The dental remains of rodents from two localities - Lazarevac village and Bele Vode in Central Serbia - are used to determine the age of the sediments and to reconstruct the paleoecology of the ...habitat. The species recorded at Lazarevac village are Spermophilinus bredai, Miopetaurista dehmi, Cricetodon meini, Megacricetodon minor, Democricetodon mutilus and Miodyromys aegercii; species from Bele Vode are Cricetodon meini, Democricetodon mutilus and Miodyromys aegercii. The rodents’ assemblages can be placed in MN6.
Za izradu članka korišteno je više tematskih karata u mjerilu 1:25 000. To su : litološka karta s inženjerskogeološkim sadržajem, karta nagiba s podjelom na četiri kategorije, karta gustoće klizišta ...s područjima pojačane erozije, strukturno-geomorfološka karta i hidrogeološka karta. Potonja sa svrhom procjene utjecaja hidrogeoloških odnosa na sinteznu kartu hazarda. Preklapanjem nabrojenih karata dobivena je karta s novim sadržajem. Uzimajući u obzir sadržaj svake od njih, a napose hidrogeološke karte, nastojalo se procijeniti uzročne faktore za pojavu nestabilnosti padina. Tako su navedene karte usvojene kao faktorske karte za Preliminarnu kvalitativnu kartu hazarda od klizanja, izrađenu heurističkim pristupom. Takve su se karte pokazale vrlo korisnim podlogama za prostorno i razvojno planiranje na regionalnoj razini i za razmatranja pogodnosti terena za izgradnju.
Istraživanja oštećenosti krošanja za razdoblje od 1995 do 2004 godine u Republici Hrvatskoj pokazao je daljnje povećanje postotka značajne oštećenosti stabala svih vrsta. U usporedbi sa 2003. godinom ...značajna oštećenost stabala svih vrsta porasla je za 3,6 %, sa 23,2 % na 26,8 %. (sl. 15). Značajna oštećenost listača također je u odnosu na prijašnju godinu porasla, i to za 3,5 %, sa 17,6% na
21,1 %. Postotak značajne oštećenosti kod četinjača porastao je sa 46,8 % na 48,8 %. Iz prikupljenih podataka piezometarskog monitoringa diljem Hrvatske, mogu}e je ustanoviti kako na prostoru nizinskih šuma vlada trend izrazitog sniž`enja podzemnih voda. Posebno je izražena pojava sezona s izrazito niskim vodostajima
(1993., 2000. i 2003) u prethodnom desetljeću, nakon kojeg se razdoblja do dana{nijih dana vodonosnici u pojedinim šumskim područjima još nisu u dovoljnoj mjeri prihranili vodom. Utjecaj taloženja teških metala vodom tj. većim riječnim sustavima (Sava, Drava, Mura) istraživan na nekoliko lokaliteta daje poražavajuće rezultate što se tiče onečišćenja, a naročito je to karakteristično za
umjetne akumulacije gdje su hidrocentrale kao i za rijeku Dravu. Iz navedenih rezultata istraživanja, za cjelovito sagledavanje izloženosti šuma štetnim utjecajima nužno je osnivanje cjelovitog monitoringa za Hrvatsku principom mreže opažanja vodeći brigu o zastupljenosti svih šumskih zajednica.
Istraživana je prostorna struktura zooplanktonskih zajednica na obali Damietta (Egipat, jugoistočni Mediteran) kako bi se procijenio utjecaj ljudskih aktivnosti na obilje i strukturu zajednice. U ...lipnju i srpnju 2014. uzorkovano je na dvadeset pet postaja s pet različitih mjesta izloženih zagađenju. Uz larve veslonožaca i meroplanktona zabilježene su 34 zooplanktonske vrste.Veslonošci se bili najbrojnija skupina među kojima su najčešći Oithona nana, Euterpina acutifrons i Parvocalanus cirrostratus. Kalanoidni veslonožac Pseudodiaptomus trihamatus je novi nalaz za Sredozemno more, a vjerojatno je da je možda unesen putem balastnih voda. Multivarijatne / jednosmjerne analize pokazale su da 1) varijable okoliša i zooplanktonske zajednice predstavljaju značajne razlike između pet mjesta; 2) prostorne varijacije strukture zajednice nedvojbeno su posljedica tehnoloških otpadnih voda (pročišćenih i nepročišćenih) sa kopna; i 3) između svih varijablia okoliša, saliniteta i biomase fitoplanktona imali su glavne utjecaje na prostorne obrasce kategorija zooplanktona. Rezultati pokazuju da je samo ne ispuštena voda rizična za obalu Damiette, već i balastna voda, koja nije nimalo manje opasna. Stoga se naglašava potreba za aktivacijom upravljanja balastnim vodama kako bi se smanjio rizik unosa invazivnih vrsta.
U ovom radu je prikazan popis vrsta Pycnogonida (Arthropoda) do sada ustanovljenih u turskim vodama. Utvrđeno je 8 vrsta iz turskog dijela Sredozemnog mora, 23 vrste iz Egejske obale Turske,
7 vrsta ...iz Bospora, 6 vrsta iz Mramornog mora, i 3 vrste iz turskog dijela Crnog mora. Opisano je ukupno 27 vrsta koje pripadaju 7 obitelji i 9 svojti, te je prikazana njihova raspodjela u turskim vodama, raspon dubina za svaku vrstu kao i vrste podloge.
Prevladavala je obitelj Acheliidae s 10 vrsta. Anoplodactylus je bila prevladavajuća svojta (7 vrsta).
Pad resursa u obalnim vodama u posljednjih nekoliko desetljeća prisilio je ribarstvo da se proširi i na dublje vode. Međutim, dok je zbog porasta industrijskih aktivnosti bitno pronaći biološke ...modele koji mogu objasniti dinamiku zagađivala, malo se zna o njihovoj distribuciji i dinamici te o njihovim mogućim učincima na dubokomorske organizme. U tom kontekstu, prikazane su nove informacije o koncentraciji tragova metala (arsen, As; kadmij, Cd; bakar, Cu; živa, Hg; olovo, Pb) u mišićima, jetrima i gonadama mačke crnouste, Galeus melastomus, iz sjeverozapadnog Mediterana (sjever Tirenskog mora). Značajne razlike između mužjaka i ženki uočene su u koncentracijama od tri do pet elemenata u tragovima u gonadama. Niže koncentracije tragova metala pronađene su u jajnicima, što bi mogao biti rezultat gotovo neprekidne vitelogene aktivnosti koja može dovesti do prenošenja zagađivala do oocita u razvoju.
Starost, rast, spol i stanje različitih populacija atlantskog šaruna Trachurus trachurus (L) u turskim morima procijenjene su kod 300 jedinki u razdoblju od studenog 2010. do ožujka 2011. Dužina do ...repne peraje i ukupna masa jedinki u rasponu je od 10.0 do 18.9 cm, odnosno od 12.81 do 81.71 g. Najstarija dobna skupina označena je oznakom IV, dok se omjer zastupljenosti spolova nije značajno razlikovao od odnosa 1:1 koji je ustanovljen na svim postajama, osim u Bandirmi gdje je bio u korist mužjaka (c2 test, p>0.005). Masa se na sljedećim postajama Zonguldak (BS) Bandirma (MSI), Edremit (AS1), Izmir (AS2), Marmaris (AS3), povećavala uz koeficijente alometrije b=2.881, b=2.973, b=3.210, b=3.120, b= 2.820 respektivno, osim za b=3.004 u Sarköyu (MS2) koji ukazuje na izometriju.
U radu je prikazan pregled neobičnih nalaza morskih vrsta u rijeci Neretvi te širem području njene delte u posljednja dva desetljeća. Pojava najmanje 8 različitih morskih vrsta prijavljena je od ...strane lokalnih ribara, a radi se o općenito rijetkim nalazima morskih organizama u uzvodnim dijelovima riječnih tokova. Iako neke od vrsta opisanih u radu obitavaju i u slanim i u bočatim vodama, njihova pojava visoko uzvodno vjerojatno je posljedica promjena hidroloških uvjeta u rijeci Neretvi. Naime, intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje eurihalnih organizama visoko u rijeku Neretvu. Na ovom području, bogatom biološkom raznolikošću sa značajnim brojem endemskih vrsta, takve pojave mogu ugroziti zajednice slatkovodnih organizama.
U ovom radu se iznosi podatak o novom nalazu juvenilnog primjerka psa tupana Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827) uhvaćenom u vodama Pirana. Ovaj nalaz potvrđuje činjenicu da se sjeverni Jadran može ...smatrati rastilištem ove vrste. S obzirom na pomanjkanje saznanja o drugim vrstama morskih pasa nužno je sustavno istražiti populaciju hrskavičnjača u slovenskom dijelu tršćanskog zaljeva.
Plavo dugme Porpita porpita (Linnaeus, 1758.) prvi je put primijećen u srpnju 2018. u zaljevu Iskenderun, sjeveroistočna obala Mediterana u Turskoj. Ovo je treći zapis ove vrste za tursko more, a ...prvi je zabilježeni nalaz za zaljev Iskenderun. Prisutnost P. porpita na sjeveroistočnoj mediteranskoj obali Turske pokazuje njezino proširenje od sjeverozapadne mediteranske obale (zaljev Antalya) u Turskoj.
PDF