Cilj. Cilj je rada široj AKM zajednici predstaviti javno dostupne alate geokodiranja koji mogu biti korisni za predstavljanje raznolikih zbirki vezanih za pojedino područje. Rad će predstaviti neke ...od javno dostupnih alata te iznijeti njihove prednosti i nedostatke, mogućnosti primjene i pristupačnost. Pristup/metodologija/dizajn. Teorijski su razgraničeni osnovni pojmovi s kojima se autori virtualnih izložbi i interaktivnih karata susreću (GIS, mapiranje, geokodiranje, geolociranje). Uz pomoć analize koja razmatra prednosti, nedostatke, ustanove kojima je namijenjen te cijenu, napravljena je usporedba sedamnaest javno dostupnih alata za geokodiranje. Rezultati. Analizirano je 17 alata za geokodiranje. Od 17 promatranih alata, njih 10 ima širok spektar primjene koji, po mišljenju autora, uključuje i AKM zajednicu. Rezultati donose prednosti, nedostatke, cijenu i namjenu (odnosno korisnike) promatranih alata, a proučene su mogućnosti primjene, jednostavnost korisničkog sučelja, otvorenost koda, preglednost, trajnost pristupa i cjenovni rangovi. Ograničenja. Velik broj javno dostupnih alata za geokodiranje kao i njihov kontinuirani razvoj onemogućuju nam analizu svih. Također, usprkos podrobnom upoznavanju, svi analizirani alati za geokodiranje nisu korišteni od strane autora, samo pojedini, što ostavlja mogućnost da su se pojedine prednosti ili nedostaci previdjeli. Praktična primjena. U radu su predstavljeni javno dostupni alati za geokodiranja koji mogu biti korisni za promociju digitalnih zbirki na interaktivan i popularan način. Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovoga rada ogleda se u činjenici da su na jednom mjestu obuhvaćeni i analizirani javno dostupni alati za geokodiranje koji mogu poslužiti ustanovama AKM zajednice za njihovu usporedbu prije odlučivanja o odabiru alata za izradu interaktivne karte na temelju vlastitih digitalnih zbirki.
Cilj. Cilj je rada razrada teorijskog okvira očuvanja legata s posebnim osvrtom na specifičnosti koje nalazimo u knjižnicama. Svrha je rada stvaranje teorijsko-metodološkog polazišta za daljnja ...istraživanja kojima će biti moguće dobiti sveobuhvatniji uvid u stanje očuvanja legata u knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Pristup/metodologija/dizajn. U radu je razrađen teorijski pregled najvažnijih tema u okviru problematike očuvanja legata u knjižnicama. Prikazan je pregled relevantne literature pri čemu je poseban fokus stavljen na razmatranja terminoloških i pravnih pitanja te problematiku očuvanja, obrade, organizacije i smještaja legata u knjižnicama kao i pitanja njihova vrednovanja i uporabe. Rezultati. Na temelju teorijskih razmatranja dobiven je uvid u percepciju legata kao vrijednosti i za knjižnicu i za širu lokalnu zajednicu. Sveobuhvatno je definiran pojam legata u knjižnicama s čitavoga niza gledišta, a poseban naglasak stavljen je na moguće prepreke i probleme s kojima se susreću knjižničari u radu s ovim posebnim zbirkama. Razmatrana je problematika legata kroz različite aspekte upravljanja zaštitom što je rezultiralo definiranjem sveobuhvatnog teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama. Ograničenja. Problematika legata, njihove organizacije i očuvanja u RH nije do sada sustavno istraživana. Prepreke u radu s legatima najčešće su vidljive kroz raspršene podatke o zbirkama i/ili nepostojanje evidencije baštinskih zbirki na nacionalnoj razini. Također je u velikoj mjeri prisutna i neobrađenost zbirki zbog nedostatka osoblja, financijskih i prostornih ograničenja, a što za rezultat ima nedostupnost građe za korisnike, te neprepoznatost legata kao vrijednosti na institucionalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Praktična primjena. Rad treba promatrati kao temeljni doprinos sustavnom promišljanju legata u knjižnicama, njihovoj organizaciji te očuvanju i prezentaciji u kontekstu kulturne baštine kao jednog osobito značajnog dijela kulturne baštine. Originalnost/vrijednost. Mogući su različiti pristupi obradi, organizaciji, pohrani i dostupnosti legata u knjižnicama. U radu je prikazan teorijski okvir očuvanja legata i najvažniji podaci o njihovu upravljanju i organizaciji. Razrada teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama predstavlja polazište za daljnje sveobuhvatno i sustavno istraživanje legata kao vrlo važnog dijela cjelokupnog korpusa naše kulturne baštine. Pri tome se valja osobito usmjeriti na pitanja implementacije učinkovitih rješenja u knjižničnoj praksi.
Cilj. U ovome se radu daje pregled procesa obnove vrijedne knjižnične zbirke Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu uslijed preklapajućih kriza koje su obilježile 2020. godinu (potres, pandemija, ...poplava).
Pristup/metodologija. Cjelokupni fond Knjižnice trebalo je ispočetka sistematizirati prema UDK sustavu jer se u potpunosti urušio zbog snažnog potresa u ožujku. Taj se proces preklapao s postupkom primarne zaštite i konzervacije zbirke rukopisne građe osobnog arhivskog fonda Grge Gamulina, povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara, te iznenadnom i hitnom potrebom osnivanja osobnog arhiva i ex libris zbirke akademika Tonka Maroevića.
Rezultati. Rezultat su tih simultanih procesa potpuno funkcionalan i resistematiziran knjižnični fond, uspostavljen arhiv i ex libris zbirka Tonka Maroevića te očišćena i organizirana zbirka rukopisnog gradiva Grge Gamulina.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad daje pregled aktivnosti i procesa pri postupanju s posebnim vrstama kulturne baštine u neočekivanim i izvanrednim okolnostima. Ti istovremeni procesi proširili su sve naše kapacitete te rezultirali stvaranjem novih modela suradnje među kolegama, posebice sa studentima i volonterima, te su dugoročno značajno utjecali na promišljanje i razvoj radnih procesa i snaga.
Mineraloške zbirke u nastavi Čobić, Andrea; Mikulčić Pavlaković, Snježana
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
3/2017, Letnik:
66, Številka:
3-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Mineraloške zbirke mogu biti različitog tipa, a količina i raznovrsnost uzoraka ovisit će o mogućnostima samog kolekcionara, kao i o dostupnosti uzoraka. Samo prikupljanje uzoraka je trajan proces, ...za koji je potrebno predznanje o mineralima koji se sakupljaju, ponajprije o njihovim fizičkim svojstvima kao prvim obilježjima koja se opažaju na nekom uzorku. U tekstu je u kratkim crticama izneseno kako formirati reprezentativnu mineralošku zbirku, kako ju obraditi, čuvati te upotrijebiti u nastavi.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran ...Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- O 6. zvezku.Ureja A. Kosi- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 ...Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- O praški knjižni zbirki, ob 1. zvezku- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Beležka o 1.zvezku- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 ...Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran ...Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana