Zmanjševanje regionalnih razvojnih razlik in uravnotežen razvoj, temelječ na načelih trajnostnega razvoja, sta osrednja cilja regionalne politike v Sloveniji, zato v članku preučujemo uspešnost ...slovenskih regij pri doseganju teh ciljev na socialno-ekonomskem in okoljskem področju po letu 2010. V ta namen so bili preučeni štirje sintezni kazalniki (bruto domači proizvod na prebivalca, ekološki odtis na prebivalca, indeks razvojne ogroženosti in kazalnik trajnostnega regionalnega razvoja) in 32 posameznih ekonomskih, socialnih in okoljskih kazalnikov, ki so vključeni tudi v izračun kazalnika trajnostnega regionalnega razvoja. Večina ekonomskih in socialnih kazalnikov kaže približevanje strateškim razvojnim ciljem, večina okoljskih pa oddaljevanje od njih.
Mala in srednje velika industrijska mesta v Alpah so običajno na obrobnih območjih in so pogosto razvrednotena. Navedeno je večinoma posledica tega, da so se industrijske krajine v zadnjih dveh letih ...spremenile v razvrednotena območja, katerih prenovo ovira več dejavnikov. Med njimi so upad števila prebivalcev, slabšanje poslovnih priložnosti, draga okoljska sanacija in zahtevno upravljanje preobrazbe. Avtorji v članku proučujejo, katere možnosti za prenovo imajo alpska mesta z razvrednotenimi industrijskimi območji, katero podporo zagotavlja Evropska unija in koliko razvojnega potenciala se dejansko na ta način v celoti uresniči. Obravnavana so štiri obrobna območja v štirih alpskih državah: v Avstriji, Franciji, Italiji in Sloveniji. Izsledki kažejo, da veljavne politike EU nezadostno urejajo razvrednotena območja. Finančne spodbude so razpršene med več viri, zaradi česar jih je težko črpati, poleg tega na proučevanih območjih ni zadostnega znanja in zmogljivosti za pridobitev sredstev, ki jih potrebujejo za to, da svoje zamisli pretvorijo v uspešne zgodbe o prenovi.
Značajne turbulencije globalnog gospodarstva u recentnom razdoblju su imale heterogene posljedice na lokalnoj i regionalnoj razini. Navedeno je zaokupilo pažnju znanstvene zajednice, rezultirajući s ...promoviranjem koncepta rezilijentnosti kao sposobnosti određenog sustava u prilagodbi tijekom i nakon određenog negativnog šoka. Analiza rezilijentnosti tržišta rada na županijskoj razini u Republici Hrvatskoj obuhvatila je analizu otpornosti i oporavka navedenih tržišta i to kroz prizmu zaposlenosti, nezaposlenost i participacije. Empirijski rezultati su istaknuli Zadarsku županiju kao najrezistentnije regionalno tržište rada u RH. Ujedno je heterogenost preostalih rezultata upućivala na svu kompleksnost odnosa na tržištu rada, kao i jasnu potrebu za daljnjim istraživanjima.
Significant turbulences of the global economy in the recent period have had heterogeneous consequences at the local and regional level. This has been in focus of the scientific community, resulting in the promotion of the concept of resilience as the ability of a particular system to adapt during and after a particular negative shock. The analysis of labor market resilience at the county level in the Republic of Croatia included an analysis of the resistence and elasticity of these markets through the prism of employment, unemployment and participation. Empirical results highlighted Zadar County as the most resistant regional labor market in the Republic of Croatia. At the same time, the heterogeneity of the remaining results pointed to the complexity of labor market relations, as well as the clear need for further research.
Trendovi u modernom turizmu usmjereni su u većoj mjeri na nematerijalne dimenzije turističke potražnje - iskustvo. Iskustvo potrošača u nekoj destinaciji predstavlja ukupnost ponude. Budući da se ...ruralna područja u Hrvatskoj suočavaju sa značajnim demografskim problemima, ruralni turizam može biti jedan od odgovora na pitanje kako revitalizirati ruralna područja. Cilj rada je opisati razvoj ruralnog turizma u pojedinim regijama u kontekstu ukupnog ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Za potrebe ovog rada korištene su metode analize sadržaja i kompilacije. Ruralni turizam može pridonijeti ekonomskoj raznolikosti i omogućiti nova radna mjesta, posebno mladima. Zbog raznolikosti klimatskih, okolišnih i regionalnih uvjeta postoji raznolika ponuda ruralnog turizma u Hrvatskoj. Takove značajke svakako ne trebaju biti prepreka potencijalnom razvoju, već prilika koja bi bila komparativna prednost.
Prijelomi podlaktice najčešći su prijelomi dječje dobi. Najčešći uzrok prijeloma u ovoj dobi je pad na ispruženu ruku gdje dolazi do izbijanja osovine donjeg dijela podlaktičnih kostiju. Cilj ...istraživanja je utvrditi načine i mjesto prijeloma u populaciji djece Zadarske županije. Provedena je retrospektivna analiza 1603-je djece liječene tijekom vremenskog razdoblja 2014. do 2018. u Općoj bolnici Zadar. Od 1476-ero ambulantno liječene djece, 940 dječaka (63,7%) i 536 djevojčica (36,3%). Od djece liječene bolnički bilo je 87 (68,5%) dječaka i 40 (31,5%) djevojčica. Prosječna dob u trenutku ozljeđivanja je 9,6 godina (dječaci 9,7, a djevojčice 9,5 godina). Od liječene djece njih 173-je (10,8%) bilo je u dobi od 0-4 godine, 633-je (39,5 %) u dobi od 5-9 godina, 656-ero (40,9 %) u dobi od 10-14 godina i 141-no (8,8%) u dobi od 15-18 godina. Na prometnicama je ozlijeđeno 18-ero (1,1%), kod kuće 49-ero (3,1%), u školi 65-ero (4,1%), a na prostorima za izvannastavne aktivnosti i slobodno vrijeme 1369-ero (86,5%) djece. Pad je uzrokovao prijelome u 468-ero (29,2%) naše djece. Ozljede u športu i rekreaciji (padovi, udarci, posrtanja, sudar sa suigračem, loptom) uzrok su prijelomima u 956-ero djece (59,6%). Ostali uzroci su odgovorni za prijelome u 92-je djece (5,7%). U športovima s loptom najveći broj ozlijeđene djece je u nogometu 411-ero (25,6%), rukometu 143-je (8,9%) i košarci njih 115-ero (7,2%). Djeca u Zadarskoj županiji rijetko zadobiju prijelom kostiju podlaktice u prometu, školi i kod kuće, a dominantan način ozljeđivanja je pad na igralištima i u parkovima. Pretežita aktivnost su šport i rekreacija.
U radu se istražuju obilježja ponude seoskog turizma Dalmacije na osnovu registriranih ruralno-turističkih gospodarstava navedenih u Nacionalnom katalogu ruralnog turizma Hrvatske. Cilj rada je ...utvrditi sadašnje stanje i potencijal Dalmacije u razvoju ruralnog turizma te ukazati na (ne)iskorištene mogućnosti kroz usporedbu između četiri dalmatinske turističke regije: Dalmacija – Zadar, Dalmacija – Šibenik, Dalmacija – Split, Dalmacija – Dubrovnik.
Rezultati istraživanja ukazuju da sve istraživane regije obiluju prirodnom i kulturnom baštinom, što je osnovni preduvjet za razvoj ruralnog turizma. Razlike se uočavaju kod broja registriranih objekata za ruralni turizam i usluga koje se nude, što je prilika za pokretanje investicijskih projekata i programa u cilju očuvanja i razvoja ruralnog područja.
Prepoznavanje i analiza regionalnih dispariteta sve su prisutnija tema u razumijevanju regija i njihova socioekonomskog razvoja, kao i posljedičnoj primjeni regionalnih politika. Objektivna procjena ...regionalnih dispariteta postala je, stoga, važan korak u usmjeravanju regionalnih politika i od strane pojedinih država i od strane supranacionalnih institucija poput Europske unije.
U radu se obrađuju odabrani pokazatelji regionalnih dispariteta na teritoriju Češke Republike, te se razmatraju, vizualiziraju i evaluiraju s ciljem doprinosa mjerenju regionalnih dispariteta. Pokazatelji su podijeljeni u tri kategorije – demografske, ekonomske i infrastrukturne – te su analizirani na razini čeških NUTS 3 regija (pokrajina) i organizirani u bazu prostornih podataka u okruženju softwarea ArcGIS. Upotrebom sintetičkog indeksa definiraju se i analiziraju dispariteti unutar spomenutih triju kategorija. Vrijednosti pokazatelja i rezultati evaluacije regija kartografski su prikazani u vidu niza kartograma, te se na temelju analize i kartografskih vizualizacija donose zaključci o postojećim disparitetima.
Croatia has, as an independent state, and from the year 2013 as a full member of the European Union; chosen to fully affirm the institutions of local and regional self-government. Croatian ...administration science has made significant advances in terms of acceptance of basic, for now, European, profiling of these institutions, but it is also aware of its' particularities on that path. As one of the most significant dubieties, the one on the concept of regional self-government appears, i.e. on the organization of that area, especially which territory would be encompassed by the units of regional self-government in the Republic of Croatia, as well as the authorities which would these units possess. In order to critically and wholly analyse the crucial questions of regional self-government in the Republic of Croatia, this paper also analyses perspectives of scientists in other areas: economists, political scientists, geographers and sociologists.
Hrvatska se kao samostalna država, a od 2013. godine i punopravna članica Europske unije, odredila za punu afirmaciju institucija lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrvatska upravna znanost napravila je značajne iskorake u smislu prihvaćanja temeljnih zasada europskog profiliranja tih institucija, ali svjesna i svojih posebnosti na tom putu. Kao jedna od najvažnijih dvojbi javlja se ona o koncepciji područne (regionalne) samouprave odnosno o tome kako organizirati to područje, posebice koji teritorij bi obuhvaćale jedinice područne (regionalne) samouprave i prema kojim kriterijima bi taj teritorij bio određen te koje ovlasti bi takve jedinice imale. Radi cjelovite kritičke analize ključnih pitanja područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, u radu se analiziraju stajališta znanstvenika i iz drugih područja: ekonomista, politologa, geografa i sociologa.
U članku su predstavljeni rezultati istraživanja geografske dimenzije suvremenoga turističkoga razvoja Bosne i Hercegovine na razini turističkih regija i općina koje tvore svaku regiju. Za potrebe ...ovoga rada napravljena je nova turističkogeografska regionalizacija Bosne i Hercegovine, a stupanj turističkoga razvoja analiziran je korištenjem dostupnih pokazatelja turističkoga prometa. Metodološki je pristup utemeljen na GIS analizi pomoću koje je izdvojeno pet stupnjeva turističke razvijenosti općina koje tvore pojedinu turističku regiju. Istraživanje pokazuje značajno odstupanje Hercegovine u odnosu na ostale turističke regije. To je posljedica valorizacije samo maloga broja hercegovačkih turističkih potencijala kao i turističkoga povezivanja sa susjednim hrvatskim primorjem. S druge strane, ostale regije obilježava vrlo slaba valorizacija brojnih turističkih potencijalnih faktora. Osim na državnoj razini koncentracija turističkoga prometa opaža se i na regionalnoj razini uslijed značajnijega turističkoga razvoja iznimno maloga broja odredišta.
Uvođenjem novog Kurikuluma Geografi je u osnovne škole i gimnazije, uvedene su teme koje se do sada na nastavi Geografi je nisu poučavale. Tako su, primjerice, u 4. razred gimnazije uvedeni sadržaji ...učenja i poučavanja iz geografskih disciplina s kojima se starije generacije nastavnika nisu susretale u svojem fakultetskom obrazovanju, a mlađe djelomično ili uopće ne, ovisno o studijskom programu koji su odabrali. Jedna od novih tema su kulturne regije, posebno vernakularne.
PDF
