U članku se promišljaju Russellovi stavovi o prirodi i predmetu filozofije, obrazlaže se geneza Russellove težnje da filozofiju zasnuje po uzoru na znanost i poteškoće u vezi s tim radi specifičnosti ...pitanja vrijednosti. Iz motrišta Russellovog shvaćanja zadatka filozofije da, kao misaono nastojanje oko brojnih pitanja bude poseban način istraživanja i otvara prostor za upitnost i kritičnost, ističe se važna uloga odgoja i društva u promicanju slobodnijeg i odgovornijeg zauzimanja za ostvarenje boljeg svijeta.
U ovom radu prikazana su dva tipična slučaja veze između
znanosti, službi za odnose s javnošću i medija: otkrića
mehanizma kojim bakterija Deinococcus radiodurans
ponovno spaja svoj DNK i vraća se u ...život nakon kliničke
smrti te novi pristup istraživanju evolucijskih promjena,
takozvane genomske filostratigrafije. Temeljeći se na
procjeni tijeka znanstvene informacije od znanstvenih
instituta (u ovom slučaju Instituta Ruđer Bošković, najvećega
hrvatskog instituta), sugeriramo da komunikacijske strategije
institutske službe odnosa s javnošću i medijskoga pokrivanja
ovih otkrića dovode do nerealnih očekivanja koja se odnose
na zdravlje i očekivani životni vijek te nude promocijsku,
a ne fer i realnu sliku znanosti. Moguće objašnjenje bilo
bi da u izranjajućem natjecateljskom okruženju istraživanja
na nacionalnom i međunarodnom planu znanost teži k
legitimizaciji u medijima i nastoji poboljšati svoju sliku
u javnosti. Pri tome se odnos znanosti, službi za odnose
s javnošću i medija temelji na dva glavna postupka u
kreiranju društvenih reprezentacija znanosti: metafori i
preuveličavanju.
Ljudsko biće doživljava sigurnost kada pretpostavlja da posjeduje dovoljno informacija kojima može predvidjeti budućnost, koje se tada ne plaši. Načini prikupljanja i tumačenja podataka o ...“stvarnosti” unazad nekog vremena povjerena je “objektivnoj” znanosti. Prateći, međutim, razvojni put znanstvenih koncepata, pokazuje se da je moderna znanost, kao i predmoderno mišljenje prije nje, morala izmišljati – a ne otkrivati – teorije, sustave, unutar kojih su prikupljeni podaci dobivali smisao i prediktibilnost. Primjeri tumačenja gravitacije, dvojnog valno-čestičnog karaktera svjetlosti i različitih modela atoma zbunjuju čitatelja naviknutog na jednoznačna tumačenja koja je stekao tijekom svojeg obrazovanja. Kvantna fizika je ukazala na mnoge misaone probleme, uključujući i činjenicu da samo istraživanje poremećuje sustav koji se istražuje, dovodeći tako do načela neodređenosti – zbog perciptivnih karakteristika našeg uma, moguće je opaziti samo ono što se (pre)poznaje, pa znanost zapravo istražuje samo unutar sebi dostupnih kategorija. Izuzetni pojedinci pak divergentnim mišljenjem čine isto što i umjetnici – mijenjaju perspektivu, revolucioniraju dostupne kategorije i nude novo poimanje svijeta, proizvodeći i vjeru u njih.
Ne znam kako je to kod drugih privrednih grana, ali u mljekarstvu ne bi mogli biti zadovoljni sa upoznavanjem novih tekovina mljekarske nauke, tehnike i prakse od strane onih poljoprivrednih i ...mljekarskih stručnjaka koji se vraćaju u zemlju sa specijalizacije ili izobrazbe iz inostranstva.
Gledišta hrvatske javnosti i političke elite o znanosti stanovit su
spoj znanstveno-tehnološkoga optimizma, izuzimanja znanosti od
društvene odgovornosti, skepse prema brzini promjena što ih znanost
...unosi u čovjekov život, te svojevrsne mješavine spoznajnoga realizma i optimizma s rezerviranošću prema spoznajnim mogućnostima znanosti. Ipak, javna i političarska gledišta o znanosti također se međusobno značajno razlikuju. Javne percepcije oblikuju jedno gledište što spaja modernizam i tradicionalizam, povjerenje i nevjericu u društveno odgovornu ulogu znanosti (i tehnologije). Političari pokazuju tri različita pogleda na znanost. Prvo gledište počiva na slici dobročiniteljske, ali istodobno i neutralne, društvene uloge znanosti. Drugo gledište označuje suzdržanost elite prema humanističkoj društvenoj ulozi znanosti i njezinoj kognitivnoj moći, dok treće povezuje viđenje spoznajne neograničenosti znanosti sa skepsom prema njezinu mijenjanju tradicionalnoga načina života. Slika znanosti u najširoj javnosti jače se diferencira prema njezinu socijalnom sastavu, dočim se gledišta političara jače diferenciraju pod utjecajem njihova političkoga svjetonazora i orijentacije te stranačke pripadnosti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
