Nastava iz prirodoslovnog područja danas se najčešće temelji na principima konstruktivizma prema kojima djeca trebaju biti aktivni sudionici procesa učenja i izgrađivati svoje znanje na temelju ...iskustva. Metode i sredstva korištena u nastavi prirodoslovnog područja moraju biti prilagođeni perceptivnim potrebama slijepe djece i djece s oštećenjima vida kako bi im se omogućilo aktivno sudjelovanje u procesu učenja. Cilj ovoga rada je opisati posljednje spoznaje o aktivnom i istraživačkom učenju slijepe djece i djece s oštećenjima vida u nastavi prirodoslovnog područja te otkloniti postojeće zablude. Nadalje, rad predstavlja recentna istraživanja koja ukazuju na prilagođene uspješne i visokokvalitetne odgojno-obrazovne pristupe i metode. S obzirom na navedeno, sadržaj rada bit će od koristi nastavnicima iz prirodoslovnog područja, kao i istraživačima inkluzivnih učionica.
V zadnjih desetletjih se tudi v visokem šolstvu vse bolj poudarja pomen na študenta usmerjenega poučevanja, ki se kaže predvsem v spodbujanju študentove aktivne vloge v procesu lastnega učenja. Za ...spodbujanje smiselnega grajenja znanja pa je treba razumeti učni proces s perspektive študenta. V ta namen smo v kvantitativni raziskavi želele ugotoviti, kako študenti zaznavajo visokošolski pouk tako z vidika spodbujenosti k aktivnemu osmišljanju učnih vsebin kot tudi z vidika povezovanja teorij in raziskovalnih ugotovitev s prakso in urjenja v uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). V raziskavi je sodelovalo 212 študentov različnih študijskih programov prve in druge bolonjske stopnje Univerze v Mariboru. Z namenom preveriti različne vidike visokošolskega pouka, kot ga zaznavajo študenti, smo uporabile dva sklopa trditev. Rezultati so pokazali, da študenti zaznavajo dokaj visoko stopnjo spodbude pri aktivnem študiju, še zlasti pri povezovanju novih vsebin z njihovim predznanjem, spodbujenosti k samoorganizaciji učenja ter vključevanju raznolikih primerov, ki so v pomoč pri osmišljanju znanja. Med študenti prve in druge stopnje smo ugotovile nekaj manjših razlik v zaznavah visokošolskega pouka, pri čemer študenti prve stopnje visokošolski pouk zaznavajo ugodneje. Prav tako smo ugotovile nekaj razlik v zaznavah študentov različnih usmeritev.
Članak afirmira nastavu u malim skupinama učenika kao organizacijski oblik ostvarivanja načela aktivnog učenja i konstrukcije znanja kroz suradnju učenika tijekom zajedničkog rada na zadatku. Skupnim ...radom postiže se individualizacija nastave kroz samoaktivnost učenika i njihov aktivni angažman na organizaciji rada, određivanju tijeka aktivnosti i načina rada. Tako se učenicima pruža mogućnost upravljanja vlastitim učenjem. Ovakvom nastavom postiže se i socijalizacija učenika koji kroz suradnju, komunikaciju, međusobnu interakciju jačaju osjećaj zajedništva. Učenici se senzibiliziraju za drugačije načine razmišljanja i djelovanja, sagledavaju problem iz više različitih perspektiva. Kroz nastavni rad u skupinama uče kako pravilno rješavati nesuglasice te se pripremaju na zajedničko donošenje odluka.Radom u skupinama ostvaruju se načela aktivnog učenja. Problemskim pristupom nastavnim sadržajima jača se kritičko i divergentno mišljenje, postiže se viša kvaliteta usvojenosti sadržaja i trajnije zadržavanje stečenih znanja. Učenici su pritom motivirani za rad i aktivnost u učenju. Aktivnost i suradnja doprinose združenoj konstrukciji znanja i procesu otkrivanja, što dovodi do organiziranja i usklađivanja znanja i u konačnici do širenja znanja.Zbog svih navedenih pozitivnih efekata ovakva bi vrsta organizacije nastavne prakse trebala biti češće zastupljena u obrazovanju. Kroz članak se naglašava zahtjev proširivanja tradicionalnih nastavničkih kompetencija novima. Nastavnik treba stvoriti jasnu predodžbu alternativnih obrazaca ponašanja i treba vjerovati da ih može efikasno implementirati u svojoj nastavnoj praksi, kako bi se postigli višestruki pozitivni učinci nastave organizirane kroz rad u skupinama učenika.
Živimo u svijetu koji se brzo mijenja, a usporedno s tim mijenja se i digitalna tehnologija.Upotreba digitalne tehnologije u nastavnom procesu utječe na profesionalni razvoj učitelja i učenika. ...Pametne kocke su alat koji podržava aktivno učenje u učionici i donosi vještine za 21. stoljeće. One su pametne i zabavne, lagane i otporne, jedinstvenog oblika i funkcija. Omogućuju učenicima sudjelovanje cijeloga tijela u usvajanju novih nastavnih sadržaja uz poticanje pamćenja i koncentracije. Koriste se u dvije verzije, analognoj i digitalnoj. U digitalnoj verziji koriste se zajedno sa senzorom pokreta (uređajem) koji se stavlja u utor kocke i povezuje s edukacijskim softverom i3LEARNHUB. Kocke potiču učenike na tri metode učenja: dinamično sjedenje, analogno aktivno učenje i digitalno aktivno učenje. Primjenjujući pametne kocke u nastavi, učenici postaju aktivni sudionici nastavnog procesa. Kretanje tijekom školskog dana čini učenike manje nervoznim, više usredotočenim i koncentriranijim na učenje. Vrlo jednostavne za upotrebu.
Istraživački pristup u prirodoslovnim predmetima omogućuje razvoj istraživačkih vještina učenika, potiče njihovu želju za učenjem, ali i pobuđuje interes za znanost. Učenici samostalno pristupaju ...rješavanju problema i stvaraju nove ideje i rješenja. Aktivno sudjeluju u svim istraživačkim procesima od postavljanja ciljeva rada, formuliranja istraživačkog pitanja, prikupljanja rezultata i izvođenja zaključaka. Ovakav način učenja, često u obliku izvanučioničke nastave, pridonosi i lakšem usvajanju nastavnog sadržaja i složenih tematskih cjelina te učenik upoznaje prirodni okoliš, razvija ekološku svijest i vježba snalaženje u prirodi. Primjenom aktivnog poučavanja nastavniku je olakšana korelacija nastavnog sadržaja Biologije sa sadržajem ostalih prirodoslovnih predmeta što pridonosi boljem razumijevanju naučenog. U ovom radu predloženo je istraživanje anatomije, morfologije i ekologije virnjaka s naglaskom na njihovu sposobnost regeneracije kako bi učenici shvatili proces regeneracije oštećenih dijelova tijela kao i uporabu virnjaka kao modela u različitim istraživanjima. Sadržaj ovog rada poslužit će nastavnicima osnovnih i srednjih škola. Samostalnim iskustvenim i istraživačkim učenjem, primjenom metoda suradničkog učenja ili odabirom projektnog učenja, na kreativan se način mogu ostvariti ishodi unutar makrokoncepta prirodoznanstveni pristup u integraciji s ostalim ishodima učenja.
Djetinjstvo je vrijeme za stjecanje iskustva i razvoj životnih vještina. A gdje, ako ne u prirodnom okruženju, možemo djeci ponuditi najviše mogućnosti za to? U prirodnom okruženju djeca stječu ...konkretna iskustva. Konkretna iskustva su ona koja su trajnija u dječjem sjećanju. Učitelji iznose činjenice koje učenici najčešće vide i čuju. Priroda je mjesto gdje se činjenice mogu osjetiti svim osjetilima. Zato se rodila ideja da se napravi senzualan put. Što je senzualni put? To je put na kojem učenici promatraju vanjski svijet svim svojim osjetilima. Izrada senzualne staze trajala je dvije godine. Radovi su izvedeni u proljeće. Uključeni su učenici 1. razreda. Aktivan način učenja bio je zanimljiv učenicima, a učenici su cijelo vrijeme bili primjereno motivirani. Aktivnosti su bile zanimljive, zabavne i opuštene. Kada je izgradnja senzualnog puta bila završena, pozvali smo roditelje u školu. Djeca su ih upoznala sa senzualnom stazom koju su nazvali po Lešku, koji je maskota naše škole, a njome su poveli i svoje roditelje. Istovrjemeno su ih s entuzijazmom poučavali o biljkama koje su posadili.
Brze promjene u društvu uvjetovane kontinuiranim novim znanstvenim spoznajama zahtijevaju i kontinuirane promjene paradigme poučavanja i učenja Biologije, ali i ostalih nastavnih predmeta. Zato je ...neizostavno aktivno učenje koje podrazumijeva primjenu istraživačkih vještina, suradničkog učenja i kreativnog izražavanja. U istraživanjima s područja prirodnih znanosti primjenjuju se brojne instrumentalne metode, od kojih je spektrofotometrija jedna od temeljnih analitičkih tehnika u kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi. Osim primjene u znanstvene i istraživačke svrhe, spektrofotometrija se postupno implementira i u škole i sve je češća tema istraživanja s područja obrazovanja prirodoslovnih predmeta. Cilj je pronaći jednostavan, prenosiv i jeftin spektrofotometar za laboratorijske aktivnosti u školama ili pronaći idealne komponente za samostalnu izradu instrumenta, čime bi spektrofotometrijske metode bile dostupne i učenicima u školama s ograničenim resursima. Brojni su primjeri dobre prakse koji ukazuju na to da spektrofotometar ima potencijal u konceptualnom razumijevanju i kako se može implementirati u nastavu. Poučavanje koje se temelji na inovativnim metodama i novim tehnologijama povećava interesa učenika za prirodoslovlje i motivaciju učenika za samostalne aktivnosti, koje omogućuju kvalitetnije usvajanje i razumijevanje nastavnih sadržaja te primjenu stečenih znanja i vještina u rješavanju problema, što je ključan korak u pripremanju mladih ljudi za odgovoran život u modernom društvu.
Pandemija koronavirusa postavila je nove izazove u načinu organizacije i izvođenja nastave. Osim promjena u trajanju školskog sata i broju učenika koji istovremeno smiju pohađati nastavu, zbog ...epidemioloških preporuka rad u grupama i parovima se ne prakticira. Time je pandemija koronavirusa uvjetovala frontalnu nastavu, koja se inače izbjegava proteklih dvadesetak godina zbog mišljenja da je za učenike takav način nastave pasivan i dosadan, te slabo potiče usvajanje znanja i razumijevanje sadržaja. Da bi se zadovoljili epidemiološki kriteriji bez kompromitiranja kvalitete nastave, u ovom radu je predložena obrada nastavne jedinice Dišni sustav i bolesti dišnog sustava, u kojoj učenici aktivno sudjeluju i bez primjene grupnog rada. Aktivnost učenika postignuta je stalnim komuniciranjem s učenicima i izmjenjivanjem samostalnog rada učenika na rješavanju zadataka i problemskih pitanja te razgovora s učenicima. Osim toga, koristio se i pristup obrnute učionice. Velika prednost u postizanju maksimalne uključenosti učenika u rad, je i manji broj učenika u učionici (polovica razreda). U nastavi je korištena informacijsko – komunikacijska tehnologija, model pluća, radni listići i izvorna stvarnost. Ovim radom pokazano je da se aktivno učenje može postići i pod strogim epidemiološkim uvjetima. Dok su u ovom radu obrađene nastavne jedinice Dišni sustav i bolesti dišnog sustava, isti principi nastave mogu se primijeniti na bilo koju nastavnu jedinicu ili temu.
Ovaj je rad pregled i analiza recentne strane i domaće literature i istraživanja u svezi kompetencija i osobina nastavnika koje su mu potrebne kako bi uspješno upravljao razredom te tako ostvario ...najbolji učinak u odgojno obrazovnome procesu. Prikazuju se stilovi odgoja i poželjne osobine koje pozitivno utječu na odnos učenik-nastavnik te na razvoj pozitivnih i zdravih odnosa u razrednoj okolini, a poseban je naglasak na komunikacijskim kompetencijama. Analizirane su uloge verbalne i neverbalne komunikacije te važnost razvoja komunikacijske kompetencije. Glavni je cilj ovoga rada prikazati potrebe suvremene nastave i opisati kompetencije i osobine koje treba imati nastavnik u suvremenoj nastavi kako bi u što većoj mjeri zadovoljio potrebe učenika. Važno je predstaviti razvoj komunikacijske kompetencije radi poboljšanja kvalitete, učinkovitosti i kulture komunikacije. Rad predstavlja, analitički analizira i prikazuje istraživanja u svijetu i Republici Hrvatskoj koja su utemeljena na kompetencijama potrebnim za uspješno vođenje nastave, kao i nova istraživanja vezana uz osobine nastavnika koje su se pokazale važnim čimbenikom u uspješnosti izvođenja nastave. Važno je istaknuti suvremene kompetencije nastavnika i naglasiti tendencije suvremene pedagoške teorije i prakse usmjeravanja nastave na učenika, poticajnog pristupa, konstruktivističkoga pristupa, razvoja aktivnoga učenja i odmaka od višestoljetnoga zastoja u metodičkim postavkama nastave koja učenike čini pasivnim sudionicima. Potrebno je napraviti odmak od nastavnoga procesa usmjerenoga na frontalnu nastavu, ex catedra poučavanje te nedostatak korištenja suvremenih metoda rada s učenicima, a sve kao rezultat nedostatka kompetencija i osobina potrebnih za razvoj u suvremenoga i uspješnoga nastavnika.
Suvremeni pristup učenju i poučavanju kao i korištenje aktivnih metoda učenja stavljaju studente u središte nastavnog procesa. Odabir metoda poučavanja ovisi o ishodima učenja, ali i o studentovim ...sposobnostima učenja određenim metodama. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postižu li studenti bolje rezultate učenja kada uče individualnim oblikom rada pomoću tekstualnih nastavnih sredstava ili kada uče istim oblikom rada, ali primjenom audiovizualnih nastavnih sredstava (videozapisa). Individualni oblik rada uz pomoć dva nastavna sredstva primijenjen je u nastavi studenata 2. godine Preddiplomskog sveučilišnog studija Biologija. Istraživanje se sastojalo od 3 etape. U prvoj etapi studenti su pisali inicijalnu provjeru znanja, u drugoj su etapi nasumično podijeljeni u dvije eksperimentalne grupe za obradu nastavne teme Golosjemenjače, od kojih je jedna grupa obradila nastavnu temu pomoću tekstualnih materijala, a druga gledajući videozapis. U trećoj etapi pisali su završnu provjeru znanja kako bi se evaluirala uspješnost u savladavanju gradiva. Oba primijenjena nastavna sredstva rezultirala su povećanim prosječnim brojem ostvarenih bodova, a između postignutih rezultata nisu utvrđene statistički značajne razlike. Navedeno ukazuje da su oba nastavna sredstva podjednako učinkovita u usvajanju nastavnog gradiva te da ih je potrebno više implementirati u visokoškolsku nastavu.
PDF
