Državni zbor RS je februarja 2021 sprejel novelo zakona, ki določa volilne enote in volilne okraje, uporabljene za državnozborske volitve. Novela minimalno spreminja ureditev, za katero je Ustavno ...sodišče RS leta 2018 ugotovilo, da je neustavna. V raziskavi smo preverili, v kolikšni meri nova ureditev izpolnjuje zakonska merila in odpravlja neustavno stanje. Primerjalna analiza, v katero sta poleg stare in nove ureditve vključena še dva predloga ureditve volilnih okrajev, ki ju je leta 2019 oblikovala strokovna skupina, kaže več pomanjkljivosti nove ureditve. Ta sicer odpravlja problem velikostno najbolj izstopajočih volilnih okrajev, ne rešuje pa problema njihove geografske nezaokroženosti. Posledično se lahko zgodi, da bo nova ureditev znova predmet ustavne presoje.
Leta 2018 sprejeta odločba Ustavnega sodišča o neustavnosti trenutne ureditve volilnih okrajev je znova oživila razpravo o reformi državnozborskega volilnega sistema. V središču razprave je vprašanje ...preoblikovanja oziroma odprave volilnih okrajev. Drugi pomembni prostorski element volilnega sistema – ureditev volilnih enot ‒ pa ni deležen večje pozornosti, saj ni bila predmet ustavne presoje. V članku želimo preveriti, v kolikšni meri obstoječa ureditev še izpolnjuje zakonska merila. V nadaljevanju so predstavljeni trije alternativni predlogi ureditve volilnih enot, njihove ključne značilnosti ter glavne prednosti in pomanjkljivosti.
Prispevek pojasnjuje razloge za stavko v slovenskem visokem šolstvu 9. marca 2022 in kontekst, v katerem se je odvila. Povzema analizo internih sindikalnih gradiv organizatorja stavke in dokumentov ...ključnih nosilcev socialnega dialoga v javnem sektorju ter analizira njihove politike in medsebojna razmerja. Ugotavlja, da je povod za stavko v visokem šolstvu (šlo je za dogovor o zvišanju zdravniških plač januarja 2022) sledil logiki medsindikalnega rivalstva v javnem sektorju v kontekstu akutne zaostritve v socialnem dialogu med sindikati in vlado, da pa vsebina stavkovnih zahtev zasleduje notranje visokošolske cilje, saj naslavlja nakopičene posledice asimetrične finančne podhranjenosti visokega šolstva, neenake pogoje za delo, slab plačni položaj več skupin delavcev v visokem šolstvu ter spregled posebnosti načinov dela in potreb zaposlenih na univerzah v veljavni kolektivni pogodbi dejavnosti. Glavna cilja stavke sta zagotovitev boljših delovnih pogojev z vpisom pravic v kolektivno pogodbo, zlasti v zvezi s pedagoškimi normativi, sobotnim letom in individualnimi raziskovalnimi sredstvi, in dvig plač nekaterih skupin zaposlenih na raven, primerljivo z drugimi dejavnostmi.
Cilj rada je analizirati i prezentirati usporedne osobitosti prerađivačke industrije i odrednice dodatnih ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća prerađivačke industrije Slovenije i Hrvatske. Riječ je ...o susjednim zemljama sa zajedničkim povijesnim naslijeđem i usporedivom gospodarskom razvijenošću. Usporednom analizom temeljnih osobitosti i indeksa kretanja relevantnih varijabli pokazano je da je prerađivačka industrija Slovenije razvijenija od Hrvatske, a ima i drugačiju strukturu u kojoj prevladava metaloprerađivačka industrija. S druge strane, u Hrvatskoj nije prisutan dominantan udjel niti jedne djelatnosti u okviru prerađivačke industrije, a najzastupljenije su prehrambena i metaloprerađivačka industrija. Za ispitivanje odrednica dodatnih ulaganja na razini poduzeća primijenjena je panel analiza na pročišćenom uzorku svih poduzeća prerađivačke industrije Slovenije i Hrvatske za recentno petogodišnje razdoblje, čime su formirana dva modela s više podmodela. Potvrđena je na prethodnim istraživanjima zasnovana radna hipoteza – da su temeljne odrednice dodatnih ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća prerađivačke industrije Slovenije i Hrvatske: uspješnost poslovanja, kapitaliziranost, veličina poduzeća, zaduženost i efikasnost poslovanja. Objašnjene su razlike u smjeru utjecaja pojedinih odrednica u odnosu na očekivani zasnovan na prevladavajućim rezultatima prethodnih istraživanja, kao i uočene razlike u vrijednosti parametara za Sloveniju i Hrvatsku. Doprinos rezultata istraživanja je u boljem razumijevanju utjecaja relevantnih odrednica na dodatna ulaganja kao preduvjeta opstanka i razvoja poduzeća.
The aim of the paper is to analyse and present the comparative characteristics of the manufacturingindustry and the determinants of additional investment in long-lasting assets of companies in themanufacturing enterprises in Slovenia and Croatia. These are neighbouring countries with a commonhistorical heritage and comparable economic development. A comparative analysis of the basiccharacteristics and movement indices of the relevant variables revealed that Slovenia’s manufacturingindustry is more developed than Croatia’s and has a different structure in which the metalworkingindustry predominates. In Croatia, on the other hand, no industry dominates within the sector, withfood and metal processing industries being the most represented. To examine the determinants ofadditional investment at the company level, a panel analysis was applied to a refined sample of allmanufacturing companies in Slovenia and Croatia for the last five-year period, forming two modelswith several sub models. The working hypothesis based on previous research was confirmed - that thebasic determinants of additional investment in long-lasting assets of companies in the manufacturingindustry of Slovenia and Croatia are: business success, capitalization, firm size, debt and firm efficiency.The differences in the direction of the influence of each determinant compared to expectations dueto the prevailing results of previous research are explained, as well as the observed differences inthe values of the parameters for Slovenia and Croatia. The contribution of the research results liesin a better understanding of the impact of relevant determinants on additional investments as aprerequisite for the survival and development of the company.
Autor članka na temelju arhivskoga gradiva kriminalističke policije i okružnih tužiteljstava Republike Slovenije, Povjerenstva Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta, ...izvješća izvođača ekshumacija i terenskih istraživanja te objavljenih znanstvenih djela prezentira analizu istraživanja prikrivenih grobišta u Sloveniji od demokratskih promjena 1990. do 2022. s posebnim naglaskom na grobištima s hrvatskim žrtvama. Prikrivena grobišta i žrtve u njima bila su sve do 1990. izbrisana iz javnoga sjećanja. Planska terenska istraživanja grobišta započela su tek 2006. i nakon otkrića žrtava u rudniku u Hudoj Jami 2009. su prekinuta. Novi Zakon o prikrivenim vojnim grobištima i ukopu žrtava iz 2015. omogućava i kontinuirano istraživanje i ekshumacije te uređenja grobišta s hrvatskim žrtvama.
Using archival materials from the criminal police and district prosecutor’s offices of the Republic of Slovenia, the Government Commission on Concealed Mass Graves in Slovenia, exhumation reports and field research, and published scientific works, the author of this paper presents an analysis of the investigation of concealed mass graves from the democratic changes in 1990 to 2022, with particular emphasis on mass graves containing Croatian victims. The concealed mass graves and their victims were erased from public memory until 1990. Planned field research of the mass graves began only in 2006, and ceased in 2009, after the victims in the Huda Jama mine were found. The new Law on concealed mass graves and victim burials of 2015 allows the continuous investigation, exhumation, and development of mass grave sites containing Croatian victims.
V prispevku so predstavljene poglavitne značilnosti potovanj turistov iz Slovenije na Madžarsko. Uvodoma je podan pregled ključnih turističnih kazalcev te države, ki se v nadaljevanju podrobneje ...osredotoči na turiste iz Slovenije in njihovo vlogo v strukturi tujih obiskovalcev. Drugi del prispevka povzema glavne izsledke analize spletne ponudbe organiziranih turističnih potovanj, ki jo oglašujejo slovenske turistične agencije. Ponudba je bila predmet prostorske in vsebinske (pogostost pojavljanja oglaševanih destinacij, vrsta storitev, trajanje in cena) analize.
U radu se utvrðuje postojanje bitne povrede Arbitražnog sporazuma izmeðu Hrvatske i Slovenije u smislu članka 60. Bečke konvencije o pravu meðunarodnih ugovora iz 1969., a samim time i opravdanost ...hrvatskog zahtjeva za prestankom Arbitražnog sporazuma. Naime, člankom 60. Bečke konvencije predviðena je mogućnost prestanka meðunarodnog ugovora u slučaju njegove bitne povrede. S obzirom na to da je postojanje bitne povrede ključni uvjet za stjecanje prava na jednostrani raskid ugovora, razmatra se pojam bitne povrede, pri čemu se poseban naglasak stavlja na kriterije bitne povrede koji su predviðeni člankom 60. Bečke konvencije. Na temelju toga analizira se čini li djelovanje Slovenije, odnosno ex parte komunikacija u arbitraži izmeðu Hrvatske i Slovenije, odbacivanje Arbitražnog sporazuma ili pak povredu odredbe bitne za ostvarenje njegova predmeta i svrhe. Zaključno, u radu se tvrdi da je Slovenija bitno povrijedila Arbitražni sporazum u smislu članka 60. Bečke konvencije.
PDF
