Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Kolektiv AZM – LU Maribor leta 2022- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj istraživanja bio je ispitati mehanizme koji leže u podlozi
odnosa između broja radnih sati i psihofizičkoga zdravlja
zaposlenih roditelja te provjeriti moderatorski učinak spola na
ovaj odnos. ...Postavljeni model, koji je uključivao medijacijske
učinke dviju dimenzija konflikta rad – obitelj (vremenski i konflikt
opterećenja) ispitan je na prigodnom uzorku zaposlenih roditelja
(n = 377; 55,2 % majki). Subjektivno psihofizičko zdravlje
mjereno je Skalom muskuloskeletalnih simptoma (Barton i sur.,
1995) i Upitnikom općega zdravlja-12 (Goldberg, 1988).
Konflikt radne i obiteljske uloge zbog prelijevanja radne domene
u obiteljsku mjeren je Skalom vremenskoga konflikta i Skalom
konflikta opterećenja (Carlson, Kacmar i Williams, 2000).
Rezultati su pokazali da su radni sati samostalan prediktor obiju
dimenzija konflikta rad – obitelj te je utvrđen moderatorski
učinak spola na odnos između broja radnih sati i zdravlja
sudionika. Broj radnih sati značajno je pozitivno povezan sa
samoprocijenjenim psihičkim i tjelesnim zdravljem majki, ali ne i
očeva. Ovu povezanost potpuno posreduje konflikt opterećenja.
Suprotno očekivanjima, vremenski konflikt ne posreduje odnos
između broja radnih sati i zdravlja zaposlenih majki.
Pitanje razlike između starog i novog psihološkog ugovora postaje sve aktualnije, obzirom da gašenje starog, tako da organizaciju i njene zaposlene stavlja pred mnogobrojne nove izazove. Okruženje se ...rapidno mijenja, a organizacije imaju za cilj da mu se što brže prilagode. Sa druge strane, to mijenja i uvjete koje one mogu ponuditi svojim zaposlenima. Stalni posao, uz koji automatski idu i beneficije, postaju kategorije koje više nisu karakteristika ovog vijeka. Kako bi se što bolje prilagodile okruženju, organizacije su prinuđene da izvrše brojne promjene što dalje dovodi i do promjena u okviru novog psihološkog ugovora. Danas zaposleni ne mogu računati na stalnost posla; organizacije im to više ne mogu niti ponuditi, a još manje garantirati. Međutim, i karakteristike suvremenih zaposlenika su drastično drugačije u odnosu na karakteristike onih koji su radili i/ili navikli na rad u tradicionalnim organizacijama. Danas su trendovi potpuno drugačiji – zaposleni sve više rade od kuće, zahtijevaju radna mjesta koja će im pružiti mogućnost da budu kreativni, ne žive da bi radili već se vode „work –life“ balans principom, zahtijevaju viši stupanj autonomije, mogućnost da na radnom mjestu koriste sve vidove suvremene tehnologije i slično. Sve spomenuto mijenja stav organizacije prema zaposlenima; njihov glavni zadatak je da kreiraju radna mjesta na kojima će zaposleni željeti ostati i dati svoj maksimum, čime će automatski doći i do porasta produktivnosti, smanjene apstinencije sa posla, višeg nivoa satisfakcije istim i dr.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Zaključna konferenca “Svetovanje zaposlenim” v hibridni obliki- All metadata published by Europeana are available free of ...restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Rad, na temelju istraživanja Caritasa i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve iz 2004. godine, pokušava mapirati dvije do sada neistražene marginalne skupine u socioekonomskom krajobrazu ...Hrvatske: siromašne radnike (working poor) te kućanstva bez zaposlenih (jobless households). Uz strukturu ovih skupina, kroz prizmu teorija o društvenoj isključenosti razmatra se i razina njihove društvene izoliranosti, zapošljivosti te solidarnosti i povjerenja. Siromašni radnici čine relativno malobrojnu skupinu, ponajprije sastavljenu od samozaposlenih, muškaraca, osoba s nižim obrazovanjem i većim obiteljima. U pravilu ne možemo govoriti niti o društvenoj izolaciji niti manjku solidarnosti kod siromašnih radnika, no vidljiv je stanoviti deficit zapošljivosti. Članovi kućanstava bez zaposlenih u Hrvatskoj obuhvaćaju u europskim okvirima umjerenu desetinu populacije. Osim što sami ne sudjeluju u svijetu rada, oni su od njega i »odsječeni« time što niti drugi članovi kućanstva nemaju posao, što smanjuje materijalne socijalne i kulturne resurse kućanstva. Ova je pojava najučestalija među ranjivim jednoroditeljskim i samačkim kućanstvima, a karakterizira ju vrlo visok rizik od siromaštva, povećana razina izolacije iz svih sfera društvenosti te niska zapošljivost i mogućnost intergeneracijske reprodukcije siromaštva. Ipak, i siromašni radnici i pripadnici kućanstava bez zaposlenih sudjeluju u društvenoj matici: njihovo generalizirano povjerenje i solidarnost ne razlikuje se značajnije od onoga opće populacije. Nalazi ukazuju da bi u području socijalnih politika usmjerenih k obje skupine zajednički prioritet trebalo predstavljati povećanje zapošljivosti, prvenstveno programima (cjeloživotnog) obrazovanja i prekvalifikacije, te redistribucija usmjerena prema obiteljima s djecom kojom bi se smanjio rizik međugeneracijske reprodukcije siromaštva.
Iskustvo rada u okolnostima prvog vala pandemije za one koji su ostali zaposleni bilo je podložno
poremećajima za većinu zaposlenih. Prema rezultatima početnog vala panel anketnog
istraživanja SOCRES ...projekta provedenog između 20. kolovoza i 2. listopada 2020. koji se u
radu analiziraju, šest od sedam zaposlenih doživjelo je neku od promatranih promjena vezanih
za rad uslijed pandemije (razdoblje bez rada, smanjeno radno opterećenje, obuhvaćenost potporama
za očuvanje radnih mjesta, rad od kuće, teže spajanje radnih i obiteljskih obveza, značajno
smanjena plaća). Zaposlene ispitanike kategorizirali smo u šest segmenata s obzirom na
epidemiološke restrikcije i potpore s izravnim implikacijama po tržište rada. Ispitali smo razlike
u pojavnosti disruptivnih događaja, posebno narušene ravnoteže poslovnog i privatnog života
te pada plaće i prihoda kućanstva. Osim toga, ispitali smo i razlike u percepciji tegobnosti situacije
u okolnostima pandemije, kontaktu s virusom i samoiskazu pogoršanog zdravlja. Uzeli
smo u obzir sociodemografske karakteristike (razinu obrazovanja, tip i sastav kućanstva, dob i
spol) te ulogu potpora za očuvanje radnih mjesta u objašnjenju varijacija. Među pojedinim segmentima
radnika nije utvrđeno mnogo nejednakosti u pojavnosti disruptivnih događaja osim
onih koji očito proizlaze iz mjera. Identificiran je negativan utjecaj disruptivnih događaja na
prihode, percepciju tegobnosti situacije i samoprocjenu zdravlja. Pad plaće i prihoda kućanstva
bili su najčešći za samozaposlene, a otežano usklađivanje radnih i obiteljskih obveza za zaposlene
u obrazovanju i zdravstvu. Široka primjena potpora fiksnog iznosa bliskog minimalnoj plaći
dosegla je i osokolila značajan broj radnika, ali nije uspjela kompenzirati financijske posljedice
pandemije. Nalazi o utjecaju pandemije na ravnotežu poslovnog i privatnog života upućuju na
potrebu učinkovitog organiziranja usluga obrazovanja i skrbi, otpornog na zatvaran
Provider: - Institution: Koroška osrednja knjižnica dr. Franca Sušnika - Data provided by Europeana Collections- - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Utrinki s srečanja partnerjev “Svetovanje zaposlenim” (MIZŠ in ESS)- All metadata published by Europeana are available free of ...restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Zaposleni v Knjižnici Pavla Golie Trebnje novembra 2008.- All metadata published by Europeana are available free of restriction ...under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
