Ovaj se članak bavi analizom procesa jezičnoga posuđivanja i prilagodbe stranih
riječi pravilima koja djeluju unutar sustava hrvatskoga jezika. Sam proces
analizira se na primjerima posuđivanja iz ...engleskoga jezika te se, u kontekstu
teorije radijalnih kategorija i koncepta enciklopedijskoga znanja (koji svojim
metodološkim aparatom vrlo temeljito objašnjavaju tijek i logiku jezičnoga
posuđivanja), kritički pristupa rezultatima ranijih proučavanja istog procesa, kao i
jezičnih promjena uopće. Predlaže se pritom i jedan potpuno novi model analize
jezičnoga posuđivanja koji, s jedne strane, čvrsto integrira rezultate nekih ranijih
promišljanja o ovoj temi i prikazuje ih u svjetlu međusobne uvjetovanosti, dok s
druge strane pruža cjelovitiji uvid u prirodu i tijek jezičnog posuđivanja nego što
su to činili prijašnji pristupi, koji su se sustavno bavili samo njegovim
pojedinačnim aspektima, ali bez potpunoga uvida u širinu procesa. Iz samoga
novog modela mogu se izvesti i neki opći zaključci o prirodi dvaju temeljnih
pristupa normiranju leksika (purističkoga i funkcionalnog), kao i neka načela
normativnosti leksika, ukoliko zbog izravne uvjetovanosti jezičnoga posuđivanja
izvanjezičnom stvarnošću napustimo pomalo paradoksalan pojam leksičke norme.
U članku se govori o četiri načina formiranja ortografije osnovnoga oblika anglicizama u ruskoj računalnoj terminologiji. Analiza je provedena prema teoretskim i metodološkim principima proučavanja ...jezičnih dodira Rudolfa Filipovića. Budući da se analiziraju anglicizmi u ruskom, zbog specifičnosti ruskoga fonetskog sustava, uvodi se i peti oblik adaptacije anglicizma na ortografskoj razini. Ortografija osnovnog oblika anglicizma može
se formirati na pet načina: prema ortografiji i izgovorumodela, njihovoj kombinaciji, utjecaju jezika posrednika i s obzirom na izgovor palataliziranih suglasnika. U analizi i klasifikaciji
ortografije računalnih anglicizama u ruskom jeziku, korišteni su indeksi kojima je u Rječniku anglicizama u hrvatskom ili srpskom jeziku Rudolf Filipović označavao ortografiju osnovnih
oblika anglicizama: 1.) indeks a koji predstavlja formiranje osnovnog oblika anglicizma prema izgovoru modela; 2.) indeks b – osnovni se oblik formira prema ortografiji modela; 3.) indeks c – osnovni se oblik formira kombinacijom izgovora i ortografije; 4.) indeks d – osnovni se oblik formira pod utjecajem jezika posrednika te 5.) indeks e - osnovni se oblik formira prema izgovoru palataliziranih suglasnika. Zbog nesređene situacije u ovom dijelu
leksika zamjetna je varijabilnost, tj. preinačivanje termina.
U članku se se ukratko prikazati povijesni okvir hrvatsko-talijanskih jezičnih dodira na temelju
korpusa talijanizama u standardnom hrvatskom jeziku i dubrovačkoj dramskoj knji-
ževnosti između XVI. ...i kraja XIX. stoljeća, kao i adaptacija posuđenica na fonološkoj, morfološ
koj i semantičkoj razini, te različiti aspekti prebacivanja kodova.
Članak analizira storyboard Alasdaira Graya, vizualnu pripremu za nikad ostvarenu filmsku adaptaciju romana Lanark: Život u četiri knjige (1981.), kao samostalno intermedijalno umjetničko djelo. ...Predstavljena je argumentacija da se specifičnosti “ugnježđenog” medija
grafičkog narativa, ili “grafikalnost”, može upotrebljavati za čitanje sprege teksta, slike i prostora u storyboardu, kao i za bolje razumijevanje tekstualnih i vizualnih elemenata romana izvornika. Grayevu autoreferencijalnom procesu, prepoznatom u prethodnim analizama njegova
književnog rada, pristupa se kroz očište medijalne materijalnosti stavljene u prvi plan. U središtu je proces ostvarivanja priče i tako stvorenog novog umjetničkog objekta, koji propitkuje
režime čitanja i gledanja koje umjetničko djelo reproducira i izmješta. Analiza storyboarda za
film Lanark, djela na razmeđi književnosti, grafičke umjetnosti i filma, doprinos je rastućem
znanstvenom korpusu koji se koristi sveobuhvatnim teorijskim pristupom kako bi se postiglo
bolje razumijevanje sličnih sinkretičnih umjetničkih djela.
Širenjem utjecaja engleskog jezika, najviše putem medija, ali i uslijed napretka tehnoloških znanosti, uočava se potreba za uvođenjem novih riječi i izraza u hrvatski jezik vezanih za sportsku ...terminologiju. Namjera ovog rada je objasniti načine usvajanja anglicizama s obzirom na oblik i stupanj prilagodbe, kao i razina njihove adaptacije u hrvatski jezik s naglaskom na riječi i izraze korištene u sportu. Obrađeni uzorak bazira se na 6 članaka s internetskih portala hrvatskih novina s područja sporta. Objašnjava se pojam anglicizma, načini jezičnog posuđivanja i adaptacija anglicizama u hrvatskom jeziku na ortografskoj, fonološkoj i morfološkoj razini. Na osnovi rezultata istraživanja donose se zaključci o učestalosti i upotrebi upotrebe anglicizama u sportskoj terminologiji.
U članku se razmatra način prilagodbe talijanskih onima staročakavskomu jezičnom
sustavu pri prijevodu iz I Fioretti di San Francesco u Cvitje s kraja 15.
ili početka 16. stoljeća.
1.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Draft plan of the ground floor of the building of the former Olivetti. Architectural studio and R. Tajder made the study adaptation ...and extension of the residential building.- Nacrt tlocrta prizemlja bivše zgrade Olivetti. Arh. studio i R. Tajder izrađivali su studiju adaptacije i dogradnje u stambenu zgradu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
S ciljem procjene adaptacijskih sposobnosti hrvatskih izbjeglica iz Baranje u Republici Mađarskoj, autori ovog rada psihijatrijskim su intervjuom po specifično pripremljenom upitniku za ovo ...istraživanje procjenjivali duševno stanje 100 izbjeglica u dobi od 10 do 82 godine. Prosječna starost izbjeglica bila je 38 godina. Procjenjivanje psihičkog stanja izbjeglica učinjeno je 6 tjedana nakon njihova dolaska u logor (socijalnu ustanovu) u jednom malom mjestu (Maria Gyud) u Mađarskoj. Autori nalaze da su izbjeglice napustile svoj dom i svoju Domovinu pred zatrašujućim neprijateljima, domaćim Srbima, koje identificiraju kao teroriste i pred srpskom vlasti potpomognutom Jugoslavenskom narodnom armijom. Napuštanje svojih domova i Domovine bilo je iznenadno, ali ipak svojom voljom. Odlazak je bio praćen strahom, tjeskobom, nevjericom, očajem, ljutnjom i rijetkim paničnim ponašanjem. Na prvom je mjestu bio strah za djecu, pa strah od mučenja i sakaćenja od strane terorista, dok su strahovi blažeg intenziteta bili za vlastiti život, rodbinu i imovinu. Dominantno osjećanje za vrijeme razgovora s izbjeglicama bilo je čežnja za domom i Domovinom i briga za budućnost. Ovo osjećanje je domininantno u 61% ispitanika. Emocionalne i psihosomatske smetnje je imalo 42% ispitanika, a grupiraju se oko Bardovog »neurasteničnog sindroma«. Samo 5% izbjeglica je zatražilo konkretnu psihijatrijsku pomoć, i to onih koji su i prije izbjeglištva imali psihičkih problema. Autori zaključuju da i nakon 6 tjedana boravka hrvatske izbjeglice iz Baranje u Republiku Mađarsku imaju adaptacijskih problema, a koji se manifestiraju emocionalnim i psihosomatskim reakcijama, pa preporučuju sistematsku domovinsku stručnu i laičku psihološku pomoć i podršku.
Autorice analiziraju tipove semantičke adaptacije modela iz šest europskih jezika kao jezika davatelja u procesu njihova posuđivanja u hrvatski kao jezik primatelj. Primijenjena metodologija temelji ...se na teoriji jezika u kontaktu Rudolfa Filipovića (1986), koji uvodi podjelu na primarnu i sekundarnu adaptaciju u procesu adaptacije značenja posuđenica. Analizirani jezici raspoređeni su kronološki počevši od onih s kojima je hrvatski dolazio u dodir u ranijim razdobljima svoje povijesti (mađarski, njemački, talijanski), do jezika s kojima je dolazio u doticaj u novije doba (francuski, ruski i engleski). Članak je rezultat istraživanja na projektu 'Hrvatski u dodiru s europskim jezicima', čiji je pokretač i voditelj bio R. Filipović
U članku se obra|uju primjeri semantičke specijalizacije posuđenica u hrvatskom jeziku, koji
nas dovode do pitanja amelioracije i pejoracije značenja, uvrštenja u rječnik, lažnih parova
i daljnjeg ...mijenjanja značenja.
