V Sloveniji se v zadnjih letih srečujemo z zastoji pri vključevanju mladih (tudi) s terciarno izobrazbo na trg dela. Na zaposljivost posameznika poleg zunanjih dejavnikov, na katere nimamo ...neposrednega vpliva, vplivajo osebnostne lastnosti, prizadevanja, volja in podobno. Dobra zaposljivost pomeni opolnomočenje, da posameznik skozi proces vseživljenjskega učenja nastopa na trgu dela trajnostno, tako da uresničuje svoje karierne cilje ter s svojim ustvarjalnim delom prispeva k svojemu zadovoljstvu in uspehu ter uspehu skupnosti. Na slovenskih univerzah so bili karierni centri ustanovljeni, da bi pripomogli k dvigu zaposljivosti diplomantov. Po petih letih delovanja Kariernega centra Univerze v Ljubljani (od leta 2008) prihajamo do podobnih izkušenj kot v drugih kariernih centrih evropskih univerz, da je učinkovitost spodbujanja in omogočanja razvoja dobre zaposljivosti večja tedaj, ko so karierni centri s svojimi aktivnostmi intenzivneje vključeni v same študijske procese.
V nenehno spreminjajoči se družbi se potreba po fleksibilnosti jasno kaže predvsem na trgu dela. V ospredje vse bolj prihajata koncepta vseživljenjskega učenja in vseživljenjske karierne orientacije, ...kar pomeni, da pri iskalcih zaposlitve ne gre več za statično pridobitev izobrazbe in eno izbiro kariere, temveč za dinamično, kontinuirano pridobivanje kompetenc in prilaganje poklicne poti trenutnim razmeram na trgu dela ob upoštevanju posameznikovih želja, sposobnosti in interesov. Vloga kariernih centrov Univerze v Ljubljani je izvajanje svetovanj, delavnic in različnih dogodkov, kar našim študentom in diplomantom omogoča prvi stik z morebitnimi delodajalci ter pridobitev veščin, potrebnih za uspešen vstop in predvsem obstoj na trgu dela.
V javnosti je zadnje čase veliko pozornosti namenjene uveljavljanju tako imenovanega načela flexicurity oziroma prožne varnosti ter predvsem njegovim učinkom na posameznika. Načelo predstavlja velik ...izziv pri izvajanju in uresničevanju ciljev tako imenovane evropske strategije zaposlovanja, kot tudi pri izvajanju nacionalnih politik zaposlovanja. Načelo prožne varnosti je dejansko odgovor na vse višje zahteve globalizacije in konkurenčnosti, kot tudi na vse intenzivnejše potrebe po prilagodljivosti zaposlenih in podjetij. Načelo je sestavljeno iz štirih, med seboj povezanih komponent, da bi dosegli čim višje sinergije učinkov in uravnoteženosti. Cilji prožne varnosti so predvsem izboljševanje obstoječih razmer na trgu dela EU in omogočanje večje udeležbe na trgu dela za posameznika (zmanjševanje segmentacije), lajšanje prilagodljivosti delavcev in podjetij, zmanjševanje brezposelnosti (tudi in predvsem specifičnih skupin), podpora vstopa na trg dela za vse ter lažji in hitrejši prehodi med različnimi pogodbami (povečevanje varnosti pri nestandardnih zaposlitvah in zaposlitvah za določen čas). Uvajanje prožne varnosti v sedanjih gospodarskih razmerah ni izbira, temveč je pogoj konkurenčnosti in dviga gospodarske rasti in razvoja. To je dinamični mehanizem prilagajanja razmeram, kar prihaja v ospredje še toliko bolj v času svetovne finančne krize.
Percipirana zaposljivost oznacuje pojedincevu percepciju vlastite mogucnosti ostvarenja odrziva zaposlenja, koje je u skladu s postignutom razinom kvalificiranosti, odnosno strucnom spremom. Ona je ...vazna za odreðivanje slijeda tranzicija vezanih uz posao te za formiranje strategija nosenja s nestabilnosti posla. Cilj je ovog istrazivanja bio ispitati odnos percipirane zaposljivosti studenata s objektivnom zaposljivosti nakon zavrsetka odreðenoga studija i nekim osobinama licnosti. U istrazivanju je sudjelovao prigodan uzorak studenata (N = 230) s devet studija Sveucilista u Zagrebu. Objektivna zaposljivost nakon zavrsetka studija odreðena je na temelju "Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja" (HZZ, 2013). Svi sudionici ispunili su on-line upitnike kojima su mjerene osobine licnosti (temeljna samoevaluacija, lokus kontrole, pozitivan i negativan afekt) te percipirana zaposljivost. Provedene analize pokazale su da objektivna zaposljivost najvise pridonosi objasnjenju varijance percipirane zaposljivosti. Iako su sve osobine licnosti (osim lokusa kontrole) bile znacajno povezane s percipiranom zaposljivosti, znacajan doprinos objasnjenju varijance percipirane zaposljivosti povrh objektivne zaposljivosti dobiven je samo za osobinu temeljne samoevaluacije.
U radu se polazi od analize značenja pojma cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kao raspona aktivnosti koje pojedincima bilo koje dobi i u bilo kojem trenutku njihova života omogućavaju ...prepoznati svoje sposobnosti, kompetencije i interese kako bi donijeli značajne odluke u pogledu obrazovanja, osposobljavanja i zanimanja. U članku se analiziraju zadatci profesionalnog usmjeravanja u suvremenom društvu, "društvu znanja", koji se baziraju na samoostvarenju pojedinca, razvoju mogućnosti za autonomiju, razvoju kompetencija te razvoju zapošljivosti. Naglašava se da je profesionalno usmjeravanje proces, a ne jednokratna aktivnost, kojim se prikupljaju podatci o korisniku, prosljeđuju informacije o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja, pomaže pojedincu sagledati vlastite mogućnosti i donijeti odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja i zapošljavanja. Na kraju se zaključuje da su za takav proces od velikog značaja i službe za profesionalno usmjeravanje koje se zasnivaju na pažljivoj i cjelovitoj procjeni različitih čimbenika, prije svega na procjeni potreba tržišta rada i potencijalima korisnika te potreba i mogućnosti obrazovnih institucija.
Industrial Engineering and Management (IEM) degree programs have always been popular and successful, especially during the last thirty years. Many Higher Education Institutions (HEI) offer a wide ...range of study programs, and this range continues to expand.This has led to the problem that different programs and qualification profiles are no longer clearly comparable. The Austrian Association of IEMs (WING) sought a solution which wouldensure the high quality of IEM degree programs and the employability of IEMprofessionals. Therefore, a controlling approach was chosen,which led to satisfactory results, primarily with regard to transparency. This paper presents the approach and the results of a structural analysis and two online surveys, conducted as part of the IEMProfession Online Study carried out in 2018.
Polazeći od aktualnih promjena koje su obilježile svijet rada unatrag nekoliko desetljeća, rad sadrži pregled dosadašnjih psihologijskih istraživanja zapošljivosti kao jednog od suvremenih odgovora ...na rastuću nezaposlenost, nesigurnost posla i potrebu za povećanom mobilnosti radne snage. U tom pogledu, pojam zapošljivosti definiramo na temelju individualnih resursa koji potiču proaktivno suočavanje i fleksibilnost u kontekstu promjenjivih uvjeta na tržištu rada. Predstavljamo dva dominantna i empirijski validirana modela koji determiniraju ključne karakteristike zapošljivih pojedinaca: (1) model temeljen na kompetencijama te (2) dispozicijski model zapošljivosti. U kontekstu oba modela opisujemo temeljne dimenzije zapošljivosti te rezultate istraživanja koji govore u prilog njihovoj važnosti za radnu dobrobit pojedinaca. Također, navodimo nalaze kojima su rezultirala istraživanja dispozicijske zapošljivosti u hrvatskom radnom kontekstu. Na kraju rada kritički se osvrćemo na navedene modele, iznosimo praktične implikacije dosadašnjih spoznaja ovoga područja te ističemo neka od do sada neodgovorenih pitanja za buduća istraživanja.
Postulating expectations regarding one's professional future represents an important segment of career decision making,as well as choosing behaviors aimed at fulfilling professional goals. Given the ...relevance of this topic, the conducted study addressed such expectations among a group of students studying to become educators and teachers. Specifically, 301 students participated in this study and completed instruments designed for measuring their core self-evaluations, self-perceived employability, career decision self-efficacy and vocational outcome expectations. In doing so, the goal of the study was to investigate the contributions of core self-evaluations, self-perceived employability and career decision self-efficacy to students' vocational outcome expectations. The obtained results indicated core self-evaluations, self-perceived employability and career decision self-efficacy as statistically significant predictors of vocational outcome expectations. In addition, the contributions of core self-evaluations and self-perceived employability to students'expectations were mediated by their career decision self-efficacy. These findings confirm and extend previous knowledge related to the relevance of beliefs regarding own abilities and characteristics for vocational outcome expectations and may be informative for future research as well as career development counseling programs.
Cilj. Cilj istraživanja je ukazati na razliku u diskursu koji vlada u domenama informacijske pismenosti i zapošljivosti. Uvažavajući prethodne rezultate istih autora o vrlo slabom preklapanju domena ...informacijske pismenosti i zapošljivosti, u ovom istraživanju preko pojmova vještine i kompetencije valja utvrditi zašto ta dva vrlo izražena pojma iz konteksta zapošljivosti ne doprinose povezanosti informacijske pismenosti i problematike zapošljivosti mladih.
Metodologija. Mapiranje i vizualizacija domena istraživanja provedena je bibliometrijskom analizom supojavnosti riječi nad skupovima dokumenata izdvojenih iz Scopus citatne baze. Analiza je provedena korištenjem VOSviewer softvera razvijenog na Lajdenskom sveučilišnom Centru za znanost i tehnologiju.
Rezultati. Konstruiranjem modela domena informacijske pismenosti i domene zapošljivosti, vizualnim mapiranjem ključnih pojmova pokazana je razlika koja vlada u njihovom diskursu. Analiza je izvršena preko pojmova vještine i kompetencije, koji su karakteristični pojmovi vezani uz zapošljivost mladih. Iz njihovog položaja u domeni informacijske pismenosti vidljivo je da se nalaze unutar samog klastera informacijske pismenosti, u okruženju i kontekstu stjecanja vještina i kompetencija koje se odnose na informacijsku pismenost, a ne na izvanjsko okružje. U domeni zapošljivosti je, nasuprot toga, vidljivo da se nalaze u središtu klastera koji obuhvaća s jedne strane rad i zapošljivost, a s druge studente i visokoškolsko obrazovanje. Posebno je indikativno da u model informacijske pismenosti konstruiran uz minimalne restrikcije nisu uvršteni pojmovi vezani uz rad, zapošljivost ili zaposlenje, što ukazuje da cjelokupni diskurs domene informacijske pismenosti i nije usmjeren u tom pravcu.
Originalnost. U znanstvenim krugovima do sada nije provedena sveobuhvatna analiza domene zapošljivosti i njenog diskursa u segmentu zapošljivosti mladih, a pogotovo ne s aspekta informacijske pismenosti. U ovom je radu prikazan specifičan aspekt koji ukazuje zašto je diskurs tih dviju domena različit, iako se u obje aktivno spominju pojmovi vještina i kompetencija vrlo upotrebljivi u diskursu zapošljivosti. Korištenjem metoda i alata vizualnog mapiranja, rezultati su predočeni vrlo intuitivno, jasno i jednostavno.
Zapošljivost se odnosi na skup sposobnosti, znanja i vještina koje omogućavaju diplomantima da prošire mogućnosti za zapošljavanje i postignu daljnji napredak u svojoj karijeri. Glavni cilj rada bio ...je upravo ispitati koje su vještine ključne za diplomante poslovne ekonomije pri zapošljavanju te analizirati razliku u percepciji između poslodavaca i studenata s obzirom na razvijenost odabranih konceptualnih, socijalnih i tehničkih menadžerskih vještina. Provedeno je empirijsko istraživanje na uzorku 30 stručnjaka uglavnom iz područja upravljanja ljudskim potencijalima iz većinom velikih hrvatskih poduzeća, kao i na 100 nedavno diplomiranih magistara poslovne ekonomije s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primarni podaci su prikupljeni anketnim upitnikom te analizirani primjenom metoda deskriptivne statistike. Rezultati istraživanja pokazali su da postoje značajne razlike u percepciji razvijenosti pojedinih menadžerskih vještina diplomanata. Diplomanti de facto precjenjuju gotovo sve vještine osim tehničkih znanja i vještina govorne komunikacije. Najveći jaz u procjeni identificiran je kod kritičke samosvijesti, rada u timu, upravljanje konfliktima i kritičkog mišljenja. Ovi rezultati mogu biti korisni sveučilištima kako bi ona mogla prilagoditi svoje studije na temelju zahtjeva tržišta rada, kao i studentima poslovne ekonomije koji mogu poboljšati svoj skup vještina i maksimizirati izglede za zapošljivost.
PDF
