Epidemiologija psihičkih poremećaja djece i adolescenata predstavlja važno područje u praćenju morbiditeta i planiranju zdravstvene zaštite ove populacije, kao i kapaciteta multimodalnog pristupa. ...Puno je manje istraživanja u tom području, nego u istom području kod odraslih. Malobrojna istraživanja upućuju na trend povećanja morbiditeta, a aktualna situacija pandemije COVID-19 predstavlja dodatni rizik.
The epidemiology of mental disorders in children and adolescents is an important field in monitoring morbidity and health care planning for this population as well as the capacity of a multimodal approach. There is much less research in this field than in the same field in adults. Few studies suggest a trend of increasing morbidity, and the current situation of the COVID-19 pandemic poses an additional risk.
Cilj ovog rada bio je pružiti uvid u neke do sada utvrđene spoznaje o činiteljima rizičnog ponašanja adolescenata
na društvenim mrežama, uz kritički osvrt na metodologiju istraživanja u ovom ...području, kao i preporuke za
buduća istraživanja. U radu se razmatraju neki od prediktora rizičnog ponašanja na društvenim mrežama – rod i
dob adolescenata, njihova zabrinutost za online privatnost, osobine ličnosti, emocionalni i ponašajni problemi te
roditeljsko i vršnjačko posredovanje online aktivnosti adolescenata. Opisani su i modeli koji su najčešće korišteni u
svrhu objašnjenja rizičnog ponašanja adolescenata na društvenim mrežama s naglaskom na model prototipova ili
spremnosti na rizično ponašanje koji nastoji objasniti rizična ponašanja koja nisu planirana ni promišljena. Istaknuti
su nedostatci dosadašnjih istraživanja koja su se bavila provjerom modela prototipova ili spremnosti na rizično
ponašanje za objašnjenje rizičnih ponašanja u online kontekstu i obrazložena je potreba za daljnjim istraživanjima.
Kao najveća ograničenja navedenih istraživanja ističu se nedostatak razvijenih mjera za procjenu konstrukata,
nedostatak longitudinalnih nacrta kao i činjenica da samo mali broj istraživanja uzima u obzir veći broj činitelja
potencijalno povezanih s rizičnim online ponašanjem adolescenata. Napredak u istraživanjima u ovom području
izrazito je važan jer primjena njihovih rezultata može doprinijeti kvaliteti i uspješnosti preventivnih programa
namijenjenih sigurnijem online ponašanju djece i adolescenata.
Konstrukt samosuosjećanja u znanstvenoj se zajednici intenzivno proučava tijekom posljednjih dvadesetak godina. Samosuosjećanje je povezano s pozitivnim mentalnim zdravljem i otpornošću, a označava ...odnos poj edinca prema samome sebi u teškim trenucima. U ovome je radu predstavlj ena teorijska konceptualizacija toga konstrukta prema kojoj samosuosjećanje uključuje nekoliko medusobno povezanih komponenata: (1) ljubaznost prema sebi nasuprot samoosudivanju, (2) zajedničku čovječnost nasuprot izolaciji te (3) usredotočenu svjesnost nasuprot pretjeranoj identifikaciji. Takoder su ponudeni prikazi instrumenata kojima se mjeri konstrukt samosuosjećanja te nejednoznačnih rezultata istraživanja faktorske strukture najčešće korištenog instrumenta za mjerenje samosuosjećanja. Nadalje, prikazani su i rezultati pojedinih istraživanja u kojima su ispitivane individualne razlike u samosuosjećanju s obzirom na rod i dob. Cilj je ovoga preglednog rada integrirati rezultate dosadašnjih istraživanja u svrhu pružanja uvida u teorijsku konceptualizaciju konstrukta samosuosjećanja, kao i predstaviti različite načine njegova mjerenja, pri čemu je poseban naglasak stavljen na kritički osvrt povezan s njegovom operacionalizacijom. Predstavljene su i implikacije nalaza individualnih razlika u samosuosjećanju za praksu te prijedlozi za buduća istraživanja. Naposljetku, u radu je istaknuta potreba za provjerom predloženoga teorijskog modela samosuosjećanja u našemu kulturnom kontekstu, kao i za njegovom potencijalnom adaptacijom.
Hipertenzija u djece i adolescenata ima bitan utjecaj na kvalitetu života u odrasloj dobi zbog povećanja kardiovaskularnog rizika. Zbog porasta prevalencije hipertenzije, prvenstveno uslijed ...epidemije pretilosti među djecom, postala je i javnozdravstveni problem. U nastojanju da se podigne svjesnost o arterijskoj hipertenziji u pedijatrijskoj populaciji i olakša njihovo zbrinjavanje u svakodnevnoj praksi, 2019. godine objavljene su prve Praktične smjernice za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije u djece i adolescenata. U ovom preglednom članku obrađen je samo dio sadržaja Smjernica uključujući definiciju i klasifikaciju hipertenzije, metode mjerenja arterijskoga tlaka te indikacije i osnovne principe liječenja arterijske hipertenzije u djece.
Seksting među adolescentima Šimić, Katarina
Acta Iadertina,
01/2022, Letnik:
18, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rad nudi pregled prirode sekstinga među adolescentima s jasnim određenjem sekstinga, njegove rasprostranjenosti, motivima sekstinga i posljedicama. Pregledom literature vidljivo je kako se seksting ...definira kao slanje, primanje i razmjena seksualno eksplicitnih sadržaja (tekstualnih poruka, fotografija ili videozapisa). Posljednjih godina seksting postaje sve popularniji način komunikacije među adolescentima. Kao motivi upuštanja u seksting navode se flert, želja za intimnosti i uzbuđenjem, privlačenje pažnje, nagovaranje partnera na seksting, želja za iniciranjem seksualne aktivnosti i dosada. Posljedice sekstinga uobičajeno se ogledaju u niskom samopouzdanju, povećanom stresu, simptomima depresije, anksioznosti i rizicima suicida. U literaturi često nailazimo na negativne ishode sekstinga (anksioznost, depresija, prekomjerna upotreba alkohola), dok pozitivni ishodi sekstinga (normativno seksualno ponašanje, zadovoljstvo u vezi, uzbuđenost, sreća, flert) nisu dovoljno naglašeni. U radu će se dati pregled dosadašnjih istraživanja o sekstingu, njegove rasprostranjenosti, motiva za sudjelovanje u sekstingu te samih posljedica sekstinga.
Konstrukt samosuosjećanja u znanstvenoj se zajednici intenzivno proučava tijekom posljednjih dvadesetak godina. Samosuosjećanje je povezano s pozitivnim mentalnim zdravljem i otpornošću, a označava ...odnos pojedinca prema samome sebi u teškim trenucima. U ovome je radu predstavljena teorijska konceptualizacija toga konstrukta prema kojoj samosuosjećanje uključuje nekoliko međusobno povezanih komponenata: (1) ljubaznost prema sebi nasuprot samoosuđivanju, (2) zajedničku čovječnost nasuprot izolaciji te (3) usredotočenu svjesnost nasuprot pretjeranoj identifikaciji. Također su ponuđeni prikazi instrumenata kojima se mjeri konstrukt samosuosjećanja te nejednoznačnih rezultata istraživanja faktorske strukture najčešće korištenog instrumenta za mjerenje samosuosjećanja. Nadalje, prikazani su i rezultati pojedinih istraživanja u kojima su ispitivane individualne razlike u samosuosjećanju s obzirom na rod i dob. Cilj je ovoga preglednog rada integrirati rezultate dosadašnjih istraživanja u svrhu pružanja uvida u teorijsku konceptualizaciju konstrukta samosuosjećanja, kao i predstaviti različite načine njegova mjerenja, pri čemu je poseban naglasak stavljen na kritički osvrt povezan s njegovom operacionalizacijom. Predstavljene su i implikacije nalaza individualnih razlika u samosuosjećanju za praksu te prijedlozi za buduća istraživanja. Naposljetku, u radu je istaknuta potreba za provjerom predloženoga teorijskog modela samosuosjećanja u našemu kulturnom kontekstu, kao i za njegovom potencijalnom adaptacijom.
The construct of self-compassion has been intensively studied in the scientific community over the past twenty years. Self-compassion is associated with positive mental health and resilience, and it refers to an individual’s attitude toward himself during difficult times. This paper presents a theoretical conceptualization of the construct according to which self-compassion includes several interconnected components: (1) self-kindness versus self-judgment, (2) common humanity versus isolation, and (3) mindfulness versus over-identification. An overview of instruments for self-compassion measurement and ambiguous results of studies regarding the factor structure of the construct are also provided. Furthermore, the paper presents the results of several studies that examined individual differences in self-compassion with regard to gender and age. The aim of this review article is to integrate the results of previous research in order to provide insight into the theoretical conceptualization of self-compassion, as well as to present different ways of its measurement, with a particular emphasis on a critical review regarding the operationalization of the construct. Implications of the findings on individual differences in self-compassion for practice and suggestions for future research are also provided. Finally, the paper highlights the need to validate the proposed theoretical model of self-compassion in our cultural context and its potential adaptation.
CHARACTERISTICS OF THE FAMILY AND ADOLESCENTS’ FAMILY LIFE SATISFACTION ABSTRACT The aim of this paper is to determine adolescents’ family life satisfaction and to investigate whether there are ...differences in adolescents’ family life satisfaction depending on the personal characteristics of the study participants (gender, age) and family characteristics (family structure, education and employment of parents). The study involved 10,138 students from all grades of high schools from five major Croatian cities: Zagreb, Osijek, Split, Pula, and Varaždin. The quota sample was stratified with respect to three Croatian secondary school programs, three- and four-year vocational schools and grammar schools, and individual orientations within each of the schools. In the total sample, 47.5% were young men (N = 4,595) and the mean age was Mage = 16.2 (SDage = 1.16). Of the total number of participants, 4.5% (N = 456) did not report their gender. The results show that there are differences in adolescents’ family life satisfaction in terms of gender, age, living with both parents or one parent, and parents’ educational and work status. The results point to the need for a timely implementation of effective parenting skills programs and preventive interventions aimed at the family or parents, considering the gender of adolescents. Low levels of parental education and unemployment are associated with lower levels of adolescents’ satisfaction with their family life. Systematic investments through national policies and programs that increase opportunities for (lifelong) education and employment for parents seem to be important for investing in the quality of the family environment. Key words: adolescents; family life satisfaction; family environment
Parental role is one of the most demanding life experiences that can simultaneously be highly fulfilling, but is also very challenging and stressful. Parents frequently state that the period of ...adolescence of their children is one of the most challenging phases of parenthood due to intense changes in the development of children that affect their relationshionship with a child. Research focused on parents is scarce in Croatia, particularly qualitative research focused on the subjective experiences of parents. The dynamics of a modern family, expectations of parents, rapid technological growth and availability of different information about adolescents and positive parenthood are only some of the factors that can form the subjective experience of the parental role. The aim of this research is to grasp personal experience and challenges faced by parents of children in early adolescence. The qualitative research was conducted in different regions of Croatia (in Split, Biograd na moru, Benkovac and Varaždin), with the participation of 25 parents (19 mothers and 6 fathers) in four focus groups. In the analysis of the results obtained, the research questions posed to the parents are examined in detail, with a categorization of individual topics related to their subjective experience of parenthood and the opinion of what is it like to be a parent today compared to previous generations of parents. The paper also presents the analyses of the responses of parents about the educational methods used and the key problems that they state related to the communication with children and the reasons for conflicts, as well as perceived sources of support in parenthood. Key words: subjective experiences of parents, qualitative research, adolescents, focus group
Današnji adolescenti od rođenja odrastaju uz digitalne tehnologije i internet. Kako bi se, sukladno socijalno konstruktivističkoj perspektivi, spoznao doživljaj interneta tih adolescenata u ovom radu ...se koristila kvalitativna metodologija. Teorija upotrebe medija i zadovoljenja potrebe je usmjeravala oblikovanje pitanja u polustrukturiranom intervjuu. Da bi se vidjelo kako mladi doživljavaju internet, intervjuirano je deset djevojaka i devet mladića srednjoškolaca. Njihovi odgovori analizirani su tematskom analizom te su utvrđene četiri tematska područja: »Doživljaj srednjoškolaca koji imaju na pojam internet«, »Motivacija za korištenjem interneta«, »Doživljaj pozitivnih i negativnih strana korištenja interneta« i »Emocionalni doživljaj korištenja interneta«. Pokazalo se da motivi za korištenje interneta uključuju zabavu, učenje, socijalne interakcije i, u manjoj mjeri, smanjivanje stresa. Mladi identificiraju pozitivne i negativne aspekte korištenja interneta, a na temelju vlastitih iskustava navode više negativnih doživljaja. Korištenje interneta, pak, izaziva više različitih ugodnih emocionalnih reakcija, ali i sukobe s obitelji te njihove propuste u izvršavanju kućnih i školskih obaveza.
Today's adolescents grow up with digital technologies and the Internet from birth. In order to learn about the Internet experience of these adolescents, in accordance with the social constructivist perspective, qualitative methodology was used in this paper. The Uses and Gratification Theory guided the formulation of questions in a semi-structured interview. To explore the youth’s perception of the internet, ten girls and nine boys were interviewed. Their answers were analysed by thematic analysis and four thematic units «Experience of the term Internet from the perspective of high school students», «Motivation to use the Internet» and «Experience of the positive and negative consequences of Internet use» and "Emotional experience of using the Internet" were identified. Motives for using the Internet have been shown to include entertainment, learning, social interactions, and, to a lesser extent, stress reduction. Young people identify both positive and negative aspects of using the Internet, citing more negative experiences based on their own experiences. The use of the Internet, on the other hand, causes several different pleasant emotional reactions, but also conflicts with family and failures in the performance of home and school obligations.
PDF
