Modalna logika obuhvaća široku familiju formalnih jezika i sistema s brojnim primjenama u računarstvu, lingvistici, filozofiji, teoriji informacija itd. Modalna logika ima iznenađujuće jednostavnu ...sintaksu i relacijsku semantiku koja se gotovo bez modifikacija uklapa u prividno vrlo različite primjene. U ovom članku fokusiramo se na primjenu modalne logike koja je od možda najvećeg interesa za matematičare: formalizaciju Gödelovog predikata dokazivosti, ključnog pojma Gödelovih teorema nepotpunosti. Uobičajenim matematičkim postupkom apstrakcije, ključna svojstava predikata dokazivosti proglašena su aksiomima i polazeći od njih izgrađen je logički sistem. Uz standardnu relacijsku semantiku, topološka semantika također se pokazuje pogodnom, pa i nužnom za jedno proširenje logike dokazivosti koje razmatramo na kraju članka.
Nagrinėjamas matematinių procedūrų atvejis, kai sprendžiant optimizavimo uždavinius taikoma atitinkama minimizavimo funkcija. Atliekant kai kurias procedūras, pvz., topologinių transformacijų ...uždaviniuose, taikoma minimizavimo funkcija neturi minimumo taško, todėl funkcijos minimizavimo nustatymo sprendinys yra nevienareikšmis, t. y. turime begalinį sprendinių skaičių. Tokiu atveju taikomas genetinis algoritmas sprendžia uždavinį iteraciniu metodu, apskaičiuodamas parametrų reikšmes pagal mažiausiuosius nuokrypius nuo nominaliųjų reiksmių. Straipsnyje pateikiama teorinė analizė, kaip nustatoma, kad neegzistuoja optimizavimo funkcijos minimumas (sprendinio daugiareikšmiškumas), kai žemės sklypų plotų riboms optimizuoti kadastro žemėlapiuose taikomos topologijos transformacijos.
Poznati rezultat iz topologije, Jordanov teorem o krivulji, obično se
navodi kao primjer rezultata čija tvrdnja djeluje očito, ali čiji je dokaz
vrlo složen. U radu su prezentirane neke zanimljivosti ...vezane uz taj
teorem i prikazano je kako se ove ideje mogu koristiti u primjeni, preciznije, u digitalnoj obradi slika.
The golden age of mathematics-that was not the age of Euclid, it is ours. C. J. KEYSER This time of writing is the hundredth anniversary of the publication (1892) of Poincare's first note on ...topology, which arguably marks the beginning of the subject of algebraic, or "combinatorial," topology. There was earlier scattered work by Euler, Listing (who coined the word "topology"), Mobius and his band, Riemann, Klein, and Betti. Indeed, even as early as 1679, Leibniz indicated the desirability of creating a geometry of the topological type. The establishment of topology (or "analysis situs" as it was often called at the time) as a coherent theory, however, belongs to Poincare. Curiously, the beginning of general topology, also called "point set topology," dates fourteen years later when Frechet published the first abstract treatment of the subject in 1906. Since the beginning of time, or at least the era of Archimedes, smooth manifolds (curves, surfaces, mechanical configurations, the universe) have been a central focus in mathematics. They have always been at the core of interest in topology. After the seminal work of Milnor, Smale, and many others, in the last half of this century, the topological aspects of smooth manifolds, as distinct from the differential geometric aspects, became a subject in its own right.
