U hipermedijskom društvu najprepoznatljiviji medij je - tehnologija. Nove tehnologije i nepovratna digitalizacija društva dovode do sve veće posredovanosti unutar svih društvenih odnosa. U kulturi ...stvarne virtualnosti upravo je tehnologija omogućila postojanje virtualnih učionica (ili učionica bez zidova kako primjećuje Giddens), isposredovanost u prijenosu znanja tehnologijom, digitalne platforme kao mjesto susretanja, napokon, i postojanje elektronskih univerziteta. Inovativne tehnologije već su uvelike utjecale i na obrazovne procese, što govori o jednom drugačijem iskušavanju prijenosa znanja i samog obrazovanja. Obrazovanje je djelovanje, proces i rezultat; pa se postavlja pitanje koje promjene unose nove tehnologije koje odnose neposrednost, u situaciji kada je online komunikacija, posredovana komunikacija - jedina komunikacija. Prve konture ovoga teksta i poticaj za promisljanje dao je esej Giorgija Agambena Rekvijem za studente (2020) koji se pojavio u jeku pandemije, opominjući tekst koji ukazuje na neke nove procese ne samo u obrazovanju, nego u ukupnom društvu našeg doba.
The most recognizable media in hypermedia society is – technology. New technologies and irreversible digitalization of society lead to greater mediation within all social relations. In culture of real virtuality it is technology that made possible the existence of virtual classrooms (or classrooms without walls, as Giddens notices), intermediation through technology in knowledge transfer, digital platforms as meeting points, and finally, existence of electronic universities. Innovative technologies have already immensely influenced education processes, which imply different trials of knowledge transfer and the education itself. Education is action, process and result; a question therefore arises about types of changes brought by new technologies that take away directness, in the situation where online communication, which is mediated communication, is the only choice. First contours of this paper and impulses for the reflection were drawn from essay of Giorgio Agamben Requiem for the Students (2020) that appeared in the peak of pandemic, a warning text pointing out some new processes not only in education, but in the whole society of our time.
Prekomjerna uporaba energije na globalnoj razini potaknula je svijest o pronalasku novih, čistih izvora energije. Malezija ima velike resurse uljane palme te je velik potencijal da se njezina biomasa ...upotrebljava kao sirovina za rasplinjavanje u Maleziji. Iako mnoge institucije u Maleziji provode brojna istraživanja, tehnologije rasplinjavanja ne pokazuju željeni napredak. Razumijevanje potencijala koji ima biomasa uljane palme kao i izazova s kojima se suočava malezijska industrija od vitalnog su značaja za procjenu izvedivosti tehnologije rasplinjavanja temeljenog na biomasi uljane palme u ovoj državi.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Mustjerska industrija špilje Veternice Banda, Marko; Karavanić, Ivor
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
12/2019, Letnik:
36, Številka:
-
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Špilja Veternica nalazište je srednjega paleolitika na jugozapadnome dijelu planine Medvednice u Hrvatskoj. Nalazište je od 1951. do 1955. i 1971. godine istraživano i u njemu su prikupljene stotine ...kamenih izrađevina mustjerske kulture. Ovaj rad donosi litičku analizu tih izrađevina i, usprkos pomiješanim nalazima iz više slojeva, važne podatke o tehnologiji, tipologiji i korištenju sirovina. Na temelju dobivenih rezultata i usporedbe s drugim nalazištima u susjednim prostorima, srednjopaleolitička industrija Veternica smještena je u kronološki i kulturni okvir.
Veternica Cave is a Middle Paleolithic site located on the southwestern part of Medvednica Mountain, Croatia. From 1951 to 1955 and in 1971 the site was excavated and hundreds of stone artefacts of the Mousterian culture were collected. This paper presents a lithic analysis of these artefacts and, in spite of mixed finds from multiple layers, gives important data on technology, typology and raw material use. Based on the results and the comparison with other sites in the neighbouring regions, the Middle Paleolithic industry of Veternica is placed in a chronological and cultural framework.
Polazeći od Fosterove (2000) dalekosežne teze, da je Marxova sintagma 'prirodna povijest' (metaboliÄki odnos prirode i Äovjeka) polaznica one ekologije koja nije antiracionalistiÄka i idealistiÄka, ... ukazuje se na suvremena teorijska i politiÄka usmjerenja u tom pravcu: 1)     Marx je svoju koncepciju kao nastavak pozitivnih strana Darwinova evolucionizma potvrÄ‘ivao u isto vrijeme kada se dokazalo Darwinovu teoriju u znanostima (geologija, fizika, antropologija, biologija) i odmah se usmjerio k hipotezi povezanosti s ljudskim radom. Tako je on Darwinov pojam 'prirodna tehnologija' prenio na podruÄje razvoja rada, tj. ljudske tehnologije. Na taj naÄin ekologija je tumaÄenje odnosa izmeÄ‘u prirode i Äovjeka kao metaboliÄkog odnosa, Å¡to pridaje ljudskoj tehnologiji medijacijsku ulogu; 2)     Danas postoje u tom smislu mnoge organizacije s nazivom 'Ekosocijalizam'; 3)     Da bi se shvatilo pravo Marxovo tumaÄenje uloge tehnologije u smislu eliminacije tehnologizma, navodi se niz negativnih posljedica na podruÄju istraživanja kiborgizacije i robotizacije, a osobito se ukazuje na ekstremizme njihove filozofije –  filozofije transhumanizma. Â
Cilj je istraživanja bio ispitati kognitivne i afektivne reakcije ljudi na informacije o vrlo brzom tehničkom razvoju koji će se, sukladno Mooreovu zakonu o eksponencijalnom razvitku tehnike i ...predviđanjima stručnjaka za računalne znanosti, u bliskoj budućnosti još više ubrzati i proširiti na sve domene ljudskog života. Pitanje je koliko su ljudi spremni na te promjene i kako bi ih mogli prihvaćati ili odbijati, kako s afektivnog, tako i kognitivnog aspekta. U istraživanju su sudjelovale tri skupine sudionika (N = 197). Prva je kroz planirano predavanje dobila informacije o budućnosti tehničkog razvoja, koje su se temeljile na znanstvenim predviđanjima i promišljanjima autoriteta. Druga je skupina dobila implicitne informacije o mogućim promjenama kroz prikazivanje jednoga znanstvenofantastičnog filma. Treća je skupina bila referentna, odnosno nije dobila nikakve informacije. Kod prvih dviju skupina prikupljeni su podaci o afektu prije i poslije predavanja/filma, a kod sve tri skupine prikupljeni su podaci o percepciji budućnosti te percepciji pozitivnosti napretka. Rezultati su pokazali da su skupine koje su bile izložene informacijama o budućnosti sustavno procjenjivale budućnost negativnije nego referentna skupina. Te su razlike bile statistički značajne, ali relativno male. Pokazalo se da su i neke stabilne karakteristike iz domena ličnosti, poput optimizma i dimenzije intelekta, bile blago pozitivno povezane s percepcijom budućnosti. Rezultati impliciraju na važnost pokretanja interdisciplinarnih akademskih rasprava o mogućim utjecajima brzog razvoja tehnike na život ljudi kako bismo olakšali prilagodbu ljudi na brz razvoj koji nam predstoji
The aim of this research was to examine the cognitive and affective reactions of people to the information about rapid technical development which will, according to Moore's law and predictions of computer science specialists, be speedily accelerated and extended to all domains of human life in the near future. It is questionable whether people are ready for these changes and how would they react on them, both from an affective and a cognitive point of view. The study involved three groups of participants (N = 197). The first received information on the future of technical development based on scientific predictions and thoughts of authority through the carefully planned lecture. The other group received implicit information on possible changes connected with rapid development by displaying a science fiction film. The third group was referential - participants did not receive any information. The data on the perception of the future and of the positivity of progress were collected in all three groups. The results showed that the groups that were exposed to information about the future systematically assessed the future more negatively than the reference group. These differences were statistically significant but relatively small. Some of the stable characteristics of the personality domain, such as optimism and the dimension of intellect, have been shown to be slightly positively associated with the perception of the future. The results imply the importance of interdisciplinary academic discussions on the potential impact of the rapid development of technology on people's lives to facilitate the adjustment of people to such development.
Istraživanje analizira vezu izmeðu tipova osobnosti i sklonosti prema korištenju aplikacija za upoznavanje u kontekstu kreiranje dugoročnih odnosa. Svrha provedene kvantitativne studije je testirati ...postoji li korelacija izmeðu sklonosti milenijalaca korištenju aplikacija za upoznavanje i njihove spremnosti za izlaske u stvarnom životu. Glavna hipoteza istraživanja je da milenijalci s introvertnim tipom osobnosti imaju izraženiju sklonost korištenju aplikacija za upoznavanje. Kako bi se testirala ova hipoteza, putem interneta je provedene anonimna anketa korištenjem Googleove usluge Google Forms. Društvena mreža koja je korištena u istraživanju je Facebook, a glavni cilj bio je dobiti širu sliku psihološkog profila korisnika aplikacija za upoznavanje i navika upoznavanja. Istraživanje je provedeno na populaciji milenijalaca u Hrvatskoj,(roðeni izmeðu 1987. i 1994. godine) koji žive na području Zagreba. Nezavisna varijabla je razvoj interpersonalnih vještina milenijalaca, dok se zavisna varijabla definira kao sklonost korištenju aplikacija za upoznavanje. Glavna hipoteza istraživanja da milenijalci s introvertnim tipom osobnosti imaju izraženiju sklonost korištenju aplikacija za upoznavanje nije potpuno potvrðena, otkrivajući umjesto toga snažniju sklonost introvertiranih osoba korištenju aplikacija za upoznavanje i slanje poruka kao komunikacijskog alata za kreiranje socijanih interakcija, ne nužno za dugoročne veze. Rezultati istraživanja su u skladu s teorijom društvene razmjene. U kontekstu dobivenih rezultata podataka, čini se da pojedinci donose odluke u vezi s korištenjem digitalnih komunikacijskig platformi na temelju uočenih koristi, poput ublažavanja emocionalnog utjecaja odbijanja, praktičnosti i užitka koji proizlaze iz tih interakcija. Teorija društvene razmjene se takoðer dotiče koncepta nagrada i troškova, gdje pojedinci pokazuju veći interes za odnose ili interakcije koje pružaju više nagrada nego troškova. U ovom slučaju, nagrade mogu uključivati emocionalnu udobnost, praktičnost i uživanje, dok troškovi mogu uključivati potencijalnu nelagodu prilikom interakcija licem u lice ili odbijanje.
Što je sve film? Turković, Hrvoje
Suvremene teme,
12/2021, Letnik:
12, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
U radu se sažeto daju jezgrene teorijske odrednice filma, odnosno audiovizualnog djela i područja, one koje su relevantnim orijentirima pogodne za empirijska istraživanja. Prvo, filmsko djelo je ...ograničena tvarna pojava u ljudskom okružju, njome se može baratati i prema njoj nekako životno odnositi. Drugo, posrijedi je tehnološki temeljena izrađevina, koja je uvjetovana tehnologijom i uvjetuje popratni razvoj i razradu tehnike za svoje potrebe. Treće, film se izrađuje kako bi potakao i razrađivao reakcije u ljudi, i to mu je temeljna uporabna svrha. Četvrto, tehnološko vladanje izrađivanjem omogućuje kontrolirano izrađivačko modeliranje gledateljevih doživljaja, pa je film, utoliko, epistemološkomodelotvornom izrađevinom. Modeliranje podrazumijeva dva tipa komunikacijskog sudjelovanja: izrađivači adresiraju potencijalne ili stvarne gledatelje, ali i gledatelji međusobno (kao publika) dijele iskustva gledanja činjenicom da su izloženi filmskoj izrađevini, njezinim modelotvornim poticajima. Peto, sve je to prethodno ujedno i društveno-kulturni čin, film crpi iz okružujuće kulture i njezinim je čimbenikom. Šesto, film je u svim svojim aspektima društven i utoliko je neizbježno društveno organizacijski i institucijski podržan.
In the paper the crucial speculative, epistemological and ontological, determinants of film work and cinema are presented, those that could orient empirical research. (1) Film work is a delimited material object in the human environment, it can be manipulated, and people can form different life relationships to it. (2) Film work is an artifact technologically produced, entailing differential development of the productionally needed technique. (3) Film work is produced in order to stimulate a mental, experiential reaction, it is the main purpose of the artifact. (4) Technological control over the details of production process enables controlled modeling of possible experiences afforded by the film artifact; a film is epistemological modeling artifact. The film process is also a communicational process; epistemological modeling implies the two types of communicational sharing: the makers of the artifact are addressing by film work potential or actual spectators, and, further, spectators share experiences offered by film work among themselves. (5) All previously mentioned characteristics of film work and film process are social-cultural act as well. The film relies on the surrounding cultural resources, and is a cultural recourse in its own right. (6) Being a technological, communicational and cultural phenomenon, by implication social, film work and film process are also socially organized, institutionally sustained.
Cijena se po svojoj kompleksnosti razlikuje od ostalih elemenata marketinškog spleta te je u marketinškoj literaturi u određenoj mjeri zanemarena. Određivanje cijena i upravljanje njima u strateškom ...i taktičkom smislu oduvijek je bilo izazovno te su brojni čimbenici koji se pritom moraju uzeti u obzir, poput profita tvrtke, željenog imidža, konkurencije, zakonskih ograničenja i ciljnih kupaca. Tehnologija je sve učinila transparentní)im i lakšim za praćenje, uključujući i cijene. Razvoj multikanalnog okruženja prvenstveno je pod utjecajem razvoja tehnologije koja omogućuje multikanalni pristup i maloprodavačima i kupcima. Zbog toga je cilj ovoga rada istaknuti važnost upravljanja cijenama u multikanalnom okruženju i izazovima koje donosi. Nadalje, cilj je i utvrditi stanje multikanalnog okruženja na hrvatskom tržištu, i na strani ponude i na strani potražnje. U tu svrhu provedena je studija slučaja vodećih 10 maloprodavača pretežito prehrambenim proizvodima te su analizirane njihove cjenovne i prodajne aktivnosti. Na 305 kupaca provedeno je primarno istraživanje korištenjem visoko strukturiranog upitnika kojim se saznalo u kojoj mjeri su kupci prihvatili različite mogućnosti informiranja o cijenama. Rezultati ukazuju na to da maloprodavači, a posljedično i kupci, relativno sporo prihvaćaju mogućnosti multikanalnog okruženja.
Šume su značajni čuvar prirodnih uvjeta života, izvor gospodarske vrijednosti i sirovina za drvnu industriju i mnoge druge industrijske grane. Šumarstvo je složena djelatnost koja sadržava biološku, ...ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu pa se enciklopedijska obradba toga područja nameće kao imperativ. Iako je malen broj zemalja koje su pristupile izdavanju posebne šumarske enciklopedije, obiman rad Leksikografskoga zavoda (isprva Leksikografski zavod FNRJ, od 1991. Leksikografski zavod Miroslav Krleža) vrlo je brzo nakon osnutka obuhvatio šumarstvo i izdao izvorno koncipiranu Šumarsku enciklopediju (1–2. sv. u 1. izd. 1959–63. te 1–3. sv. u 2. izd. 1980–87; glavni urednici Aleksandar Ugrenović i Zvonimir Potočić), koja se može svrstati među enciklopedičke rijetkosti.Metodologija rada obuhvaćala je u prvome redu (1) pronalaženje, selektiranje i organiziranje znanstvenih informacija iz primarnih izvora. Služba arhiva Općega odjela Zavoda obavlja poslove čuvanja arhivskoga gradiva i potrebno gradivo o Šumarskoj enciklopediji bilo je dostupno, opsežno i vrlo raznoliko. U ovome je radu pokazano da pohranjeni zapisi o nastanku Šumarske enciklopedije predstavljaju brižljivo zabilježena svjedočanstva u obliku korespondencija, bilješki sa sastanaka, sačuvanih originalnih članaka itd. Metodologija je dalje uključivala (2) analizu arhivskog gradiva, proučavanje i analizu oba izdanja Šumarske enciklopedije, ali i znanstvenih radova iz drugih izvora, napose znanstvenih časopisa.Vodeći računa o cilju rada, koji je u ovome radu bio dvojak, u rezultatima se donosi osvrt na urednike struka i autore članaka te ilustracija u Šumarskoj enciklopediji (1), a potom se analizira i valorizira sadržaj i struktura oba izdanja Šumarske enciklopedije (2). Rezultati analize pokazuju da je prvo izdanje Šumarske enciklopedije odgovaralo svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvorena, tadašnjim potrebama šumarske i drvnoindustrijske tehnologije i stručnih kadrova. U sljedeća dva desetljeća postignut je neočekivano velik napredak u nizu stručnih disciplina koje ulaze u područje interesa šumarstva i drvne industrije. Drugo izdanje Šumarske enciklopedije nastojalo je udovoljiti očekivanjima stručnjaka i javnosti koja su proizlazila iz potreba novoga doba. Trebala je poslužiti kao udžbenik i kao priručnik. Time je čitatelj dobio cjelovitu i preglednu sliku pojedinih zaokruženih sadržaja. Šumarska enciklopedija, koja je izišla u izdanju Leksikografskoga zavoda, uspjela je sažeto prikazati fundamentalna saznanja o šumarstvu svima zainteresiranima, olakšavajući donošenje stručnih odluka pri rješavanju šumarske teorijske i praktične problematike.
Forests are an important guardian of natural living conditions, a source of economic value and raw materials for the wood industry and many other industries. Forestry is a complex activity that contains biological, ecological, technical, and economic components, and that deserves to be treated encyclopedically. Although a few countries started publishing a special forestry encyclopedia at that time, the extensive work of the Institute of Lexicography (at first the Institute of Lexicography of the Federal People’s Republic of Yugoslavia; since 1991 The Miroslav Krleža Institute of Lexicography) covered forestry very soon after its foundation, and published the originally designed The Encyclopedia of Forestry (vols 1–2 of the 1st edition, 1959–63, and vols 1–3 of the 2nd edition, 1980–87; chief editors Aleksandar Ugrenović and Zvonimir Potočić), which may be considered an encyclopedic rarity.The working methodology included, first of all, (1) finding, selecting, and organising scientific information from primary sources. The archive service of the Department of Human Resources and Legal Affairs of the Institute performs the tasks of keeping archival material, and the necessary material on The Encyclopedia of Forestry was available, extensive, and very diverse. In this paper, it is shown that the stored records of the creation of The Encyclopedia of Forestry thus represent carefully recorded testimonies in the form of correspondence, notes from meetings, preserved original articles, etc. The methodology further included (2) the analysis of archival material and the study and analysis of The Encyclopedia of Forestry itself (both editions) as well as scientific papers from other sources, especially scientific journals.Considering the aim of the work, which in this paper was twofold, the results include a review of professional editors and authors of articles and illustrations in The Encyclopaedia of Forestry (1), after which the content and structure of both editions of The Encyclopedia of Forestry are analysed and evaluated (2). The results of the analysis show that the first edition of The Encyclopedia of Forestry corresponded in its content to the moment in which it was created, to the then needs of forestry and wood industry technology and professional personnel. In the following two decades, unexpectedly great progress was achieved in a number of professional disciplines that enter the field of interest of forestry and the wood industry. The second edition of The Encyclopedia of Forestry tried to meet the expectations of experts and the public that arose from the needs of this new era. It was to serve as both a textbook and a manual. Thus, the reader received a complete and comprehensive picture of certain contents. The Encyclopedia of Forestry, which was published by the Institute of Lexicography, managed to concisely present fundamental knowledge about forestry to all who were interested, but it also facilitated the making of professional decisions when solving theoretical and practical issues in forestry.
This review paper aims to present the results of recent research on the relation between the use of digital technology and children's development. The paper describes the importance of the topic and ...gives a systematic overview of empirical research on the topic of the paper. The results of recent research show that the use of digital technology in children is associated, albeit low to moderate, with their physical, social, emotional, and cognitive development. The content that is viewed, created, and listened to through digital technology devices and the time and circumstances of children's use of digital technology determine whether the effects of the use of digital technology on children's development will be positive or negative. This review of current research indicates the need to further examine the factors that may mediate and/or moderate the relationship between the use of digital technology and children's development, and the need to develop a theoretical framework to integrate current knowledge and direct future research in the field.
PDF
