Poučevanje klasične filologije je v sovjetski Rusiji po letu 1917 skorajda zamrlo. Članek osvetljuje življenjsko in akademsko pot dveh predstojnikov Oddelka za klasično filologijo na leningrajski ...univerzi, oživljenega leta 1932 — Olge M. Freidenberg (1890–1955), ki je na to mesto prišla kot učenka Nikolaja Marra, vendar je konec štiridesetih iz istega razloga padla v nemilost, ter Aristida I. Dovaturja (1897–1982), ki je vrsto let preživel v Stalinovih delovnih taboriščih, vendar se je uspel kasneje vrniti na univerzo, kjer je predaval in raziskoval.
Autori u radu analiziraju uzroke i ciljeve ruske agresije na Ukrajinu. Kao teorijsko-konceptualni okviri koriste se realistički strateški racionalizam i socijalno konstruirana strateška kultura. ...Primijenjena istraživačka metoda jest kritička analiza diskursa. U ovom radu najvažniji element (sigurnosnog) diskursa kao društvene prakse jest njegova uloga u konstrukciji značenja, odnosno značenja koje Rusija i ruski establišment pridaju rusko-ukrajinskim odnosima, ukrajinskoj naciji i neovisnoj ukrajinskoj državi te položaju Ukrajine u odnosu na euroatlantske integracije i odnose Rusije i Zapada u relaciji s ukrajinskim nastojanjima k euroatlantskom integriranju. Kao primarna jedinica analize poslužili su govori (Putin, 2005, 2007, 2013, 2014, 2015, 2022) i esej (Putin, 2021) ruskog predsjednika Vladimira Putina u razdoblju od 2005. do 2022., da bi zatim bili korišteni i relevantni znanstveni doprinosi u ulozi sekundarne građe. Sumarna analiza diskursa u konstrukciji značenja ukupnosti rusko-ukrajinskih odnosa u obrazloženju ruske invazije na Ukrajinu upućuje na pokušaje njezina opravdanja na sigurnosnoj, (geo)političkoj, strateškoj, pravnoj, gospodarskoj, mitsko-religijskoj, sociokulturnoj i filozofsko-moralnoj razini. No odgovor u razlozima ruske agresije na Ukrajinu ne pronalazi se dominantno u okvirima (realističkog) strateškog racionalizma, nego socijalno konstruirane strateške kulture.
U radu se prikazuje šira slika polarizacije ukrajinskog društva i uloge regionalnog identiteta
na formiranje stavova raseljenih osoba iz Ukrajine u Republici Hrvatskoj o proruskim
i prozapadnim ...narativnim linijama. Naime, rat u Ukrajini ubrzao je proces reartikulacije
ukrajinskog nacionalnog identiteta koji je započeo početkom stoljeća uslijed pogoršanja
odnosa između Zapada i Rusije. U radu se upotrebljavaju metode deskriptivne statistike,
dok se u obradi hipoteza upotrebljava Mann-Whitney U test. Statističkom analizom rezultata
ankete provedene među raseljenim osobama iz Ukrajine u Republici Hrvatskoj uočena
je razlika u stavovima ispitanika iz istočnog i zapadnog dijela Ukrajine, ali i općenito veće
slaganje s prozapadnim narativnim linijama.
Autor u tekstu promišlja odnos politike i religije i njihovu međusobnu zloporabu. Iz tipologije mogućih odnosa razvija opis svetog rata i prividnog svetog rata te potonji pojam primjenjuje na ...aktualni primjer ruske invazije na Ukrajinu.
V svetu je sorazmerno malo državnih teritorialnih meja, ki bi imele le lokalni, meddržavni značaj. Avtor skuša ob Braudelovem zapisu, da »... pokrajina ni referenčni okvir raziskovanja, temveč je ...referenčni okvir raziskovanja le problem«, analizirati pomen slovensko-hrvaške državne meje z vidika politične geografije vmesnosti balkanske Evrope ter robnega in kontaktnega položaja teritorijev obeh držav, pri čemer njuna državna meja ostaja brez pomena in funkcije.
Rad razmatra rusko-ukrajinski rat i sukob Zapada i Rusije kroz očište političke misli Carla Schmitta. Pri tome se autor oslanja na Schmittovu teoriju prostora, pojam katechon te dio njegove teorije ...rata.
This volume explores sanctions as instruments of coercive diplomacy, delving into a number of theoretical arguments and combining different perspectives from international law and international ...relations scholars and practitioners.
U radu autori iznose medicinske bolesti ruskih skladatelja. Prvenstveno autori analiziraju “Petoricu” (M. A. Balakirev, A.P. Borodin, C.A. Cui, M.P. Musorgski and N. Rimski-Korsakov). “Petorica” su ...kreirala posebni i drugačiji muzički izričaj nasuprost onome u drugom dijelu Europe. Njihov izričaj je spontani nastavak jedne tradicije, ali je i inspiracija za druge skladatelje. Kronološkim su redom iznesene i patografije drugih 29 ruskih skladatelja.
Prostor na kojem se nalaze države nastale raspadom bivše Jugoslavije postao je krajem 20. stoljeća područjem sukoba velikih sila, posebice između SAD-a i Rusije. No, strategije kojima su dvije velike ...sile nastojale osigurati svoj utjecaj u regiji znatno se razlikuju. Dok su SAD svoj položaj osigurale zahvaljujući važnoj ulozi u okončanju rata u BiH i na Kosovu, te ga učvrstile koristeći euroatlantske integracije što je rezultiralo uključivanjem novonastalih država (Slovenija, Hrvatska, Albanija) u NATO, Rusija je dolaskom Putina na vlast kao svoju polugu utjecaja u regiji počela koristiti projekte u energetici, zauzevši s njima čvrsto uporište u Srbiji, Crnoj Gori te BiH. Eskalacija rusko-američkih tenzija u regiji kulminirala je u Crnoj Gori, čiji je bijeg iz sfere ruskog utjecaja, popraćen nizom špijunskih afera zajamčio veliku diplomatsku pobjedu interesima SAD-a. Nakon ovoga međunarodnog incidenta Rusija je regiju počela doživljavati kao poligon za ostvarivanje svojeg remetilačkog utjecaja, kojim minira „zapadne“ inicijative za stabilizacijom prostora, (BiH, Kosovo i Makedonija) s ciljem osnaživanja ruskog geopolitičkog utjecaja u Europi, poljuljanog ukrajinskom krizom i aneksijom Krima.
Through the analysis of the Old Russian mentality in the seventeenth century, the monograph (‘“The Life of Archpriest Avvakum” : Russian Tradition Put to the Test’) sheds light on the problem and ...cultural-historical specificity of the phenomenon of the so-called Old Russian literature. Linguistic complexities (prohibitions, rules) point to deep-rooted norms that prescribed the Old Russian way of governing, the ecclesiastical system and the relationship between dealing with the existing knowledge and Christian tradition.