One of the classic tools in Christian theological anthropology for dealing with the intricacies of human identity is the Imago Dei concept. Approaching the concept holistically, by exploring the ...structural, behavioral, teleological, communal, and hospitality perspectives, this article asserts that at the very core of Imago Dei is a relational design that the Creator God had in mind for humanity – his opera Magna. Theological insights drawn from the relational doctrine of Trinity, as revealed in the comprehension of J. Moltmann, W. Pannenberg, J. Zizioulas, M. Volf, and D. Augustine, are applied to the anthropological dimension of existence, unveiling what it means to be a human being made in the image of God. In the end, Imago Dei is perceived to have not only a developmental but also a fundamentally transformative function.
In der Reihe Slavistische Beiträge werden vor allem slavistische Dissertationen des deutschsprachigen Raums sowie vereinzelt auch amerikanische, englische und russische publiziert. Darüber hinaus ...stellt die Reihe ein Forum für Sammelbände und Monographien etablierter Wissenschafter/innen dar.
In der Reihe Slavistische Beiträge werden vor allem slavistische Dissertationen des deutschsprachigen Raums sowie vereinzelt auch amerikanische, englische und russische publiziert. Darüber hinaus ...stellt die Reihe ein Forum für Sammelbände und Monographien etablierter Wissenschafter/innen dar.
U ovome članku se za analizu jedne biblijske metafore koristimo metodama interpretativne semantike Françoisa Rastiera. Radi se o metafori iz psalma 23. u kojoj se bog uspoređuje s pastirom. Glavni je ...cilj interpretativne semantike, prema Tanguyiu i Thlivitisu (1999) opisati postupke koji vode interpretanta ka razumijevanju značenja nekog teksta. Temeljni interpretant je svakako norma, pa za Rastiera, metafora počiva u semičkoj nepodudarnosti između sadržaja morfema koji se nalaze u analogiji. Zahvaljujući alatima koje predlaže Rastier, a koje možemo grupirati pod nazivom izotopije, nastojimo opisati kako se jezično gradi metaforička veza između semema-izvora ‘gospodin’ i ‘pastir’ i semema-cilja ‘bog’. Koncept izotopije, prema riječima njegova tvorca A. J. Greimasa "mora otkriti makrosemantički fenomen
(koheziju diskursa) putem odnosa mikrosemantičkog reda (rekurencija semova)". Zahvaljujući postupku prepisivanja događa se prijenos značenja. A prepisivanje nam omogućava aktualizaciju obilježja ‘religijsko’ aferentnog i ‘gospodinu’ i ‘pastiru’ u kontekstu /onaj koji se brine o ljudima/, /održavatelj/. U ovome se slučaju radi o nadsloženoj izotopiji u kojoj sememi-izvori ‘gospodin’ i ‘pastir’ imaju samo jedan
semem-cij, a to je ‘bog’. Ovo se naziva kondenzacijom ili metasememom.
BROJ U GLAGOLA Mirko Peti
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2002, Letnik:
28, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U usporedbi s brojem u imenica, broj je u glagola u lingvistici prilično zapostavljena tema. Tom se temom kroatistika dosada gotovo i nije bavila. U ovom radu problematizira se morfološki i ...semantički aspekt kategorije broja u glagola u hrvatskome jeziku. Glagolski se broj pri tome promatra u sklopu njegove nerazdružive povezanosti s kategorijom lica.
Pedeseta obljetnica otvorenja Drugoga vatikanskog koncila povlaštena je prigoda cijeloj Crkvi za razmišljanje i preispitivanje dosadašnjeg tijeka koncilske obnove. Našoj domovinskoj Crkvi ta prigoda ...mora dodatno pomoći u rasvjetljavanju onih teološko-pastoralnih tema koje je Koncil snažno afirmirao, a koje se u dosadašnjoj pastoralnoj praksi nisu na prikladan način i u dovoljnoj mjeri ostvarile. U ovome radu pokušava se upozoriti na važnost tih tema te na, što je još značajnije, njihovu dodatnu afirmaciju i ostvarivanje. Izdvojeno je deset tema koje predstavljaju svojevrsno uporište razvijenoga pastoralnog djelovanja polazeći od koncilske ekleziologije i pastoralnih naputaka. Iako bi popis sličnih tema mogao biti puno duži, ovdje se zaustavljamo na proučavanju deset tema, budući da bi drukčiji pristup daleko nadišao okvire ovoga rada. Ovdje izdvojene teme u našoj pastoralnoj praksi se ostvaruju, ali ne uvijek na prikladan način. Stoga se u ovome radu, koristeći metodu teološko-pastoralnog raspoznavanja, pokušava upozoriti na one elemente koji su u ostvarivanju izdvojenih tema potrebni dodatne pastoralne aktualizacije.
Cjelokupno pastoralno–katehetsko djelovanje Crkve ne bi smjelo biti lišeno lica milosrđa. U svijetu u kojem živimo, a kojega obilježavaju mnoge stvarnosti koje ne idu u prilog kvalitetnomu životu i ...razvoju čovjeka u svim njegovim dimenzijama, Isusove učenice i učenici mogu darovani Izvanredni jubilej milosrđa shvatiti i prihvatiti kao blagoslov Neba. Pružena je mogućnost da se unatoč svjetskomu
okruženju i mišljenjima, prosudi vlastita osoba i vlastite misli, riječi i djela u svjetlu milosrdnog Oca i riječi njegova Sina Isusa Krista, koje je ostavio u evanđeljima. Slavlje Izvanrednog jubileja milosrđa pruža iskreno procjenjivanje života i djelovanja te davanja iscijeljujućeg odgovora jesu li naš život i djelovanje Isusu– mjerljivo i Bogu–mjerljivo. Svaki član Isusove zajednice pozvan je Izvanredni
jubilej milosrđa konkretizirati na nekoliko razina svojega života. Te razine su: osobna, obiteljska, župna i društvena razina. Kada se razmišlja o slavlju i aktualizaciji Izvanrednog jubileja milosrđa, važno je ne zaboraviti da i nakon proslave Izvanrednog jubileja milosrđa, milosrđe treba biti vidljivo na licima Isusovih učenica i učenika, u njihovu govoru, djelovanju i životu. Milosrđe je pastoralni
postulat djelovanja Crkve, koje je ona dobila u nasljedstvo od samog njezina Osnivatelja i kao takav ne može se zaboravljati u određenom vremenu i prostoru, ako uistinu želi biti i ostati Isusova Crkva.
U nastojanju da unaprijedi put odgoja u vjeri autor prikazuje biblijske osobe i znakove nastojeći se poistovjetiti s čitateljima. Stavljajući se u ulogu razborita čitatelja, autor zamišlja kojim bi ...putem mogao i trebao ići idealan čitatelj biblijskoga teksta te postavlja konkretna pitanja tekstu. Kao primjer uzima prvo poglavlje iz Evanđelja po Luki i prati tri izabrana biblijska lika: Zahariju, Elizabetu i Mariju. Kod Zaharije uočava dramu slušanja, kod Elizabete vjersko tumačenje događaja, a u Mariji otkriva uzor slušateljice Božje riječi. Uz opis tog osnovnog ustroja autor nastoji produbiti i protumačiti pojedine likove i njihovo doživljavanje. Pritom posebice dolazi do izražaja osobna vjera i njezina obilježja, koja su ujedno i vidljivi odraz vjere triju biblijskih likova. Završni zaključci ujedno su i poziv na aktualizaciju biblijske poruke i na njezino življenje u osobnom životu.odgoj u vjeri, aktualizacija Biblije u katehezi, Zaharija, Marija, Elizabeta
Obilježavanje 40. godišnjice Dogmatske konstitucije o božanskoj objavi Dei Verbum povod je da ovim člankom progovorimo o važnosti Biblije u pastoralnom radu. To uključuje naš govor o riječi Božjoj ...koja nas dostiže u Bibliji. Ali pritom treba dostići »ovoga« čovjeka, »ovu« grupu, »ovu« situaciju u životu Crkve koji čine liturgija, »lectio divina«, pastoralno služenje (kateheza, propovijedanje i biblijski apostolat), ekumenizam i međureligijski dijalog (Tumačenje Biblije u Crkvi IV.C; DV 25). Biblija govori o Bogu i Bog nam preko nje govori (usp. Izl 3,1-14; Lk 1,78-79; Jr 1,1-10; Heb 1,2). Taj govor moramo aktualizirati. Aktualizacija znači prenošenje Božje riječi u sadašnjost, tj. ona čini danas pristupačnim značenje riječi Božje koja je napisana u Bibliji. Moramo načiniti most do oblikovanja »lokalne« kršćanske kulture u svim dimenzijama ljudske egzistencije. To premoštavanje iziskuje znanje koje mora biti temeljeno na onomu što daju egzegeza i aktualizacija. U tom poslu smo upućeni jedni na druge i zato moramo izgraditi i određene biblijsko-pastoralne strukture (institucije). Biblijski pastoral nas vodi na područja života Crkve, treba teološko utemeljenje i smjernice za svoje ostvarenje.
BROJ U GLAGOLA Peti, Mirko
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
12/2002, Letnik:
28, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U usporedbi s brojem u imenica, broj je u glagola u lingvistici prilično zapostavljena tema. Tom se temom kroatistika dosada gotovo i nije bavila. U ovom radu problematizira se morfološki i ...semantički aspekt kategorije broja u glagola u hrvatskome jeziku. Glagolski se broj pri tome promatra u sklopu njegove nerazdružive povezanosti s kategorijom lica.
PDF
