Knjižnica Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u svojem fondu čuva osobne fondove reproduktivnih umjetnika, skladatelja, dirigenata, glazbenih pedagoga i povjesničara glazbe. Krajem 2020. započelo ...se s njihovom stručnom obradom, a dosad su u potpunosti obrađena četiri manja fonda: Osobni fond Theo Tabaka, Osobni fond Ivan Pinkava, Osobni fond Petar Dumičić te Osobni fond Zinka Kunc (Milanov). Gradivo iz osobnih fondova iznimno je vrijedno. Stoga je nužno provesti obradu i preostalih fondova kako bi se njihov sadržaj mogao ponuditi korisnicima za potrebe pisanja seminarskih, diplomskih i znanstvenih radova te za istraživanje života i djelatnosti stvaratelja gradiva. Svrha je ovog rada ukazati na značaj i vrijednost osobnih fondova pohranjenih u Knjižnici te donijeti kratak pregled sadržaja onih koji su dosad obrađeni.
Pijanist, skladatelj te primarno klavirski pedagog Svetislav Stančić (1895-1970), utemeljitelj Zagrebačke pijanističke škole, smatra se središnjom osobom glazbene i kulturne scene prostora bivše ...Jugoslavije od prvih desetljeća 20. stoljeća do svoje smrti 1970. godine. Tijekom dugogodišnjeg umjetničkog i pedagoškog rada, koji je trajao od 1920. godine sve do njegove smrti, odgojio je više generacija klavirskih pedagoga i interpreta. Također je stvorio vrijednu osobnu knjižnicu te opsežan arhiv osobnih dokumenata, fotografija i dokumentacije vezane uz svoju umjetničku i pedagošku djelatnost. Cjelokupnu zbirku ovoga gradiva njegova je udovica Linda Stančić-Carnelutti nakon njegove smrti poklonila klavirskom odsjeku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, a u Knjižnicu Muzičke akademije pristigla je 2015. (Knjižnica Stančić s malom zbirkom osobnih predmeta), odnosno 2021. godine (dokumentarni arhivski materijal).
Cilj je ovog rada prikaz strukture i sadržaja Knjižnice Svetislava Stančića i, okvirno, njegova Osobnog arhivskog fonda, s popisom Stančićevih autografa. Također se želi ukazati na moguće pravce istraživanja s obzirom na to da raznoliko gradivo pohranjeno u Knjižnici i Osobnom fondu Stančić može biti dragocjen izvor podataka, podjednako zanimljiv klavirskim pedagozima, interpretima i muzikolozima.
The paper presents research on Ivan Kukuljević Sakcinski published in the Radovi edition by the Institute for Scientific Research Work in Varaždin. These are all, with one exception, authorized ...presentations from scientific conferences organised at Kukuljević’s Days manifestation in Varaždinske Toplice. The authors are: Miroslav Kurelac, Aleksandra Kolarić, Ivan Zvonar, Mirjana Matijević-Sokol, Stjepan Hranjec, Miroslav Šicel, Božena Filipan, Denis Peričić, Tomislav Đurić, Dubravka Franković and Stjepan Damjanović, who presented his paper at the conference, Homage to Vatroslav Jagić 1838 – 2003. Roundtable held in Varaždin on 23 September 2013. In their texts the aforementioned authors highlighted the most important events from life and work of Ivan Kukuljević Sakcinski. Ivan Kukuljević Sakcinski was not only the founder of numerous scientific disciplines but also of many archives, libraries, museums, magazines, and of cultural and historical societies. He gathered historical materials and sources (state archive), published significant historical documents, wrote scientific historical discussions and was also a biographer, archaeologist, art historian, bibliographer and bibliophile.
Članak Akademici Vojin Bakić, Edo Murtić, Vladimir Marković: susret u zavičaju prati životnu i radnu vezanost trojice članova Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za ...rodnu grudu, odnosno Bjelovar, Veliku Pisanicu i Daruvar u okviru današnje Bjelovarsko-bilogorske županije. Vojin Bakić najdulje je boravio u rodnom gradu, do mature. Edo Murtić napustio je Veliku Pisanicu kao predškolsko dijete, a kada je obitelj Vladimira Markovića napustila Daruvar, on je bio tek u dojenačkoj dobi. Međutim, kroz izložbe, slike u Gradskom muzeju (u slučaju Murtića), galerijske radove i javne skulpture (u slučaju Bakića) te znanstveni rad (u slučaju Vladimira Markovića) moguće je pratiti trag njihovih povrataka na rodnu grudu.
Interkulturalna kompetencija razvija se i nadograđuje tijekom života, no njeni temelji trebali bi se prije svega izgraditi tijekom studija. To je moguće u slučaju da je nastava na visokoobrazovnim ...ustanovama koncipirana tako da razvija interkulturalnu kompetenciju budućih nastavnika, koji bi trebali razvijati interkulturalnu kompetenciju svojih učenika kako u gradskim sredinama tako i u ruralnim područjima, gdje interkulturalnost nije tako izražena. Navedeno je ostvarivo interkulturalnim pristupom nastavi na akademijama, koji podrazumijeva upoznavanje različitih kultura i njihovih glazbenih tradicija s različitih kontinenata. Ovim radom htjelo se istražiti je li obrazovanje budućih osnovnoškolskih i gimnazijskih nastavnika glazbe u Republici Hrvatskoj usmjereno na interkulturalizam, kakvi su stavovi studenata o interkulturalnom odgoju te procjenjuju li se studenti interkulturalno kompetentnima. Ujedno se htjela utvrditi povezanost različitih sociodemografskih varijabla (spol, godine staža, ruralno/urbano područje školovanja...) sa stavovima studenata kao i razlike u mišljenjima ispitanika s obzirom na grad u kojem se obrazuju. Istraživanje provedeno anketiranjem obuhvatilo je 46 studenata završne godine diplomskog studija Glazbene pedagogije s akademija u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli, koji su na studij došli iz 17 hrvatskih županija. Broj kolegija s interkulturalnim sadržajima koje su ispitanici naveli relativno je mali. Nije utvrđena značajna povezanost ispitivanih varijabla s područjem na kojem su ispitanici odrastali (ruralno/urbano), ali je utvrđena statistički značajna razlika u mišljenjima ispitanika o provedbi interkulturalizma s obzirom na grad u kojem se školuju. Mišljenja smo kako je važno omogućiti svim studentima razvijanje interkulturalne kompetencije, a kasnije i njezino organizirano kontinuirano razvijanje u okviru procesa cjeloživotnog učenja.