Over the last few decades, political philosophers have been formulating the identity of their discipline not merely in terms of their inner objective. An aggressive attack of political scientists ...contributed significantly towards the perception of the identity of political philosophy. The definition of the purpose of political philosophy became dependent on the existence of a strong external opponent. This was hardly the case with the political philosophers representing the former generations. They contributed towards development of political philosophy without thinking about guard against representatives of other sciences.
During the last few decades, political philosophers have come up with the definition of the purpose of their discipline. But they do not adhere to it in their real philosophical investigations. This non-adherence is caused not by the lack of professional ethics, will power or by dissimulation. Political philosophy as a discipline is too broad and controversial to be enclosed in the framework of a single definition of purpose. The definition of the purpose formulated during several decades of debates with political scientists, is oriented towards the external rather than internal use.
In the last few decades, comparative literature has spread even to those parts of the world that it had not reached before. However, at the same time it has faced a crisis in its traditional centers ...across Europe and North America, which has shaken its conceptual premises, theoretical foundations, and methodological structure, affected its inclusion in university and scholarly institutions, and jeopardized its social status. The discipline responded to this fundamental change through increased self-awareness and a true flourishing of relevant production directed towards fundamental reflections on its identity, the current situation, its genesis, and possible future paths.
Značaj gospodarske diplomacije u međunarodnim odnosima nedvojben je. Suradnja i komunikacija međunarodnih aktera nezaobilazno uključuje i gospodarsku diplomaciju, a ista posebno dolazi do izražaja s ...razvojem globalizacijskih procesa kada praktički postaje nezaobilazan faktor suvremenih gospodarskih odnosa. Iako pojam sam po sebi ne predstavlja kompleksnost razumijevanja, ipak postoji čitav niz tumačenja u dijelu značenja, uloge, instrumenata i determinanti gospodarske diplomacije. Najčešća je kolizija s pojmom komercijalne diplomacije, koja predstavlja uži pojam i podvrstu gospodarske diplomacije iako se ta dva termina često poistovjećuju. U 21. stoljeću gospodarska diplomacija predstavlja nazivnik svih diplomatskih aktivnosti ne isključujući nijedan tip institucija koje djeluju na međunarodnom planu. Stoga, kao i bilo koja druga poslovna aktivnost, gospodarska diplomacija ima za cilj maksimalni neto efekt djelovanja, što podrazumijeva maksimalnu razinu benefita uz najmanju razinu uloženih sredstava. Maksimizacija ciljeva obuhvaća ostvarivanje što većih razina izvoza, privlačenja direktnih stranih investicija te poticanje propulzivnosti i zaštite domaće ekonomije. Svakako različitost dimenzija gospodarske diplomacije, pritom misleći na bilateralnu, regionalnu i multilateralnu, doprinosi kompleksnosti definiranog problema područja. Navedeno uključuje i sve vrste institucija, od država kao esencijalnih dionika pa sve do multinacionalnih kompanija i nevladinih organizacija. Međutim, gospodarska diplomacija kao znanstveno područje ima čitav niz determinanti koje treba akceptirati kroz sve uključene institucije u proces provođenja politike gospodarske diplomacije. Kako bi se stvorile pretpostavke za navedeno potrebno je teorijski utvrditi i razlučiti znanstvenu definiranost gospodarske diplomacije, što ovaj rad ima za cilj.
Banach–Tarskijev paradoks je teorem koji kaže da su bilo koje dvije kugle u R3 jednakorastavljive, u smislu da postoje particije tih kugli u jednak broj respektivno izometričnih dijelova. Tekst ...prezentira dokaz Banach–Tarskijeva teorema korak po korak i prilagođen je studentima matematike i tehničkih znanosti.
http://e.math.hr/math_e_article/br18/basic
Istraživanje čimbenika vođenja u opasnim, posebice ratnim situacijama, gotovo je nemoguće, pa su i podatci takve vrste izuzetno rijetki. Stoga je, u cilju utvrđivanja čimbenika koji pridonose ...uspješnom zapovijedanju u ratnim uvjetima, 2012. godine provedeno ispitivanje značajki zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskog rata. Cilj istraživanja bio je odrediti čimbenike koji su pridonijeli uspješnom zapovijedanju u ratnim uvjetima. U svrhu cjelovitog uvida u zapovjednu strukturu i način zapovijedanja u to doba opisana su bitna obilježja Domovinskog rata i uvjeti u kojima se provodilo zapovijedanje u obrambenim i oslobodilačkim akcijama Hrvatske vojske u razdoblju 1991. – 1995.
Ispitivanje o značajkama zapovijedanja u Domovinskom ratu provedeno je na Hrvatskom vojnom učilištu 2012. godine sa 214 časnika i budućih časnika Hrvatske vojske. Dobiveni nalazi potvrđuju ključnu i odlučujuću važnost zapovjednika, njegovih osobina, znanja te sposobnosti za uspješnost i konačnu pobjedu u ratnim operacijama. Zapovjednik je odgovoran i za zajedništvo vojnika, organizacijsku kulturu i psihosocijalnu klimu te ukupnu psihičku bojnu spremnost. Ta zapovjednikova odgovornost proteže se na sve tri razine operacija: taktičku, operativnu i strategijsku. Rezultati su također pokazali kako u opasnim situacijama, bez obzira na interindividualne razlike pojedinaca i skupina, postoji jedinstvena zajednička slika uspješnog ratnog zapovjednika te se iste ključne osobine traže i u vođe kojega će se slijediti u ratnoj situaciji.
U ovome se radu raspravlja o dosadašnjim teorijskim spoznajama o inojezičnome razvoju iz perspektive teorije dinamičnih sustava (engl. Dynamic systems theory, tj. DST), o pokušaju oblikovanja ...razvojnoga indeksa, o pojavi teorijskoga pluralizma u okviru kojega se ukazalo na sličnosti između složenih nepravocrtnih sustava koji se pojavljuju u prirodi i pri ovladavanju inim jezikom te o različitim načinima mjerenja složenosti, točnosti i tečnosti, tj. STOT-a (engl. complexity, accuracy and fluency, tj. CAF). Opisuju se nove metode istraživanja inojezičnoga razvoja te daje detaljan pregled najvažnijih recentnih istraživanja u okviru teorije dinamičnih sustava, odnosno teorije kaosa ili složenosti (engl. Chaos/complexity theory, tj. C/ CT), teorije složenih prilagodljivih sustava (engl. Complex adaptive system theory, tj. CAS) i (nad)teorije složenih sustava (engl. Complex systems supra-theory).
Uvod
Korpus znanja u fi zioterapiji često se „podrazumijeva“, što u praksi dovodi do različitih pristupa u prikupljanju i interpretaciji informacija. Potrebno je jasno definirati korpus znanja što ...uključuje fenomene, epistemiološke pretpostavke, koncepte, teorije i metode koji ukazuju na različitost od ostalih formi znanja i odrediti fi zioterapijsku
znanost kao akademsku disciplinu.
Svrha ovog rada rasprava je o fi lozofi ji fi zioterapijske znanosti i njezinim fi lozofi jskim pretpostavkama kao i epistemološkim temeljima teorije fi zioterapijske znanosti.
Razrada
Krishnan kao glavne karakteristike akademskih znanstvenih disciplina navodi: specifi čni objekt (predmet) istraživanja, korpus posebno prikupljenog znanja, teorije i koncepti organizacije znanja, specifi čna terminologija i metode i institucionalne manifestacije (npr. odsjeci,
katedre na fakultetima). Specifi čni objekti istraživanja fi zioterapijske
znanosti su: razvoj i očuvanje funkcionalnog pokreta/pokretanja i patokineziologija, motorna kontrola u kontekstu funkcioniranja, onesposobljenja i zdravlja. Institucionalne manifestacije fi zioterapijske znanosti prisutne su u sve većem broju zemalja kroz organizaciju poslijediplomskih sveučilišnih doktorskih studija fi ziote rapijske znanosti. Ciljevi doktorskih studija su osposobljavanje fizioterapeuta za kritičko promišljanje i nezavisno istraživanje
kako bi se povećao korpus znanja fi zioterapijske znanosti.
Fizioterapija se manifestira kao akademska disciplina koja se služi dvama pristupima (paradigmama) u proučavanju (istraživanju) problema temeljenim na Aristotelovom i Galilejevom fi lozofskom ishodištu.
Zaključak
Fizioterapijska znanost evoluirala je iz nekoliko znanstvenih grana i pozicionira se u znanstvenom području biomedicine i zdravstva kao grana unutar novog interdisciplinarnog polja biomedicinskih znanosti i zdravstva.
Nakon opsežnog pregleda literature i vlastitih empirijskih studija koje istražuju učinak kulture na percepciju rizika, Sjöberg je zaključio da je kulturološka teorija jednostavno pogrešna i stoga ...mrtva. Međutim, drugi istraživači i studije također sugeriraju da teorija kulture još uvijek ima značajnu moć objašnjenja. Svrha studije bila je, dakle, prikupiti nove dokaze koristeći različite tehnike analize kako bi se pridonijelo rješavanju ovog neuvjerljivog zaključka. Podaci su prikupljeni od 226 vozača gospodarskih vozila i klasificirani su na temelju njihovog svjetonazora ili kulture specifičnog za prijevoz. Opći linearni model koji odgovara jednosmjernoj ANOVA izveden je za usporedbu ispitanika o njihovoj percepciji rizika specifičnog za transport. Rezultati klaster analize pokazali su da su postojala tri klastera pokretača koji su označeni kao „Tradicionalni konformisti“ (pokretači klastera III), „avanturisti“ (pokretači klastera II) i „Umjereni“ (klaster I). Rezultati ANOVA-e nadalje su pokazali da su tradicionalno-konformistički (klaster III) vozači izvijestili o točnijoj percepciji rizika u usporedbi s umjerenim (klaster I) i avanturistima (klaster II). O nalazima se raspravljalo u kontekstu tekuće rasprave o objašnjavajućoj moći kulture u računovodstvu razlika u percepciji rizika. Također se razgovaralo o implikacijama na buduća istraživanja.
PDF
