U nazivljima različitih struka supostoje sinonimni parovi i sinonimni nizovi naziva. U znanstvenome stilu, odnosno u jeziku struke sinonimi opterećuju nazivlje i otežavaju razumijevanje teksta, ...odnosno komunikaciju među stručnjacima. Primjenom terminoloških načela moguće je sinonimne nazive vrednovati te odabrati ili predložiti preporučeni naziv koji bi sustavnom uporabom nakon nekog vremena u praksi mogao prevladati. U radu je oprimjerena primjena terminoloških načela, uspostavljenih u sklopu projekta STRUNA, na tehničko nazivlje te je upozoreno na potrebu suradnje stručnjaka i jezikoslovaca u sređivanju i razvoju hrvatskoga nazivlja.
Svrha je rada odrediti značenjske sličnosti i razlike triju glagola istoga korijena: smijati se, nasmijati se i nasmiješiti se. Nakon uvida u postojeće rječničke odrednice provest će se ...semantičko-sintaktička analiza spomenutih glagola s obzirom na pozitivne i negativne konotacije, i to uz načinske priloge, priloške oznake i poredbe (uključujući glasnoću, stanje uma i dob), vremenske priloge i priloške oznake (trajanje i učestalost), količinske priloge i priloške oznake, te u sintagmama s dijelovima tijela, s mjesnim prilozima i priloškim oznakama, direktnim objektom i u opoziciji s glagolom plakati. Pokazat će se da su u različitim rječnički definiranim značenjskim kontekstima glagoli nasmijati se i nasmiješiti se više ili manje udaljeni od glagola-roditelja smijati se jer u nekim značenjskim kontekstima pokazuju veći stupanj međusobne bliskosti, i to prema vremenskom trajanju, dok su u drugim značenjskim kontekstima zbog auditivno-vizualne percepcije međusobno udaljeniji jer je kod glagola nasmiješiti se zbog nepostojanja auditivnoga iskaza i primanja moguća samo vizualna percepcija. Uočit će se mogućnost točnije značenjske razlike među glagolima smijati se i nasmijati se koja bi uključila kratkoću. Provedena raščlamba pokazat će na još jednu moguću odrednicu glagola smijati se, i to u izrazu s neizravnim objektom smijati se komu, čemu, koja bi, uz postojeće negativno značenje izraza, uključila i pozitivno značenje u određenim kontekstima.
U radu se na velikom broju dosada objavljenih hrvatskih terminoloških rječnika različitih struka analizira odnos među istoznačnicama, uporaba normativnih odrednica i uputnica, normativne napomene u ...uvodu rječnika te određuje stvarni i poželjni odnos hrvatskoga terminološkog rječnika i norme hrvatskog jezika. Daju se konkretne upute i prijedlozi za sastavljače budućih terminoloških rječnika te ističe da bi budući terminološki rječnici s pomoću sustava uputnica i odrednica trebali jasno odrediti normativni status svakoga naziva.
Najvažnija uloga jezika je obično olakšati komunikaciju, što često predstavlja izazov ako je upotrijebljena terminologija nedosljedna, složena ili nerazumljiva. Takvi problemi mogu posebno biti ...izraženi u slučaju specifičnog jezika koji je karakterističan za određenu profesiju, pogotovo u slučaju kad se zahtijeva komunikacija s osobama koje ne pripadaju toj profesiji. Sukladno pregledu literature, može se doći do zaključka da se računovodstvena terminologija ponekad smatra složenom ili neshvatljivom, primarno zbog čestih promjena ili varijacija korištenih računovodstvenih termina. Budući da je uočen nedostatak sličnih istraživanja u području visokog obrazovanja, provedeno je istraživanje s ciljem analize računovodstvene terminologije koja se koristi u institucijama višeg i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. U analizi su korišteni sekundarni i primarni podaci. Sekundarni podaci obuhvaćali su nastavne planove i programe računovodstvenih kolegija institucija višeg i visokog obrazovanja iz uzorka, koji su analizirni kako bi se istražila ujednačenost korištene računovodstvene terminologije. Osim toga, istraživanje je dopunjeno prikupljanjem primarnih podataka pomoću upitnika o stavovima studenata vezano uz složenost računovodstvene terminologije. Analiza termina korištenih u nastavnim planovima i programima dovela je do zaključka da obuhvaćeni računovodstveni kolegiji u većini slučajeva nisu usklađeni po pitanju računovodstvene terminologije. Međutim, takvi rezultati su očekivani zahvaljujući rezultatima prijašnjih istraživanja, koja su pokazala da isto vrijedi i za regulatorni računovodstveni okvir u Hrvatskoj, zbog čega se može zaključiti da korištenje različitih računovodstvenih sinonima tijekom obrazovanja zapravo može biti korisno za studente. Što se tiče stavova studenata o računovodstvenoj terminologiji, pokazalo se da se studenti koji su sudjelovali u istraživanju uglavnom slažu da računovodstveni kolegiji često koriste različite sinonime za isti pojam. Iako im to djeluje zbunjujuće, svjesni su i da je upotreba višestrukih sinonima tijekom nastave korisna jer služi kao priprema za praksu. S druge strane, uglavnom se ne slažu s tvrdnjom da je računovodstvena terminologija presložena ili nerazumljiva, za što se pokazalo da u određenoj mjeri ovisi o njihovim pojedinačnim obilježjima, kao što su vrsta upisanog studija, godina studija, broj odslušanih računovodstvenih kolegija, vrsta pohađane srednje škole te radno iskustvo. Ovo istraživanje nadopunjuje prethodna istraživanja provedena u Hrvatskoj u drugim područjima gdje je prisutna računovodstvena terminologija, kao što su zakonodavstvo ili poslovna praksa, što je glavni znanstveni doprinos rada. Što se tiče praktičnih implikacija, rezultati istraživanja mogu poslužiti kao indikator osobama u obrazovnom sustavu i regulatorima, budući da je potencijalni problem nedosljednosti i složenosti računovodstvene terminologije u nastavnim planovima i programima direktna posljedica nedosljednosti i složenosti računovodstvene terminologije u računovodstvenoj regulativi.
U radu se uspoređuju tekstovi iz glagoljičnoga i ćiriličnoga Novoga testamenta s tekstovima inojezičnih predložaka: latinskim tekstom Vulgate i Erazmovim prijevodom, s Trubarevim slovenskim ...prijevodom te s njemačkim tekstom Lutherova prijevoda. Izdvajajući primjere koji odstupaju od knjiških rješenja latinskih predložaka i koji su podudarni s Lutherovim rješenjima moguće je pratiti ishodišta reformacijskoga zaokreta prema pučkome jeziku kao i ishodišta postupka eksplikativne kontaktne sinonimije.
U radu se razmatra pitanje preuzimanja leksika iz rukopisnoga prijevoda Biblije B. Kašića u rječnik Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje i mlađa leksikografska ostvarenja.
Sorte stolnog grožđa zriju kod nas od kraja srpnja do sredine listopada. Većinom se koriste kao dopuna sortimenta vinogradu, na brajdama, oko kuće. Dobrim odabirom sorata možemo imati svježe grožđe u ...vlastitoj kući kroz cijelo navedeno razdoblje.
Sorte stolnog grožđa koriste se danas za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem i kandiranjem.
One također zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja i njege te više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće razni oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom.
Zbog toga, ali i zbog visokih početnih ulaganja te maloga broja primjerenih lokaliteta u našoj državi, stolno grožđe se većinom uvozi. No, to nije razlog da se te sorte ne bi mogle uzgajati lokalno na manjim parcelama za privatne potrebe, za tržnice, za turistička domaćinstva i turizam općenito.
Sorte su svrstane prema dozrijevanju po Pulliatu. Navedena su svojstva koja trebaju imati sorte stolnog grožđa. Opisane su sorte koje se većinom mogu nabaviti i uzgajati kod nas, u kontinentalnim krajevima Hrvatske i u Dalmaciji. U opisu su navedeni sinonimi, porijeklo i rasprostranjenost, botanička obilježja, privredno-tehnološka obilježja te korištenje i gospodarsko značenje.
U ovome se radu raščlanjuju prijevodne razlike u sedamnaest različitih prijevoda istoga teksta: dijela iz Evanđelja po Luki u kojemu se govori o tome kako se Petar odrekao Isusa. Nakon uvoda u kojemu ...se raspravlja o samim nazivima povezanima sa sinonimima i njihovim podvrstama te o samoj pojavi (sinonimija, sinonimičnost, istoznačnost, bliskoznačnost i sličnoznačnost), u radu se osvrće i na sinonimiju kao književno obilježje i sinonime kao problem u prevođenju. Potom se predstavlja građa: 10 različitih prijevoda i još njihovih 11 pregledanih inačica, od kojih 4 imaju posve jednak tekst. U drugomu se dijelu rada navode opće razlike, uglavnom gramatičke (glagolska vremena, inverzija, navesci, konektiri) i pravopisne (točke, uskličici, zarezi). U trećemu dijelu rada raščlanjuju se razlike među prijevodima redak po redak. Različiti prijevodi katkad svjedoče samo o autorovim stilskim raznolikostima, a katkad donose promjenu u značenju, čime ista izvanjezična stvarnost u različitim prijevodima dobiva drugačija značenja i dojam o ne baš posve istom događaju. Jedna skupina prijevoda služi se biblijskim stilom (Zagoda, Ladan, Rupčić, Duda i Fućak, donekle i Šarić, pri čemu prva dva imaju više konektora i veznika nego druga tri). Druga skupina prijevoda (Vrtarić, Djaković, Knežević te Varaždinska Biblija) donose kombinaciju biblijskoga i neobilježenoga stila, dok je jedan prijevod (Lovrec et all) približen svakodnevnomu govoru i djeluje kao prepričavanje, ne prijevod. No i bez značajka biblijskoga stila, imaju raznolik odabir riječi. Glavnina sinonima nisu pravi sinonimi, nego se čak i unutar konteksta vidno razlikuju i prenose drugačiju poruku. Rad pokazuje koliko je važno pokloniti veliku pozornost svakoj riječi, suznačnoj i samoznačnoj, kako bi se što vjernije prenijela poruka koju nosi tekst, ne samo Biblija, već i svako drugo prevođeno djelo.