In the past, Slovene spoken in the Province of Udine and Friulian, mainly spoken in the Provinces Udine, Pordenone and Gorizia of Friuli-Venezia Giulia, Italy, were limited to the private sphere, but ...recently, they are becoming more seen and heard in public life, i.e. outside their traditional communication situations. The change can be attributed to the changes in the perception of their mother tongue in the Slovene and Friulian communities themselves in relation to the prevailing Italian language, the use of which implied a more prestigious position in society in the past, as well as to the change of attitudes towards the two minority languages among the majority population. Changes of discursive practices are occurring hand in hand with changes in identity practices. The paper presents a qualitative study on the topic in which 22 sociolinguistic interviews with the speakers of Friulian and the Slovene were carried out.
Razdoblje neposredno nakon Prvog svjetskog rata obilježeno je nizom političkih i gospodarskih odluka koje su nepovratno izmijenile društvenu strukturu kao i posjedovne odnose na području cijele ...Države SHS. Sa svrhom ukidanja posljednjih tragova feudalnih ili kolonatskih odnosa te ukidanja veleposjeda, agrarna je reforma bez iznimke provedena na području cijele Države. Dostupna istraživanja u značajnoj su mjeri obrazložila postupak donošenja političkih odluka, kao i postupak primjene agrarne reforme na različitim feudalnim imanjima na području Države te su od neizmjernog značaja za razumijevanje problematike u historijskom, ali i u pravnom smislu. Kada je riječ o provođenju reforme i ukidanju veleposjeda na području Slavonije, pravna historiografija raspolaže podacima o nestajanju velikih imanja slavonskoga plemstva, ali ne i o statusu posjeda bogatih posjednika, osobito onih njemačke narodnosti. U svrhu popunjavanja stanovite praznine, ovo se istraživanje nastojalo usredotočiti na pravnogospodarske učinke provođenja agrarne reforme na veleposjedu Josipa Gustava Blaua koji je istaknutim doprinosom kulturnom razvoju grada Osijeka ostavio značajan trag u historiografiji grada. Detaljnom raščlambom dostupnog arhivskog materijala, kao i komparacijom zaključaka dostupnih istraživanja nastajat će se utvrditi i prikazati veličina i pravni status veleposjeda Pomoćin prije, ali i neposredno nakon eksproprijacije u okviru provođenja agrarne reforme u razdoblju 1921. – 1929. godine.
The period immediately after the First World War was marked by a series of political and economic decisions that irrevocably changed the social structure as well as property relations in the territory of the entire State of SHS. With the purpose of abolishing the last traces of feudal or colonate relations and the abolition of large estates, the agrarian reform was carried out without exception on the territory of the entire country. The available research significantly explained the process of making political decisions, as well as the process of applying the agrarian reform on different estates in the territory of the State, and they are of immense importance for understanding the issue in a historical and legal sense. When it comes to the implementation of the reform and the abolition of large estates in the territory of Slavonia, legal historiography has data on the disappearance of large estates of the Slavonian nobility, but not on the status of the estates of wealthy landowners, especially those of German nationality. In order to fill a certain gap, this research tried to focus on the legal-economic effects of implementing the agrarian reform on the large estate of Josip Gustav Blau, who left a significant mark in the historiography of the city with his prominent contribution to the cultural development of the city of Osijek. A detailed analysis of the available archival material, as well as a comparison of the conclusions of the available research, will try to determine and present the size and the legal status of the Pomoćin estate before, but also immediately after the expropriation in the framework of the implementation of the agrarian reform in the period from 1921 to 1929.
The paper analyses the interest and factors that influenced the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes’ attitude toward the Albanian government under Fan Noli. Initially the SCS Government opposed ...international recog-nition and endorsement, later actively supporting the overthrow of Noli’s government. Diplomatic and military means were used to reach those objectives. A new regime led by Ahmet Zogu came back to power in Albania.Consequently, a new era in bilateral relations was opened in the Balkans.The newly installed regime led by Ahmet Zogu resulted in a calmer nationalist movement of Albanians in the Kingdom of SCS, but at the sametime, Albania became the centre of rivalry between Italy and the Kingdomof SCS in the Balkans, with both powers competing for control over Albania. This article was composed using a comparative and chronologicalapproach based on archival sources and relevant literature. While previousstudies explored this subject using Yugoslav and Albanian sources, this paper uses foreign literature, aiming thus to unveil new insights and neutral perspectives, shedding light on both specific facts and broader international relations.
Rad analizira interese i čimbenike koji su utjecali na stav Kraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca prema albanskoj vladi pod vodstvom Fana Nolija. Početno je Vlada Kraljevine SHS bila protiv međunarodnog priznanja i podrške, da bi kasnije aktivno podupirala svrgavanje Nolijeve vlade. U tu su svrhu korištena diplomatska i vojna sredstva. Novi režim koji je predvodio Ahmet Zogu preuzeo je vlast u Albaniji. Rezultat je bilo otvaranje novograzdoblja u bilateralnim odnosima na Balkanu. Novi režim pod vodstvom Ahmeta Zogua rezultirao je smirenijim nacionalističkim pokretom Albanaca u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali je istodobno Albanija postala središte sukoba između Italije i Kraljevine SHS na Balkanu, pri čemu su se obje države natjecale za kontrolu nad Albanijom. Ovaj rad koristi komparativni i kronološki pristup temeljen na arhivskim izvorima i relevantnoj literaturi. Dok su prethodna istraživanja ovoj temi pristupala koristeći jugoslavenske i albanske izvore, ovaj rad koristi stranu literaturu, te tako nastoji steći nove uvide i neutralnu perspektivu, otkrivajući i specifične činjenice, ali i šire međunarodne odnose.
Identitet Slovenaca u Zagrebu Škiljan, Filip; Riman, Barbara
Sociologija i prostor,
4/2021, Letnik:
59, Številka:
1 (220)
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Autori u tekstu donose informacije o čuvanju nacionalnog identiteta Slovenaca u
Zagrebu. Slovenci u Zagrebu prema popisu stanovništva 2011. broje 2132 osobe, što čini oko
1/5 svih Slovenaca u ...Hrvatskoj. Slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj danas je najstarija
nacionalna manjina u Hrvatskoj. Prosječni iznos godina prema popisu iz 2011. iznosio je 59,7.
Ta činjenica nikako ne ide na ruku slovenskim društvima u Hrvatskoj, koja imaju vrlo staro
članstvo. Čuvanje nacionalnog identiteta kod Slovenaca u Hrvatskoj prisutno je prije svega
njegovanjem slovenskog jezika, dok su mlađe generacije podložnije asimilaciji (osobito oni koji
su se rodili u nacionalno mješovitim brakovima). Istraživači su pokušali provjeriti koliko su kazivači
još povezani sa Slovenijom te koliko su Slovenci koji posjećuju Slovenski dom povezani
sa slovenskim društvom u Zagrebu.
Izbijanjem Prvoga svjetskoga rata, češko vodstvo u egzilu započinje diplomatsku borbu za uspostavu neovisne čehoslovačke države koja je trebala biti u bliskom savezništvu sa zapadnim silama Antante. ...Svjesni nepovoljnog geostrateškog položaja buduće države, češki lideri Masaryk i Beneš od samoga početka projekt uspostave neovisne Čehoslovačke vezuju uz stvaranje neovisne Poljske i južnoslavenske države. U tom kontekstu barataju i s idejom Slavenskog koridora koji bi preko zapadne Ugarske – naseljene Nijemcima, Mađarima, ali i gradišćanskim Hrvatima – trebao spojiti dvije slavenske države i onemogućiti obnavljanje Austro-Ugarske, ali i spriječiti daljnji njemački Drang nach Osten. Na temelju teorije strukturalnog realizma, rad proučava ideju koridora u ratnoj fazi, kada je inicijativa u rukama češke političke emigracije, te u fazi Pariške mirovne konferencije, kada inicijativu preuzima "Velika četvorka". Rad nastoji pružiti odgovor na pitanje je li Slavenski koridor predstavljao jedan od temeljnih zahtjeva političkih predstavnika Čehoslovačke ili je korišten kao pregovarački alat za ostvarenje važnijih geopolitičkih ciljeva.
After the outbreak of World War i, the exiled Czech leadership began its diplomatic quest for the establishment of an independent Czechoslovak state that was to become a close ally of Western entente powers. Fully aware of the adverse geostrategic position of their future state, Czech leaders masaryk and Beneš coupled the project of establishing an independent Czechoslovakia with the creation of an independent poland and South Slavic state. in this context, they were considering the idea of a Slavic Corridor that would connect Czechoslovakia with Yugoslavia through a passageway in Western Hungary – an area populated by germans, magyars and Croats. the erection of the Corridor would neutralize the threat of an austro-Hungarian restoration and hinder germany’s advance towards the east (Drang nach Osten). Based on structural realism theory, the paper explores the idea of the Corridor during the war phase, when the initiative is in the hands of Czech political émigrés, and in the phase of the paris peace Conference, when the initiative is seized by the "Big Four". the paper attempts to resolve the question whether the Slavic Corridor was a central demand of Czechoslovak representatives or if it was used as a negotiation tool for the attainment of more important geopolitical goals.
Identitet Slovenaca u Zagrebu Škiljan, Filip; Riman, Barbara
Sociologija i prostor,
01/2021, Letnik:
59, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Autori u tekstu donose informacije o čuvanju nacionalnog identiteta Slovenaca u Zagrebu. Slovenci u Zagrebu prema popisu stanovništva 2011. broje 2132 osobe, što čini oko 1/5 svih Slovenaca u ...Hrvatskoj. Slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj danas je najstarija nacionalna manjina u Hrvatskoj. Prosječni iznos godina prema popisu iz 2011. iznosio je 59,7. Ta činjenica nikako ne ide na ruku slovenskim društvima u Hrvatskoj, koja imaju vrlo staro članstvo. Čuvanje nacionalnog identiteta kod Slovenaca u Hrvatskoj prisutno je prije svega njegovanjem slovenskog jezika, dok su mlađe generacije podložnije asimilaciji (osobito oni koji su se rodili u nacionalno mješovitim brakovima). Istraživači su pokušali provjeriti koliko su kazivači još povezani sa Slovenijom te koliko su Slovenci koji posjećuju Slovenski dom povezani sa slovenskim društvom u Zagrebu.
PDF
