Tijekom 19. stoljeća u Slavoniji je neprekidno postojala opasnost od izbijanja epidemija zaraznih bolesti. Stoga su županijske i gradske vlasti imale dužnost brinuti se o poduzimanju mjera za njihovo ...sprječavanje. Skrbile su o provođenju naputaka koje su im slale središnje državne vlasti. Brojni akti sačuvani su u arhivskoj građi raznih fondova u Državnom arhivu u Osijeku. Početkom 19. stoljeća Osijek je dobio status slobodnoga kraljevskog grada čime je u njegovu nadležnost došlo provođenje mjera za sprječavanje epidemija za što su u gradskoj upravi ustrojena posebna tijela. Nakon ukidanja feudalizma, a osobito
u vrijeme bana Ivana Mažuranića, pristupa se zamašnim reformama sustava javnog zdravstva. Donosi se Zakon o javnom zdravstvu 1874. i niz pratećih propisa koji su se bavili tom problematikom. Novi se zakon donosi 1894. te unosi određene novine, radi usklađivanja sa novim teritorijalnim ustrojem. Tako uređeno zdravstvo pružilo je dobar okvir za učinkovitu zdravstvenu zaštitu stanovništva i prevenciju izbijanja epidemija.
Durante il XIX secolo in Slavonia si visse continuamente in una situazione di pericolo che scoppiasse un’epidemia di malattie infettive. Pertanto le autorità delle contee e delle città ebbero l’obbligo di premurarsi di intraprendere misure per prevenirle. Nell’esecuzione di queste misure ponevano in atto le istruzioni che arrivavano dalle autorità statali centrali. Numerosi esempi di tali istruzioni sono rimasti conservati negli archivi storici di diversi fondi custoditi nell'Archivio statale di Osijek. Osijek all'inizio del XIX secolo ottenne lo status di città reale libera e tra le sue competenze venne inserito anche intraprendimento di misure per la prevenzione dell’epidemia per la quale sono stati istruiti organi speciali nell’amministrazione cittadina. Dopo l'abolizione del feudalismo, particolarmente nell'epoca del bano Ivan Mažuranić, si intrapresero vaste riforme del sistema della sanità pubblica. Si adottò la Legge sulla sanità pubblica nel 1874 ed una serie di regolamenti allegati, che trattavano questa problematica. La nuova legge che introdusse alcune novità si adottò nel 1894, soprattutto per armonizzarla con la nuova organizzazione territoriale. La sanità regolata in questo modo offrì un buon quadro normativo per una protezione sanitaria efficace e per la prevenzione dello scoppio dell’epidemia.
Im 19. Jahrhundert stand Slawonien ständig in Gefahr vor Ausbruch von Infektionskrankheiten. Sowohl Gespanschafts- als auch Stadtgremien waren verpflichtet entsprechende Präventionsmaßnahmen zu treffen. Dabei mussten diese Gremien in Einklang mit Leitsätzen der zentralen Staatsgewalt handeln, von denen viele im Staatsarchiv Osijeks aufbewahrt wurden. Anfang des 19. Jahrhunderts wurde Osijek der Status einer freien königlichen Stadt erteilt. Als Folge dessen, hatte die Stadt auch Zuständigkeit über Durchführung von Maßnahmen zur Epidemieprävention und zu dem Zweck wurden Sondergremien in der Stadtverwaltung aufgebaut. Nach dem Ende des Feudalismus, und insbesondere zur Zeit des Feldherrn und Bans Ivan Mažuranić, wurden tiefgreifende Reformen des öffentlichen Gesundheitswesens ergriffen. Das Gesetz über öffentliches Gesundheitswesen und verwandte Vorschriften wurden 1874 verabschiedet. Ein neues Gesetz, welches gewisse Neuigkeiten umfasste, wurde 1894 wegen Anpassung an den neuen territorialen Aufbau verabschiedet. Ein solches Gesundheitswesen stellte einen soliden Rahmen für wirkungsvollen Gesundheitsschutz der Bevölkerung und Prävention von Epidemien.
During the 19th century, there was a constant risk of outbreaks of infectious diseases in Slavonia. Therefore, the counties and city authorities had a duty to take care to prevent them. In implementing these measures, they took care of the implementation of the instructions sent to them by the central state authorities, many of which are preserved in the archives of the various funds kept in the State Archives in Osijek. At the beginning of the 19th century, Osijek was granted the status of a free royal city, and it was within its competence to implement measures to prevent epidemics, for which unique bodies were set up in the city administration. After the abolition of feudalism, and especially during the time of Ban Ivan Mažuranić, began significant reforms of the public health system. The Public Health Act of 1874 was adopted, and several accompanying regulations were addressing this issue. A new law was enacted in 1894, which introduced certain newspapers, mostly to bring it into line with the new territorial organization. Regulated health care provided a useful framework for
adequate public health protection and epidemic prevention.
Ovaj esej ima dvostruki cilj. S jedne strane, identificirati što su odrednice u nejednakosti u zdravstvu. S druge strane, procijeniti u kojoj je mjeri pokazatelj nejednakosti važan. Da bismo to ...učinili, koristimo model poprečnog presjeka za 176 zemalja. Dobiveni rezultati omogućuju zaključivanje da je izbor mjerenja nejednakosti ključan element u ovom tipu studija. Također, nejednakost u raspodjeli dohotka, težina seoskog stanovništva i kapitalizam uzrokuju povećavanje nejednakosti u zdravstvu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Predstavitev zdravstvene kartice - zobozdravniška ambulanta, čakalnica, nova kartica, zdravnica pregleduje otroka, bolniška sestra in mama, izjava dr. Stanislav Čuber, vodja projekta Kartice zdravstvenega zavarovanja.- Information:- After the Slovenian Institute for Health Insurance Assembly had adopted a decision to test the medical insurance cards in the Municipality of Krško, people already started to prepare for the project. The presentation of the medical card had already taken place in Ljubljana, now the detailed information was presented to reporters in the Posavje region.- Original language summary:
Potem, ko je skupščina Zavoda za zdravstvenega zavarovanja Slovenije junija letos sprejela sklep, da kartico zdravstvenega zavarovanja pilotsko preizkusijo v območni enoti Krško, so se tam že pričeli pripravljati na ta projekt. V Ljubljani so v javnosti kartico pred časom že predstavili, danes pa so podrobnostih o projektu izvedeli še novinarji v Posavju.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Public sector salary policy aims at making the salary system more transparent and keeping it at the same level in different public authorities and services. In practice, governing bodies use salary ...policy to demonstrate their priorities in managing the entire public sector. Such an approach frequently carries particular discriminatory features. The paper aims at presenting the system of determining the salaries of employees in public authorities and public services and giving an overview of the currently applicable legal framework in this regard. Considering the size of the public sector, a salary analysis was made on a sample of the salaries of university teaching personnel, doctors and judges. The criteria for selecting the jobs in question in the sample are the features common to each profession: independence in decision-making and work as set by the legal framework, a clear hierarchy of advancement in the profession, budget financed salaries and external evaluation related to potential advancement within the system. For each group of the aforesaid categories of employees, the similarities and differences in the salary determination system are shown. Accordingly, the extent to which the principle of equal pay for equal work is respected as stipulated by the provisions of the Labour Law, as well as potentially discriminatory elements in the determining salaries system within the public sector are established.
Pojava novog soja koronavirusa, nazvan SARS-CoV-2, predstavlja jedan od najturbulentnijih perioda u novijoj medicini, zbog brze dinamike
nacionalnog i međunarodnog širenja, velikog broja oboljelih i ...smrtno stradalih. Zbog varijabilne kliničke slike i složenog patofiziološkog
mehanizma, COVID-19 postaje zaseban entitet i sindrom poprima obilježja multisistemske bolesti. S obzirom da je uočeno perzistiranje simptoma
u sve većeg broja oboljelih, i nakon faze akutne bolesti, period nakon nazvan je post-COVID-19 sindromom, a ukazao je na potrebu pružanja
racionalne zdravstvene skrbi svim tim pacijentima te bolje razumijevanje patofiziologije bolesti.
Cilj ovog prikaza slučaja je obratiti pozornost na razumijevanje produljenog COVID-19 te primjenu individualiziranog pristupa u liječenju
na razini primarne zdravstvene zaštite. Prikazan je slučaj mlađeg muškarca, koji je do tada bio u potpunosti zdrav, a obolio je od COVID-19, uz
razvoj produljene faze bolesti. Kroz prikaz vidljiva je uloga liječnika obiteljske koji je individualno pristupio razumijevanju prirode bolesti, slijedeći
upute i smjernice racionalne dijagnostike i prilagodbe tretmana liječenja. Budući je produljeni COVID 19 relativno novi entitet u literaturi, jasan
je konsenzus glede pristupa oboljelim, a obuhvaća holistički i individualizirani pristup, uz pragmatično pristupanje, izbjegavanje pretjerane medikalizacije te prevencije prelaska u „pravu” psihijatrijsku dijagnozu.
Environmental Noise and Annoyance in Adult Population of Skopje: A Cross-Sectional Study Ristovska, Gordana (Institute of Public Health, Medical Faculty, University Sts. Cyril and Methodius, Skopje, Macedonia); Gjorgjev, Dragan (Institute of Public Health, Medical Faculty, University Sts. Cyril and Methodius, Skopje, Macedonia); Polozhani, Aziz (Institute of Public Health, Medical Faculty, University Sts. Cyril and Methodius, Skopje, Macedonia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
09/2009, Letnik:
60, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The aim of this study was to identify noise exposure indicators during day and night in the city of Skopje and to see if there is an association between these noise exposure indicators and annoyance. ...We have performed noise measurements and interviewed 510 adult subjects, using a questionnaire, prepared according to the ISO/TS-15666 standard. Average noise level over the day (L day ) was (62±6.45) dB(A) and over night (L night ) (56±6.52) dB(A). Thirteen percent of subjects reported a high level, and 33.5% moderate level of annoyance. The most annoying noise sources were construction activities (34% of the subjects), road traffic (24%), and leisure/entertainment activities (18%). We found a significant association between exposure to L day in the range 61 dB(A) to 65 dB(A) and annoyance in the exposed population (chi-square = 86.14; p<0.001; Spearman's R=0.45; p<0.05). During the night time annoyance was reported with exposure to L night above 46 dB(A). Levels of annoyance in Macedonia are similar to levels in developed European countries. Differences are in the source of noise. This study has shown that environmental noise is a significant hazard in urban environments, and assessment of annoyance may prove a useful tool for town planners and public health policy makers.
Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi dnevne i noćne razine buke u Skopju te njihovu povezanost s osjećajem uzrujanosti u izloženoj populaciji. Provedena su mjerenja buke te razgovori s 510 odraslih ispitanika s pomoću upitnika sastavljenog prema normi ISO/TS-15666. Prosje _na dnevna razina buke iznosila je (62±6,45) dB(A), a noćna (56±6,52) dB(A). Trinaest posto ispitanika iskazalo je izrazitu, a 33,5 % umjerenu uzrujanost. Ispitanicima je najviše smetala buka s gradilišta (34 %), prometna buka (24 %) te buka proizišla iz aktivnosti u slobodnome vremenu (18 %). Utvrdili smo statisti _ki zna _ajnu povezanost između dnevne izloženosti buci u rasponu od 61 dB(A) do 65 dB(A) i uzrujanosti (hi-kvadrat=86,14; p<0,001) te statisti _ki zna _ajnu korelaciju (R=0,45; p<0,05). Povezanost između izloženosti noćnoj buci i uzrujanosti utvrđena je već pri 46 dB(A), a napose pri >56 dB(A), uz zna _ajnu korelaciju (R=0,04; p<0,05).Razine uzrujanosti stanovnika Skopja zbog buke sli _ne su onima u razvijenim europskim zemljama. Postoje međutim razlike u izvorima buke, koji su u našem ispitivanju ponajviše građevinske djelatnosti, cestovni promet te buka proizišla iz aktivnosti u slobodno vrijeme. Istraživanje je pokazalo da je procjena uzrujanosti stanovništva vrijedan podatak koji može poslužiti kod izrade urbanisti _kih planova i javnozdravstvene politike.
U ovom radu, a na temelju zapisa u strucnim casopisima, monografijama i knjigama, prikazujemo razvitak zadarskog zdravstva u razdoblju od završetka Drugog svjetskog rata do danas (1945. – 2008.).
...Reorganizacija zdravstvene službe iz ratnih na minimalne mirnodopske uvjete rada pocela je stvaranjem stacionara u Bokanjcu 1944. i otvaranjem bolnice 1945. godine. Nova organizacija na pružanju zdravstvene zaštite sastojala se u uspostavljanju zdravstvenih stanica i ambulanti, organizaciji ljekarnicke djelatnosti,
održavanju zdravstvenih tecajeva. Otvaranjem Gradsko-kotarske poliklinike 1948. ujedinjena je izvanbolnicka zdravstvena djelatnost, a otvaranjem Doma zdravlja 1952. godine ujedinjena je kurativna i
preventivna izvanbolnicka djelatnost. Medicinski centar u Zadru, kao institucionalizirani oblik integralne zdravstvene zaštite, formiran je 1962. godine. Duševna bolnica u Zemuniku, kao Psihijatrijski odjel
Zadarske bolnice, otvorena je 1949., a Psihijatrijska bolnica Ugljan, kao azil za duševne bolesnike, 1955.
godine. Djelatnost opskrbe lijekovima provodi Ljekarna Zadar od 1962. godine Zavod za zaštitu zdravlja, kao ustanova za potpunu i cjelovitu preventivnu i socijalno-medicinsku zdravstvenu zaštitu, formiran je 1984. godine. Medicinski centar Zadar razdvojen je 1993. godine na Opcu bolnicu i Dom zdravlja. Strucna knjižnica Opce bolnice Zadar, strucni casopis Medica Jadertina, Znanstvena jedinica i Hrvatski lijecnicki zbor – podružnica Zadar omogucili su uvjete za strucni i znanstveni rad zdravstvenih djelatnika.
Tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.) zdravstvenu skrb ranjenicima i bolesnicima pružali su djelatnici u Opcoj bolnici, gradskim i terenskim ambulantama i zdravstveni djelatnici angažirani u pokretnim medicinskim ekipama ukljucenim u borbene postrojbe Zbora narodne garde, Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova.
U razdoblju od završetka Drugog svjetskog rata do danas zadarsko zdravstvo je u stalnom usponu u stvaranju strucnih i znanstvenih kadrova i tehnickoj opremljenosti.
Profesionalne bolesti su bolesti izravno izazvane radom i radnim uvjetima. U Republici Hrvatskoj, kroz postupak utvrđen zakonom, profesionalne bolesti prijavljuje i priznaje Hrvatski zavod za ...zdravstveno osiguranje te ih se registrira i prati u Registru profesionalnih bolesti koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Služba za medicinu rada. Dijagnoze su u nadležnosti specijalista medicine rada i sporta te se provode prema suvremenim kriterijima zaštite na radu, što uključuje određivanje kliničke slike bolesti i posljedica na zdravlje koji su povezani s radnim procesom. Priznavanje COVID-19 kao profesionalne bolesti izuzetno je važno za radnika obzirom na financijske i mirovinske beneficije prema važećim zakonima i pravilnicima. Većini radnika koji su imali COVID-19 kao profesionalnu bolest ona nije priznata kao profesionalna bolest dok su bolesni. Duljina akutne bolesti kraća je od procesa primjene i procjene profesionalne bolesti. Međutim, priznavanje COVID-19 kao profesionalne bolesti može biti važno za budućnost. Ako se bilo koja od komplikacija (npr. post COVID-19 sindrom) pojavi u budućnosti, radnik ima svoja prava prema zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Znanstvena i zdravstvena zajednica još uvijek su u procesu procjene i prepoznavanja komplikacija bolesti COVID-19 i njihovog dugoročnog utjecaja na zdravlje i radne sposobnosti.
Prije više od četvrdeset godina, na samom početku pojave epidemije uporabe heroina, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo osnovan je nacionalni Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih ...droga. U Registru se prikupljaju, obrađuju i analiziraju podaci o osobama koje su boravile na liječenju zbog uporabe psihoaktivnih droga ili ovisnosti o njima u svrhu kreiranja javnozdravstvenih politika. Upitnik Pompidou, zdravstveno-statistički obrazac koji se ispunjava za osobe s dijagnozom mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih droga, zakonski su dužne ispunjavati zdravstvene ustanove koje pružaju usluge liječenja od ovisnosti o drogama. Sukladno međunarodnim i nacionalnim potrebama, Registar je tijekom godinama doživio određene promjene u smislu aplikativnog rješenja, izvora i načina dostavljanja podataka, kao i sadržaja samih podataka koje prikuplja.
PDF
