Since 1991 the Town of Imotski has been a separate administrative unit with five rural setttlments (Vinjani Donji, Vinjani Gornji, Glavina Donja, Glavina Gornja and Medvidovića Draga) and one urban ...settlement (Imotski). By comparing demographic features of Imotski with previously mentioned rural settlements the authors came to the following conclusions: emigration, deruralisation and population decrease influenced all settlements, but are more evident in the rural settlements than in Imotski.
U radu se prikazuju rezultati dobiveni rekognosciranjima i analizom objavljenih podataka o prisutnosti rimskih ruralnih naselja u okolici Murse. Prilikom obrade novih podataka u obzir je uzet radijus ...od cca 14 km od središta Murse, a unutar agera. Odabrana zona istraživanja pokušava utvrditi u kojoj mjeri se u suburbiju kolonije Elije Murse može utvrditi ideal antičkoga čovjeka koji je pretežno živio na selu da može u jednome danu doći u grad i vratiti se kući pješke ili prijevoznim sredstvom.
U radu se donosi preliminarna tipologija grube kuhinjske keramike iz rimskih/kasnoantičkih slojeva ruralnoga naselja u uvali Podšilo na otoku Rabu. Posude su interpretirane morfološki prema nekoliko ...osnovnih oblika i podijeljene u tipove, dok su keramičke strukture opisane na temelju makroskopskih opažanja. Analogije i kontekstualna analiza omogućile su prijedlog datacija te determinaciju provenijencije za keramičke klase šire distribucije odnosno definiciju distribucijskih zona za one regionalne cirkulacije. Analizom distribucije posuda unutar samoga lokaliteta donose se preliminarni zaključci o njihovom korištenju u zadnjoj fazi upotrebe prostora naselja, kao i kulinarskim praksama te kućanskoj upotrebi ovoga posuđa.
Ovaj rad proizlazi iz aktivnosti provedenih u okviru stipendije Poljskog nacionalnog znanstvenog centra (Narodowe Centrum Nauki – NCN): „Pad, kriza ili transfomacija? Korelacija promjena kasnoantičkog obrasca naseljavanja s okolišem i klimatskim fluktuacijama u regiji sjeveroistočnog Jadrana na temelju rezultata geoarheoloških i paleoklimatskih istraživanja“, ID: 478202, NO. 2020/37/B/HS3/02458.
Since Slovenia's independence, new economic and social policies have been influencing settlement patterns. Processes which had in fact begun earlier have intensified and deepened during this period, ...and differences within the country have become greater. The findings from this study could help support a more active land use policy and achieve a better understanding of the structure of built areas within rural settlements.
Donji Miholjac se često spominje u kontekstu položaja mansio Maurianis, prema jeruzalemskom (Burdigalskom) itinerariju. Na prostru općine Donji Miholjac utvrđen je manji broj rimskodobnih lokaliteta. ...U ovom radu se prikazuju rimskodobni lokaliteti poznati iz literature te dva nova lokaliteta koji su rezultati rekognosciranja u okolici Rakitovice južno od Donjeg Miholjca. Na povišenim položajima meandrirajuće rijeke Karašice pronađena su dva rimskodobna lokaliteta koji se prema nalazima datiraju u drugu polovicu drugog i treće stoljeće.
Tijekom šest kampanja terenskih pregleda, geofizičkih mjerenja i probnih sondiranja, prikupljen je široki spektar podataka o obrascima naseljavanja otoka Raba koji omogućava definiciju preciznije ...slike otočnih naselja od bročanogaa doba do ranoga novog vijeka. Ti su podaci korišteni za daljnje analize koje ukazuju na mogućnost podrobnijega definiranja pojedinih naselja s aspekta njihove tipologije i interne organizacije. Stoga su se tijekom 2019. godine istraživanja u sklopu projekta Arheološka topografija otoka Raba koncentrirala na dva loparska lokaliteta: poluotok Kaštelinu i uvalu Podšilo. Paralelno, provedeni su dodatni terenski pregledi i geofizičke prospekcije kako na području Lopara, tako i na području grada Raba, s ciljem bolje definicije obuhvata pojedinih lokaliteta i njihovih značajki, što omogućava komparativne analize otočne naseljenosti kroz pojedina razdoblja. Pilot kampanja geofizičkih mjerenja u povijesnoj gradskoj jezgri Raba omogućila je procjenu potencijala ovih metoda unutar intenzivno korištenoga prostora urbanoga središta, kao i prikupljanje podataka o dijakroniji razvoja grada unutar širih gradskih područja. Ti će podaci također biti ključni za razumijevanje odnosa između naselja i cjelokupne organizacije naseljenosti otoka kroz vrijeme. U radu se donosi pregled preliminarnih rezultata istraživanja triju naseobinskih lokaliteta otoka Raba, željeznodobne gradine, rimskoga ruralnog naselja i urbanoga središta, a koji su, s obzirom na svoje reprezentativne značajke, indikativni za prijedlog razvoja naseljavanja otoka.
Aktivnosti projekta „Arheološka topografija otoka Raba” u 2016. godini obuhvatile su, uz terenske preglede koji čine okosnicu istraživanja, i niz različitih aktivnosti provedenih sa svrhom boljeg ...razumijevanja ranije utvrđenih lokaliteta. Aktivnim uključivanjem u projekt „Tisućljeće rapskog benediktinstva” čiji je nositelj samostan sv. Andrije u Rabu, zajedno s kolegom dr. sc. B. Mušičem (Sveučilište u Ljubljani) provedena su geofizička istraživanja na području samostanskoga vrta. Sondažna su istraživanja provedena na lokalitetima Za Markovićem i Pudarica, dok su terenski pregledi obuhvatili različita područja otoka.
U radu su prikazane i analizirane osnovne značajke ruralno-urbane polarizacije
Karlovačke županije temeljene na dinamici stanovništva, u razdoblju od 1971.
do 2001. godine. Prostorno-populacijska ...polarizacija između urbanih (gradskih)
i urbaniziranih (prijelaznih) naselja s 1000 i više stanovnika s jedne strane i neurbanih
(ruralnih ili seoskih) naselja s druge strane promatrana je sa stajališta demografske
dinamike. Osnovna smjernica analize jest utvrđivanje stupnja polarizacije
između urbanih (s uključenim urbaniziranim naseljima) i neurbanih naselja,
ali i povezivanju dobivenih razlika s prostornom strukturom Karlovačke županije.
Urbanizirana (prijelazna) naselja razmotrena su objedinjeno s urbanim
naseljima. Promatrani prostor ima izrazito nepovoljna populacijsko-naseljska obilježja
što se posebno očituje u negativnim i opadajućim značajkama dinamike
stanovništva. U prevladavajućim, izrazito nepovoljnim, obilježjima populacijske
dinamike nije moguće ostvariti ravnomjeran razvoj Županije. Uzimajući u obzir
različite demografske razvojne tendencije urbanih i ruralnih naselja, ali i sve izrazitije
prostorne razlike populacijski propulzivnijih i zaostalijih područja u Županiji,
svrha analize jest utvrditi u kojoj su mjeri negativni populacijski procesi
zahvatili određene skupine naselja s aspekta urbanizacije, ali i prostornog razmještaja.