U radu se daje kratki prikaz javnozdravstvene djelatnosti medicinskih sestara i ističe njihova zdravstveno-prosvjetiteljska uloga. Osim skrbi za bolesne, sestre pomoćnice bile su zdravstvene ...učiteljice, voditeljice tečajeva, odlazile su u kućne posjete te su bile preteča socijalnih radnika kakve danas poznajemo. U drugom dijelu rada razmatraju se nastavni programi od 1921. godine do danas i prikazuje slijed razvoja nastavnog predmeta Metodika zdravstvenog odgoja. Prvi nastavni planovi i programi obuhvaćali su općemedicinsku naobrazbu. Naglasak se ipak stavljao na sadržaje o tuberkulozi što je razumljivo radi osnovne namjere o osnivanju Škole za sestre pomoćnice. Nastava se od samog osnutka Škole organizirala kao teorijska i praktična izobrazba. Praktični dio izobrazbe između ostaloga se sastojao od kuhanja u školskoj kuhinji, praktične nastave u školskoj poliklinici i provođenja higijensko-domaćinskih tečajeva. Izvanučionička nastava izvodila se posjetom različitim zdravstvenim i socijalnim ustanovama kao što su stanice za medikopedagoško savjetovanje, posjetom gradskim i seoskim higijenskim instalacijama, stanici za izbor zvanja, posjetom odgojnim zavodima, ustanovama za kolektivnu prehranu, tvornicama i dr. U sto godina obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj bilo je više reformi obrazovanja, mijenjala se zdravstvena politika, mijenjalo se trajanje obrazovanja, modernizirali su se i prilagođavali nastavni planovi i programi te pratile potrebe populacije za zdravstvenim stručnjacima. Aktualni nastavni plan i program u obrazovanju medicinske sestre / medicinskog tehničara opće njege također sadrži značajan udio socijalno-medicinskih sadržaja u skladu s današnjim izazovima koji ugrožavaju zdravlje pojedinca i zajednice. Metode poučavanja u zdravstvenom odgoju također su pratile suvremene spoznaje, a nastavna sredstva i pomagala modernizirala su se s vremenom do gotovo neslućenih razmjera u stogodišnjem periodu. Škola za medicinske sestre Mlinarska i danas pohranjuje te brižno čuva neka nastavna sredstva i pomagala koja su se koristila u predmetu Metodika zdravstvenog odgoja i u ostalim predmetima struke.
This paper gives a brief overview of the public health activities of nurses and emphasizes their health education role. In addition to caring for the sick, the assistant nurses were health teachers, course leaders, home visits and were the forerunners of social workers as we know them today. The second part of the paper discusses the curricula from 1921 to the present day and shows the sequence of development of the subject of health education methods. The first curricula included general medical education. The emphasis, however, was on the contents of tuberculosis, which is understandable given the basic intention of establishing a School for Assistant Nurses. Teaching has been organized as a theoretical and practical training since the very foundation of the School. The practical part of the training consisted, among other things, of cooking in the school kitchen, practical classes in the school clinic, conducting hygiene and homework courses, etc. Extracurricular classes were conducted by visiting various health and social institutions such as medical and pedagogical counseling stations, visiting urban and rural hygiene, installations, vocational training stations, visits to educational institutions, institutions for collective nutrition, factories, etc. In the hundred years of education of nurses in Croatia, there have been several educational reforms, changes of health policy, the duration of education has changed, curricula have been modernized and adjusted, and programs in modern medicine, followed the needs of the population for health professionals. The current curriculum in the education of a nurse / general care technician also contains a significant share of the social medical content in line with today's challenges that threaten the health of the individual and the community. Teaching methods in health education have also been accompanied by modern knowledge, and teaching aids and aids have been modernized over time to almost unimaginable proportions over a hundred years. The School of Nursing Mlinarska still stores and carefully preserves some teaching aids and aids that have been used in the subject of health education methodology, as well as in other subjects of the profession.
Pojava sestrinstva u operacijskoj dvorani povezana je s uvođenjem aseptičkih tehnika, što je omogućilo obavljanje operacija visoke složenosti, amedicinske sestresu su odgovorne za brigu o kirurškim ...instrumenima. Razvoj je bio izražen posebno tijekom Drugog svjetskog rata zbog potražnje za sestrama koje su imale znanja vezana uz operacije, uključujući anesteziju, da rade kao supervizori pomoćnom osoblju te da se brinu za operirane pacijente. Danas je perioperativna zdravstvena njega visoko specijalizirano područje zdravstvene njege. Gotovo sve zemlje EU imaju posebnu edukaciju za buduće operacijske sestre. U Hrvatskoj se operacijske sestre/tehničari educiraju u operacijskoj dvorani, prijenosom znanja sa starijih na mlađe kolege, što nije u skladu s europskim smjernicama i preporukama.
Sindrom sagorijevanja na poslu (engl. burnout syndrome) rezultat je kroničnog stresa na poslu, uz korištenje relativno neučin-kovitih strategija suočavanja sa stresom, a mnogobrojne studije provedene ...na medicinskim sestrama i liječnicima potvrđuju kako su mu posebno izloženi zdravstveni radnici. Tijekom pandemije bolesti COVID-19, zdravstveno osoblje postalo je izloženo i dodatnim stresnim čimbenicima, što povećava mogućnost razvijanja sindroma sagorijevanja. Ovaj pregledni rad donosi najnovije podatke o stopi prevalencije sindroma sagorijevanja u zdravstvenih radnika (medicinskih sestara i liječnika), prije i za vrijeme krize izazvane virusom SARS-CoV-19, te razmatra čimbenike koje utječu na razvitak sindroma sagorijevanja, s ciljem identificiranja čimbenika koji djeluju protektivno na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika. Prikupljeni podaci u brojnim studijama potvrđuju kako je od velikog značenja pravovremeno razviti strategije prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba sa sindromom sagorijevanja, čime bi se održalo mentalno zdravlje medicinskog osoblja, ali i kvaliteta skrbi koja se pruža pacijentima unutar zdravstvenog sustava.
Burnout syndrome is a result of chronic stress at work, with the use of relatively ineffective coping strategies, and numerous studies conducted on nurses and physicians confirm that health professionals are particularly exposed to it. During the pandemic of COVID-19, medical staff has been exposed to additional stressors, which increase the possibility of developing burnout syndrome. This review paper provides recent data on the prevalence rate of burnout syndrome in healthcare professionals (nurses and physici-ans), before and during the SARS-CoV-19 virus crisis, and discusses the factors influencing the development of burnout syndrome, in order to identify the factors protecting the mental health of health professionals. The data collected in numerous studies confirm the importance of timely development of strategies for prevention, treatment, and rehabilitation of persons with burnout, which would maintain the mental health of medical staff, but also the quality of care provided to patients within the health system
Autoimuna hemolitička anemija AIHA uzrokovana je protutijelima aglutininima protiv antigena na vlastitim eritrocitima. Ako protutijela pokazuju najjaču reaktivnost s antigenima eritrocita na ...temperaturi nižoj od 32°C, tada se radi o AIHA-i uzrokovanoj hladnim protutijelima. Direktni antiglobulinski (Coombsov) test verificira dijagnozu i ukazuje na mogući uzrok. U pacijenata s AIHA-om na niskoj temperaturi u perifernoj cirkulaciji dolazi do vezanja antitijela na eritrocite. Antitijela su najčešće IgM reda, a anemija je većinom blaga (Hb>75 g/L). Aglutinacija eritrocita u perifernim krvnim žilama uzrokuje poremećaj perifernog optoka krvi. Bolesti hladnih protutijela ili hladne AIHA-e znanstveno se razvrstavaju u primarne ili idiopatske bolesti hladnih aglutinina, sekundare bolesti hladnih agutinina, te kao paroksizmalna hemoglobinurija na hladnoću. S obzirom da izloženost pacijenta hladnoći povećava razaranje crvenih krvnih stanica, postupak zdravstvene njege medicinske sestre utopljavanje je pacijenta i zaštita ekstremiteta od hladnoće. Stvaranje mikroklimatskih uvjeta, praćenje općeg stanja pacijenta, primjena ordinirane kortikosteroidne, imunosupresivne, citostatske terapije intervencije su medicinske sestre u terapijskim postupcima liječenja AIHA-e uzrokovane hladnim protutijelima. Izbor krvnog pripravka za bolesnike s klinički značajnim eritrocitnim protutijelima predstavlja poseban problem, te zbog poteškoće u pronalaženju podudarnog krvnog pripravka može doći do odgađanja transfuzijskog liječenja. Ako je klinički indicirano primijeniti transfuzijsku terapiju, potreban je velik oprez zbog nastanka moguće akutne hemolize uzrokovane prisutnošću hladnih protutijela u cirkulaciji pacijenta koji mogu uzrokovati hemolizu transfudiranih eritrocita. Stalni monitoring pacijenta, praćenje njegova stanja, tijeka transfuzije pranih eritrocita putem grijača krvi - sistematizirane su intervencije medicinske sestre. Stoga u cjelokupnom zbrinjavanju pacijenta s hladnom AIHA-om, kroz proces zdravstvene njege, medicinska sestra provodi sistematizirane intervencije koje su usmjerene prema održanju i optimiziranju općeg stanja, te sprečavanju nastanka komplikacija, povećanju pokretljivosti i stupnja zadovoljstva pacijenta s ciljem postizanja zadovoljavajućih funkcionalnih i estetskih rezultata
Uvod:
Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu od svog osnutka 1921. godine uz ravnatelja škole ima i sestru predstojnicu. U radu se pokušala učiniti rekonstrukcija školovanja i rada Jelke pl. Labaš ...Blaškovečka, prve nadstojnice u Školi za sestre pomoćnice u Zagrebu. Učinjen je i kratak osvrt na njezino djelovanje u družbi Kćeri Božje ljubavi kojoj se pridružuje nakon odlaska iz škole.
Metode:
Rekonstrukcija podataka temeljila se na fondovima Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i Državnog arhiva u Karlovcu. Korišteni su podaci iz arhiva Provincije Božje providnosti Družbe Kćeri Božje ljubavi. Kao dopuna arhivskim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi na obrađenu temu.
Rezultati:
Uvidom u arhivsku građu i pregledom publikacija opisano je školovanje Jelke pl. Labaš Blaškovečka u Višoj djevojačkoj školi u Karlovcu, nastavak obrazovanja i djelovanje u Bolnici Crvenog križa Rudolfinerhaus u Beču. Opisani su uvjeti imenovanja za prvu nadstojnicu Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu i njezin rad u vrijeme obavljanja te funkcije. Navedena su mjesta i pozicije na kojima je djelovala u Družbi Kćeri Božje ljubavi.
Zaključak:
Obrazovanje i iskustvo koje je Jelka pl. Labaš stekla radeći u Rudolfinerhausu u Beču primjenjivala je u izobrazbi sestara u Školi za sestre pomoćnice u Zagrebu. Svojim je radom doprinijela organizaciji škole u prvim godinama njenog djelovanja. Za šire razumijevanje njezina rada nakon odlaska iz škole u Družbu Kćeri Božje ljubavi bilo bi potrebno dodatno istražiti pismohranu Družbe.
Introduction:
School for nursing assistants in Zagreb since its founding in 1921, alongside the school principal, also had a nursing headmistress. The paper tried to reconstruct
the schooling and work of Jelka Labaš Blaškovečka, the first headmistress at the School for Nursing assistants in Zagreb. A brief review shows her work in the Daughters of Divine Charity (international congregation of Roman Catholic religious sisters), which she joined upon finishing school.
Methods:
The reconstruction of the data was based on funds from The Croatian State Archives and The National Archives in Karlovac. Data from the archive of the Province of God providence of the Daughters of Divine Charity was used. Published papers on the topic have been used as an addition to archival sources.
Results:
The insight into the archives and examination of publications was used to describe the schooling of Jelka pl. Labaš Blaškovečki at the Girls' High School in Karlovac, as well as a continuation of her education and work in Red Cross Hospital at the Rudolfinerhaus in Vienna. Terms of appointment for the first headmistress of the School for Nursing assistants in Zagreb and her work then is described. Her workplaces and job positions in the Daughters of Divine Charity are listed.
Conclusion:
Jelka pl. Labaš applied her education and experience that she acquired while working at the Rudolfinerhaus in Vienna in training nurses at the School for Nursing assistants in Zagreb. With her work, she contributed to the organization of the school in the first years of its operation. For a broader understanding of her work in the Daughters of Divine Charity, further examination of its archives would be necessary.
Posljednjih se desetljeća podigla razina svijesti o učestalosti i porastu nasilja u obitelji i intimnog
partnerskog nasilja. Početna pretpostavka razvijena u radu jest da prema oblicima
nasilja koji ...su povezani s domom, najintimnijom sferom, mi kao društvo prakticiramo prostorno-
vremensko “distanciranje” te tako dopuštamo da se to strukturalno i kulturno nasilje
nastavlja. Cilj je ovog rada uzeti u obzir ovu suvremenu teorijsku premisu radi analize
povijesnih prikaza kulturnih praksi povezanih s nasiljem u obitelji i intimnim partnerskim
nasiljem.
U ovom je radu cilj istraživanja dobivanje uvida u motive medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe za uključivanje u superviziju, reakcije njihove radne okoline na sudjelovanje u ...supervizijskoj skupini te iskustvo sudjelovanja u supervizijskoj skupini. Riječ o deskriptivnom kvalitativnom istraživanju. Istraživanje je provedeno s jedanaest medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe koje čine predstavnike svih domova u Gradu Zagrebu. Rezultati su pokazali da je dio medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe djelomično informirano o superviziji. U skladu s time dio njih smatra superviziju sastavnim dijelom radnog procesa. Kao izvore informacija o superviziji navode primarno glavnu medicinsku sestru u domu za starije, socijalnu radnicu ili ravnateljicu u domu. Sudionice istraživanja superviziju doživljavaju kao oblik profesionalne podrške medicinskim sestrama. Kao razloge za uključivanje u superviziju navode znatiželju, poticaje drugih, profesionalnu podršku i razvoj te rješavanje problema i umanjenje stresa povezanog s poslom. Od supervizije očekuju razvoj profesionalnih i osobnih vještina te priliku za ventilaciju. Odnos nadređenih i kolega prema sudjelovanju u superviziji sudionice vide kao podršku nadređenih ili kao nedostatak podrške nadređenih te opisuju pozitivne i negativne aspekte sudjelovanja u superviziji. Medicinske sestre navode kako vide potrebu za supervizijom kao sastavnim dijelom radnog procesa. U radu su dane smjernice za praksu i uvođenje supervizije kao profesionalnog standarda u okviru stručnog usavršavanja i napredovanja svih stručnih djelatnika u domu te u svrhu jačanja kompetencija stručnjaka, ali i prevencije profesionalnog sagorijevanja.
Zdravstveni djelatnici u operacijskoj dvorani izloženi su raznim profesionalnim opasnostima poput bioloških, kemijskih, fizičkih i psihosocijalnih opasnosti koje mogu dovesti do ozbiljnih akutnih i ...dugoročnih štetnih zdravstvenih ishoda.
Kod izvršavanja svojih radnih zadataka, operacijske sestre/tehničari susreću se s različitim profesionalnim zdravstvenim problemima. Operacijska je dvorana prostor gdje djelatnici kirurškog tima djeluje u interakciji jedan s drugim te s tehnološkim sredstvima. Operacijske sestre/tehničari značajno su osjetljivi na stresne čimbenike, izloženi su specifičnom radnom okruženju koje zahtijeva tehničku organizaciju i iskustvo, rukovanje s preciznim instrumentima, ovladavanje
složenim tehnikama, uz to i zatvorena radna okolina - rad s istim osobama, rad bez duže interakcije s bolesnikom. Upravo zbog složenosti posla i odgovornosti, operacijske sestre /tehničari su izloženi stresnim situacijama koje su često previsokog stupnja i predugog trajanja što ih svrstava u rizičnu skupinu za nastanak stupnja sagorijevanja (engl. Burnout).
Uvod
: Povijest skrbi za bolesne i potrebite u Karlovcu veže se za osnutak grada. Bolnice se grade isprva unutar tvrđave, a od 1779. godine i izvan tvrđave. Osoblje koje je radilo u bolnicama bili su ...priučeni liječnici koji su se s vremenom stručno osposobljavali. Njihova se imena navode u najranijim bolničkim spisima. Rad osoba koje su pomagale liječnicima i njegovale bolesnike oskudno je opisan i ne nalazimo podatke o tome tko su bile prve školovane medicinske sestre koje su radile u Karlovcu. Autorice su u radu pokušale učiniti rekonstrukciju početaka sestrinstva u Karlovcu i pronaći imena prvih sestara te podatke o školovanju i djelokrugu i/ili mjestu rada.
Metode:
Polazište za izradu rada bili su dokumenti pohranjeni u pismohrani Opće bolnice Karlovac, arhivskim fondovima i zbirkama Hrvatskog državnog arhiva (HDA) te Državnom arhivu u Karlovcu (DAKA), kao i dokumenti pohranjeni u pismohrani Škole za medicinske sestre Mlinarska, Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu, i Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu. Kao dopuna ovim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi.
Rezultati:
Pregledom pronađene povijesne građe saznajemo da se do 19. stoljeća ne nalaze imena ni zvanja osoba koje su njegovale bolesne. Postoje zapisi o imenima i prezimenima liječnika i bolesnika, ali za pomoćno se osoblje pretpostavlja da su to bile priučene žene. Kao prvi educirani kadar spominju se redovnice koje su krajem 19. stoljeća došle raditi u gradsku javnu bolnicu. Redovnice su radile i u sklopu Crvenog križa te priručnim bolnicama zajedno s građankama Karlovca. Na temelju uvida u arhivsku građu doznaju se imena sestara koje su djelovale u Karlovcu, kao i njihov djelokrug te mjesto rada. Osobe koje se najranije spominju u zapisima su primalje Ana Lamprecht i Sofija Piljuga, ali nisu pronađeni podaci o njihovoj izobrazbi. Na temelju pregledane povijesne građe može se izdvojiti Perpetua Kovačić koja je bila zaposlena u Karlovcu kao prva redovnica koja se školovala u Školi za sestre pomoćnice u Zagrebu.
Zaključak
:
Cjelokupan sestrinski rad u bolnicama u Karlovcu provodile su većinom redovnice. Brinule su o bolesnima, pripremale hranu, uređivale okoliš i provodile higijenu u bolnici. Rad je bio zahtjevan i popraćen teškim radnim uvjetima. Analizom povijesne građe doznaju se mnoga imena osoba koje su njegovale i skrbile o bolesnima u Karlovcu. Daljnjim istraživanjem i analizom povijesnog materijala moglo bi se doći do dodatnih i/ili novih informacija te drugačijih zaključaka. Ostaje nepoznat podatak o osobama koje su njegovale bolesnike u gradskoj javnoj bolnici u razdoblju od njezina osnutka do dolaska prvih redovnica.
Introduction:
The history of care for the sick and people in need in Karlovac is linked to the founding of the city. Hospitals were first built inside the fortress, and from 1779 onwards outside the fortress. The staff working in the hospitals included trained doctors who, over time, got professionally educated. Their names are mentioned in the earliest records of hospitals. The work of the people who helped doctors and cared for the patients is poorly described and we do not find any information regarding the first educated nurses who worked in Karlovac. The authors of this paper tried to reconstruct the beginnings of nursing in Karlovac and find the names of the first nurses and information about their education, scope and/or place of work .
Methods:
The starting point for this work were documents stored in the archives of the Karlovac General Hospital, archives and collections of the Croatian State Archives (HDA) and the State Archives in Karlovac (DAKA). We also used documents stored in the archives of the School of Nursing Mlinarska, Society of Sisters of Charity St. Vinko Paulski in Zagreb, and the Sisters of Mercy of St. Cross in Đakovo. In addition to these sources, previously published papers were also used.
Results:
A review of the found historical material until the 19th century does not reveal the names or titles of the people who cared for the sick. There are records of the names and surnames of doctors and patients, but the support staff is presumed to have been hastily trained women. The nuns who came to work in the Town Public Hospital at the end of the 19th century are mentioned as the first educated staff. The nuns also worked as part of the Red Cross and handy hospitals together with the citizens of Karlovac. By reviewing the archives, the names of the sisters who worked in Karlovac, as well as their scope of work and place of work, are found. The people first mentioned in the records are midwives Ana Lamprecht and Sofia Piljuga, but there is no data on their education. Based on the reviewed historical material, Perpetua Kovačić was the first nun employed in Karlovac and educated in the School for Nurses in Zagreb.
Conclusion:
The entire nursing work in the hospitals in Karlovac mostly did nuns. They cared for the sick, prepared food, arranged the environment, and carried out hygiene in the hospital. The work was demanding and accompanied by difficult working conditions. The analysis of the historical material reveals many names of people who cared for the sick in Karlovac. Further research and analysis of historical material might lead to additional or new information and possible different conclusions. The data on the people who cared for the patients in the Town Public Hospital in the period from its establishment until the arrival of the first nuns remains unknown.
PDF
