Slika Poklonstvo kraljeva nalazi se u zbirci biskupa Đure Kokše od početka osamdesetih godina 20. stoljeća s atribucijom Jeanu II. Restoutu, proslavljenom članu dinastije normandijskih slikara i ...jednoj od perjanica pariške slikarske scene. Članak analizira umjetničku praksu sakralnih narudžbi u kasnobaroknom slikarstvu u Parizu i u francuskoj provinciji te ističe izvorište rješenja Restoutova Poklonstva kraljeva u opusu njegova učitelja i ujaka Jeana Jouveneta. Usprkos potpisu »Restout« na slici iz zbirke biskupa Kokše, njezine likovne značajke i usporedba s potvrđenim Restoutovim autografima u Sèvresu kraj Pariza (1718.) i Saint-Jean-de-Luzu u Baskiji (1727.) upućuju na to da se radi o radioničkoj replici, koju je – prema starijoj radioničkoj praksi, a koja se tada postupno mijenjala uz uvođenje autorski isključivoga atributivnog pojma »autograf«, kako ga danas razumijemo – za potrebe tržišta bilo moguće autorizirati potpisom.
Kampanja protiv apstrakcije 1962./1963. jedan je od najdrastičnijih pokušaja političke arbitraže i reafirmacije dogmatizma u umjetnosti Jugoslavije. Tadašnji izvori upozoravaju da je upravo enformel ...bio meta tog napada. Suštinska pitanja na koja ovaj članak nastoji odgovoriti jesu: tko, kada i zašto se uključuje u polemiku oko enformela doprinoseći eskalaciji konflikta. Praćenjem zbivanja, koincidencija i usporedbi došlo se do zaključka da je kampanja protiv enformela bila strateški planirana i sinhronizirana akcija jugoslavenskog političkog i kulturnog establišmenta sprovedena prema scenariju političke intervencije u sovjetskoj kulturi, koja joj je neposredno prethodila. Iako kratkotrajna i bez drastičnih posljedica, kampanja u Jugoslaviji rezultirala je presjecanjem razvojnog puta, otupljivanjem kritičke oštrice i marginalizacijom enformelne apstrakcije na institucionalnoj razini.
The campaign against Abstraction in 1962-63 represents one of the most dramatic attempts at political arbitrage and reaffirmation of dogmatism in the history of Yugoslav art. Contemporary sources suggest that the main target of those attacks was – Art Informel. Therefore, the essential questions this article seeks to discuss are the following: who, when and why was involved in the dispute over Art Informel, contributing to the escalation of the conflict. By keeping track of the events, coincidences and parallels, it was concluded that the campaign against Art Informel was a strategically planned and synchronized action of the Yugoslav political and cultural establishment, conducted according to the scenario of political intervention in Soviet culture, which immediately preceded it. Although short-lived and with no drastic consequences, this campaign in Yugoslavia resulted in an obstruction of the developmental path, dulling the critical blade, as well as marginalizing the Art Informel abstraction on the institutional map of meanings.
U članku se obrađuje historijsko slikarstvo nacionalne tematike u opusu Bele Čikoša Sesije. Na temelju poznatih i nekih manje poznatih djela (poput tzv.
Dolaska Hrvata
ili
Scene lova
,
Nikole Šubića ...Zrinskog
,
Trenkovih pandura
,
Pokrštenja Hrvata
te
Posljednjih
bogumila
) ističu se opće karakteristike Čikoševa bavljenja povijesnim temama i motivima. Interpretacije se temelje na prijašnjim znanstvenim i stručnim istraživanjima, a provode se u specifičnom biografskom, kulturnom, nacionalnom i političkom kontekstu. Čikoševi povijesni prizori analiziraju se, naposljetku, u svjetlu postupne negacije klasične akademske slike te jačanja simboličkih tendencija u umjetnosti.
The paper discusses historical painting of national subject matter in the oeuvre of Bela Čikoš Sesija. On the basis of known and some less known works (such as the so-called
Arrival of the Croats
or the
Hunting Scene
,
Nikola Šubić Zrinski
,
Trenck’s Pandours
,
Baptism of the Croats
and
The Last Bogomils
), the author emphasises general features of Čikoš’s approach to historical themes and motifs, with interpretations based on previous scholarly and professional research and considered within a specific biographical, cultural, national and political context. Finally, Čikoš’s historical scenes are analysed in the light of gradual negation of classical academic image and of strengthening of symbolic tendencies in art.
Slika Bogorodica s Djetetom na Visovcu usporediva je sa slikama Jacopa Amigonija s početka petoga desetljeća 18. stoljeća, kada boravi u Veneciji i vjerojatno organizira radionicu. Članak objašnjava ...prijedlog atribucije slike velikom imenu mletačkoga i europskoga settecenta te njezino značenje za franjevačku slikarsku baštinu u Dalmaciji.
Cristoforo Tasca (Bergamo, 1661. – Venecija, 1735.) u prva je dva desetljeća 18. stoljeća ostavio brojna djela u Rijeci, Krku te Karlobagu. Njegov se opus nadopunjuje potpisanom i datiranom palom iz ...1725. godine na glavnom oltaru Zborne, danas župne crkve u Rijeci. U tekstu se objašnjavaju složene okolnosti gradnje glavnog mramornog oltara te uloga donatora, obitelji Orlando. Oni su kreirali ikonografiju oltara izravno povezanu s obiteljskim svetcima zaštitnicima. Na temelju oporuke Giovannija Michelea Androche iz 1728. prvi je put dokumentom potvrđena prisutnost slikara Cristofora Tasce u Rijeci. U njegov je opus uvrštena i slika Navještenja, koja potječe iz nekadašnjeg riječkog benediktinskog samostana Svetog Roka, a danas se nalazi u benediktinskom samostanu San Daniele u Abano Terme pokraj Padove. U drugom dijelu teksta donose se nova djela venecijanskog slikara Giovannija Battiste Augustija Pitterija (Venecija, između 1691. i 1695. – Zadar ?, nakon 1759.?) koji se u Zadar preselio oko 1730. te u Dalmaciji ostavio veliki opus. Njemu se pripisuje slika Krštenja Kristova iz župne crkve na Buranu, portret biskupa Jeronima Fonde u Umagu te oltarna pala Bogorodica s Djetetom i svetcem u Bakru. U tekstu se objavljuje i nepoznata potpisana slika Bogorodica s Djetetom i svetcima iz franjevačke crkve Svete Ane u Kopru, a koja se izvorno nalazila u Zadru.
Austrijski slikar Franz Alt (1821.–1914.) sin je slikara Jakoba Alta (1789.–1872.) i brat poznatijeg pejzažista i akvarelista Rudolfa Alta (1812.–1905.). Na svojim putovanjima po Slavoniji i Srijemu ...izradio je veliki broj skica, crteža i akvarela s motivima iz tih krajeva – pejzažima, vedutama, interijerima plemićkih salona. Altova djela nastala tijekom nekoliko njegovih posjeta osim umjetničke vrijednosti sadržavaju i komponentu dokumentarno-povijesnih likovnih ‘putopisa’, važnih za poznavanje gospodarskih i kulturnih prilika na rumsko-retfalačkom vlastelinstvu obitelji Pejačević i vukovarskom vlastelinstvu obitelji Eltz. Pronađeno je dvadesetak Altovih djela s prikazima perivoja i tzv. Zimmerbilder dvorca u Retfali, krajolika rumskog vlastelinstva te prizora iz vukovarskog dvorca koji su do sada bili u privatnom vlasništvu ili javnim ustanovama, no netočno identificirani kao prizori drugih slavonskih dvoraca. Osim pejzaža i interijera Alt je izradio i nekoliko portreta članova obitelji Pejačević i Eltz. Altova slavonska i srijemska djela pridonose boljem poznavanju njegova opusa, svjedočeći ujedno o kolekcionarskoj praksi plemićkih obitelji istočne Hrvatske.
U radu se donosi pregled dosadašnjih spoznaja o nastanku i formiranju narativnog zidnog ciklusa legende o sv. Ladislavu na prostoru Ugarsko Hrvatskog Kraljevstva, ujedno i srednjovjekovne Slavonije. ...U tom kontekstu obrađuju se dva hrvatska primjera: u kapeli sv. Petra u Novom Mestu Zelinskom te manji fragment ciklusa pronađen na župnoj crkvi sv. Augustina u Velikoj kod Požege. Oba primjera nastaju u 14. stoljeću, što ujedno i odgovara vremenu intenzivnijeg širenja i popularizacije legende u vidu zidnog narativnog ciklusa.
Nakon uvodnog dijela o pojavi portretnog slikarstva brodova i važnijim portretistima brodova u lukama Sredozemlja, posebno onima koji su slikali brodove u vlasništvu ili pod zapovjedništvom kapetana ...iz pomorskih središta istočne jadranske obale, od Trsta do Kotora, članak se bavi osobom i djelom Bazija Ivankovića (1815. – 1898.), pomorskog kapetana podrijetlom s južnojadranske obale, koji u drugoj polovici 19. st. postaje najplodniji tršćanski slikar brodova. Ustrajnim istraživanjem registrirali smo 276 slikareva rada, likovni opus koji dodatno rasvjetljava i osobito ilustrira prošlost pomorstva istočne jadranske obale, ali i povijest parobrodarskog društva Austrijski Lloyd iz Trsta. Ovom prilikom katalogu Ivankovićevih djela pridružujemo portrete jedrenjaka Prima Donna i parobroda Vera (ex Vercingetorex). Oba broda nastala su u slikarevoj poodmakloj dobi, a očigledna razlika u prenijetoj atmosferi (prva u smirenom, a druga u živom ozračju) potakla nas je na likovnu analizu, ali i istraživanja u pomorsko-povijesnom kontekstu, uvijek nužno kod slikarstva brodova. Stoga smo dvije, likovno analizirane, Ivankovićeve slike opravdano obogatili otkrivenim podacima o naslikanim brodovima, te tako uzbudljivi likovni prikazi dobivaju i zanimljiv plovidbeni životopis.
PDF
