by an actor node where the actor node sends a query to the data processing
center outside WSAN and awaits the response. Due to a possible industrial application of this model,
the demands that are placed on the network are high reliability and redundancy of the network,
which cannot be achieved by using the existing coordination models. This problem can be defined
as Quality of Service (QoS) provisioning in WSANs. This thesis proposes a new hybrid coordination
model for WSANs. The model allows high data reliability, network redundancy and fault
tolerance. To avoid shared media issues and congestion at the network sink, the thesis proposes
a cross layer algorithm and communication protocol named Hybrid - Cross Layer Multi Channel
protocol (H-CLMC). The protocol uses a multisink topology and multichannel architecture with
the goal of Quality of Service (QoS) enhancement in WSANs. By using multichannel architecture
and multisink topology, the proposed algorithm reduces the impact of shared media using redundant
multi-channel architecture. H-CLMC reduces round-trip-time and increases the probability
of a successful query in WSANs. The protocol is evaluated by simulation and experimental validation,
and the advantages of the protocol are shown in comparison to the existing solutions from the
literature (CONTROL and ACS). Finally, a method for estimating QoS in large WSANs and the
suggested H-CLMC is proposed by scaling networks from laboratory conditions to large networks.
The proposed method is based on an empirical model of Cumulative Queries per Second (CQPS)
metric and the probability of a successful query. An empirical model for the probability of successful
queries estimation and round trip time estimation is proposed. Finally, the advantages and
disadvantages of the proposed method are presented and the guidelines for future work are given
U komercijalnoj vezi broda i kopna, a za ostvarenje kopnene dionice ukupnog prijenosnog puta, redovito se služimo javnom mrežom. U vezi kopno-brod korisnik koji poziva najčešće je priključen na javnu ...mrežu i preko nje ostvaruje željene usluge, dok se veza s brodom ostvaruje preko drugih mobilnih radiomreža. S druge strane, u vezi brod-kopno sudionik kojeg se poziva najčešće je korisnik javne mreže. U oba slučaja veza se oslanja na kvalitetnu uslugu javne telekomunikacijske mreže. Slabija kvaliteta komunikacije prije svega može ovisiti o mobilnoj radiomreži, koja je za pristup udaljenom brodu nužna. Posebna pogodnost je kada brod postaje izravni korisnik javne mreže. To je jedino moguće u obalnom području i lukama, bilo produljenom fizičkom vezom ili mobilnom radiovezom kratkog dometa. Ovim drugim načinom, tj. priključkom na javnu mobilnu radiomrežu, brodovi se sve više služe. Ipak, ovaj način komunikacije u pomorstvu ima ograničeni značaj; uglavnom služi samo u komercijalne svrhe i nije obuhvaćen GMDSS-om.
Članak opisuje radiokomunikacije njemačke mornaričke obavještajne službe u Prvom svjetskom ratu uz pomoć nekoliko primjera tajnih njemačkih radiopostaja u SAD-u i u području Gibraltarskih vrata. ...Donosi i prikaz rada najuspješnije njemačke obavještajne službe, Etapne službe (Etappendiensta), namijenjene za prikupljanje informacija i tajnu opskrbu njemačkih brodova u inozemstvu. Etapna je služba bila najsposobnija njemačka obavještajna služba, u oba svjetska rata, a način na koji su Nijemci organizirali svoju mrežu odašiljača po cijelom svijetu puno prije početka Prvog svjetskog rata pokazuje važnost dugoročnog planiranja.
U komuniciranju prema brodu služimo se i dalje tradicionalnim radiovezama, ali sve veću ulogu imaju satelitske veze. U oba slučaja pristup brodu ostvarujemo kroz namjenske mreže mobilnih korisnika, a ...brod je neposredni korisnik ovih mreža preko brodske radiopostaje.
Osim mobilnih postoje i druge namjenske mreže, koje se u pomorstvu najčešće upotrebljavaju posredno, a mogu sudjelovati u ostvarenju nekih važnih usluga. Sve ove mreže mogu biti međusobno povezane i korisnicima dostupne, što opet ovisi o njihovoj namjeni, vlasniku i organizaciji. U tome ključnu ulogu ima javna telekomunikacijska mreža s kojom su namjenske mreže redovito dobro povezane.
