(Ne)znanstvenost rodne teorije Poljaković, Ivan; Dodig, Goran
Crkva u svijetu,
03/2015, Letnik:
50, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Rodna teorija razvila se unutar feminističkih i LGTB studija
sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a poslije su ju prihvatile i
druge discipline iz humanističkoga i društvenog područja. Danas se
ona ...proučava kao interdisciplinarna znanost. Rodna teorija razvila
je sustav vrijednosti iz kojih proizlazi da spol kao biološka odrednica
nema značajnog utjecaja na rod, koji se stvara socijalizacijom
i kulturacijom, često uz prisilu patrijarhalnog društva. Rod je,
dakle, društveni konstrukt, a ne biološka danost. Ovaj rad iznosi
kritiku rodne teorije te pokazuje da rodna teorija nema uporišta u
empirijskoj znanosti, koja je nezaobilazni čimbenik u izučavanju
ljudske spolnosti.
Inkluzija osoba s invalidetom jedan je od prioriteta države Albanije, kao što je to slučaj i s mnogim zapadnim zemljama. Vrlo važan aspect inkluzije se odnosi na stavove pojedinaca prema ...invaliditetu. Cilj je rada ispitati stavove učenika prema njihovim vršnjacima s invaliditetom, kao i analizirati utjecaj učeničkog spola na te stavove.
Primjenjena je metodologija koja uključuje istraživačku tehniku anketiranja. Mjerni instrument je CATCH upitnik (Chedoke-McMaster Attitudes Toward Children with Handicaps). Ispunili su ga učenici petog, šestog i sedmog razreda u škola iz gradova smještenih u četiri pokrajne na sjeveru Albanije (Shkodër, Lezhë, Kukës and Dibër). Također je primjenjena i tehnika intervjuiranja s učiteljima javnih škola u koje su integrirani učenici s invaliditetom. S učiteljima su primjenjene i focus grupe. Namjera je bila prikupiti njihovo mišljenje o učeničkim stavovima prema njihovim vršnjacima s invaliditetom i identificirati probleme s kojima se susreću u svojoj nastavi.
Rad nudi određene zaključke i preporuke. Učenički stav prema njihovim vršnjacima s invaliditetom je pozitivan, ali još postoji mnogo prostora za pomak. Afektivne i ponašajne sastavnice učeničkog stava prema njihovim vršnjacima s invaliditetom su poželjne, što nije slučaj s kognitivnim sastavnicama stava. Spol utječe na njihove statove općenito, te na afektivne i ponašajne sastavnice stavova prema njihovim vršnjacima s invaliditetom. Učenice imaju pozitiviniji stav prema svojim vršnjacima s invaliditetom nego učenici. Djevojčice također imaju prosječno višu vrijednost u afektivnim i ponašajnim sastavnicama stavova nego što je prosječna vrijednost u dječaka.
Nužno je razmotriti određene preporuke kako bi se proces inkluzivnoga obrazovanja u potpunosti provodio. Kada se radi o uvjetima neophodnim za provođenje inkluzivnoga obrazovanja, potrebno je promicatiti pozitivne stavove učenika prema njihovim vršnjacima s invaliditetom. Isto je tako potrebno uključivati učitelje u proces kategorizacije invaliditeta i smanjiti broj učenika u razredima u kojima su integrirani učenici s invaliditetom, osigurati potrporu učiteljima koji s njima rade i opremiti školu, osmisliti individualne obrazovne planove za učenike s invaliditetom i povećati svijest roditelja o nužnosti integracije učenike s invaliditetom u škole.
The main part of the monography ('Proto-Slavic Masculine i-Nouns in Slovenian Literary Language of the 16th Century') is the analyze of the reflexes of Proto-Slavic i-stem nouns of masculine gender ...in Slovenian literary language of the 16th century.The Proto-Slavic i-stem nouns of masculine gender in Slovenian literary language of the 16th century can reflect as nouns of o-stem masculine, i-stem feminine, i-stem masculine (gospod “sir”, ljudje “people”, partly also, pot “path”), u-stem (circumflected monosyllables), a-stem and in the plural mixed i-stem and o-stem (masculine) or mixed i-stem and o-stem (miš ˮmouseˮ) declension. Mostly the reflexes of i-stem declension are limited to individual case form and are not reflected in the overall paradigm. There is the increased conservation of i-stem declension in plural while in the singular the transition to o-stem patterns is larger.
Uvriježeno je mišljenje da su poslovi u ugostiteljstvu nesigurni i da imaju malu dodanu vrijednost. Do sada su se znanstvenici bavili mjerenjem čimbenika koji određuju plaće i razlike u plaćama, ...posebno između spolova, ali ovo posljednje nije potpuno razrađeno. Stoga se ovdje, pomoću binominalnih regresija i podataka Istraživanja o strukturi plaća u Španjolskoj iz 2018. godine, nastoji utvrditi jesu li bruto plaće u ugostiteljstvu Španjolske ispod nacionalnog prosjeka i koji čimbenici mogu utjecati na to stanje analizirajući varijable tradicionalnog ljudskog kapitala i dekompozicije plaća. Rezultati pokazuju značajan utjecaj spola, vrste ugovora, odgovornosti, veličine tvrtke te radnog zakonodavstva u sprječavanju pada plaća ispod nacionalnog prosjeka. Nasuprot tomu, izraziti su utjecaji prekvalificiranosti i djelovanja kategorije zanimanja na povećanje šansi za smanjenje plaće ispod prosjeka. Istraživanje je popunilo vrlo mali, ali značajan jaz u literaturi o ekonomici rada koja bi mogla dionicima olakšati bolje osmišljavanje radnih mjesta. Ograničenja se odnose na buduće posljedice nedavne reforme na tržištu rada.
Mikronukleus (MN) test na limfocitima periferne krvi jedna je od najvažnijih metoda koje se primjenjuju u citogenetičkom nadzoru. Osnovni preduvjet za primjenu nekog testa u svrhu nadzora ...profesionalno izloženih populacija jest poznavanje normalnih vrijednosti promatranoga biološkog pokazatelja (biomarkera) u
kontrolnoj populaciji. Baze podataka na razini opće populacije moraju se redovito obnavljati novim podacima. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi normalne i granične vrijednosti MN-testa na limfocitima
periferne krvi 200 zdravih ispitanika obaju spolova iz opće populacije Republike Hrvatske te ispitati koji čimbenici pridonose spontanom nastanku MN. Na razini istražene populacije utvrđeno je prosječno
(6,90±3,32) MN (medijan 7 MN), dok je raspon pojedinačnih vrijednosti iznosio 0 do 18 MN u 1000 binuklearnih stanica. Gornja granična vrijednost dobivena izračunavanjem 95. percentila za cjelokupnu promatranu populaciju iznosi 12,5 MN na 1000 limfocita. Utvrđeno je da na spontani nastanak MN utječu spol, dob i navika pušenja. Žene u prosjeku imaju više vrijednosti svih parametara MN-testa od muškaraca, a u njih je bio i naglašeniji porast vrijednosti citogenetičkog nalaza zbog navike pušenja.
Kako su literaturni podaci o utjecaju pušenja cigareta na nastanak MN kontradiktorni, planiran je nastavak istraživanja radi razjašnjavanja utjecaja dnevno utrošenog broja cigareta i ukupnog trajanja pušačkog staža na vrijednosti parametara MN-testa. Usporedba rezultata s literaturnim podacima potvrdila je da su
dobivene vrijednosti u skladu s vrijednostima MN-testa zabilježenim na općoj populaciji u drugim svjetskim laboratorijima. Normalne i granične vrijednosti MN-testa utvrđene u ovome istraživanju poslužit će kao osnova za usporedbu i tumačenje nalaza MN-testa u ispitanika izloženih populacija te daljnju nadogradnju laboratorijske baze podataka.
Agresivnost u adolescenciji Protić, Dubravka; Pranjić, Višnja; Antičević, Tatjana
Nastavnička revija,
12/2021, Letnik:
2, Številka:
2
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Agresivnost adolescenata danas je izražen socijalni problem. Razna
istraživanja pokazuju visoku razinu agresije i njezine posljedica koje mogu
biti vrlo ozbiljne. Agresivno ponašanje značajno utječe ...na razvoj djece i
povezano je s negativnim ishodima u kasnijoj dobi kao što su delinkvencija ili
socijalni problemi. Velike društvene promjene (ratne i poratne okolnosti,
nedosljedan pravni sistem, raslojavanje na bogate i siromašne, nezaposlenost,
migracije, slabe socijalne veze među ljudima) narušavaju tradicionalne oblike
ponašanja te moralne norme i vrijednosni sustav u cjelini što se odražava na
obitelj, a samim tim i na razvoj i ponašanje adolescenata. Vrlo je važno da dijete u obitelji stekne osjećaj sigurnosti i zaštićenosti, da osjeti da je voljeno i da ima nekoga tko se o njemu brine jer će tako uspostaviti pravilan odnos prema sebi, drugim ljudima i okolini uopće i samim tim zbjeći osjećaj agresivnosti te straha i malodušnosti.
Prema nekim istraživanjima sve veći broj razvoda utječe na promjene ponašanja
adolescenata i na njihov uspjeh u školi. Ova je rad prikaz istraživanja agresivnog
ponašanja učenika u Školi za medicinske sestre Vinogradska. Cilj rada je ispitati
utjecaj spola, cjelovitosti obitelji i socioekonomskog statusa na pojavu agresivnosti
učenika i učenica Škole. Rezultati našeg istraživanja govore da nema
statistički značajne razlike u agresivnosti između učenica i učenika. Utjecaj
cjelovitosti obitelji i socioekonomskog statusa dokazan je samo djelomično. Potvrđene
su statistički značajne razlike među ispitanicima, koje nisu u skladu s
očekivanjima i razlikuju se od rezultata dosadašnjih istraživanja.
Adolescent aggression is an important social problem. Various studies show
a high level of aggression and its consequences which can be very serious. Aggressive
behavior significantly affects children’s development and is associated with
negative outcomes at a later age such as delinquency or social problems. Major
social changes (war and post-war circumstances, inconsistent legal system,
stratification into rich and poor, unemployment, migration, weak social ties
between people) disrupt traditional forms of behavior and moral norms and value
system as a whole affect the family and thus adolescent development and
behavior. Harmonious family and parental love is the basis on which the mental
health of the child, ie the future man, will largely depend. It is very
important that the child in the family acquires a sense of security and
protection, to feel loved and cared for, because it will establish a proper
relationship with themselves, other people and the environment in general, and
thus avoid feelings of aggression and fear and discouragement. An increasing
number of divorces, according to some research mentioned in the paper, affect
changes in adolescent behavior and their success in school. The research was conducted
at the Nursing School Vinogradska. The aim of this paper is to examine the
influence of gender, family integrity and socioeconomic status on the
occurrence of aggression in adolescents. The results of our study suggest that
there is no statistically significant difference in aggression between girls
and boys. The impact of family integrity and socioeconomic status has only been
partially proven. The confirmed statistically significant differences among the
respondents are not in line with expectations and differ from the results of
previous research.
U ovom članku raspravljam o problemu roda u vezi s rodno specifičnom socijalizacijom. Vjerujem da je primarna socijalizacija jedan od ključnih procesa u životu svakog pojedinca jer oblikuje socijalni ...rod i našu rodnu ulogu. Polazim od stava da je nejednakost između muškaraca i žena prisutna i danas i da je za njezino smanjivanje ključno biti svjestan utjecaja vlastitog ponašanja i ponašanja djelatnika u vrtiću i školi. Među faktorima socijalizacije važnu ulogu dajem prosvjetnim djelatnicima (profesionalcima), jer su upravo radnici u vrtiću i školi ti koji svojim latentnim ponašanjem značajno utječu na formiranje muške i ženske seksualne uloge u djece odnosno učenika. Vjerujem da bismo podizanjem svijesti i problematizacijom teme rodno specifične socijalizacije mogli dati važan doprinos razbijanju rodnih stereotipa i poduzimanju malih koraka prema rodnoj ravnopravnosti.
Izhodišča: V razvitem svetu se zaznava izrazit porast prekomerne prehranjenosti in debelosti med otroki in mladostniki. V raziskavi smo analizirali prekomerno prehranjenost in debelost med ...ljubljanskimi osnovnošolci, starimi od sedem do štirinajst let, v obdobju po osamosvojitvi Slovenije.
PDF
