Cilj rada je bila procjena razine tjelesne aktivnosti
mjerene Baecke-ovim upitnikom i antropometrijskih
parametara kod bolesnika s akutnim koronarnim
sindromom (AKS), kao i usporedba razine tjelesne
...aktivnosti bolesnika s AKS-om s onom reprezentativnog
uzorka opće populacije Hrvatske. U istraživanje je
uključeno ukupno 196 bolesnika s akutnim koronarnim
sindromom, koji su ispunili Baecke-ov upitnik kako bi se
procijenila razina njihove tjelesne aktivnosti, te su
utvrðeni antropometrijski parametri. Razina tjelesne
aktivnosti ispitanih bolesnika s AKS-om, mjerena
indeksima Baecke-ovog upitnika, usporeðena je s
razinom tjelesne aktivnosti reprezentativnog uzorka opće
populacije Hrvatske. Bolesnici s akutnim koronarnim
sindromom imali su niži indeks aktivnosti u slobodno
vrijeme (2.8 vs. 3.0, p= 0.0002) i indeks ukupne aktivnosti
(2.6 vs. 2.8, p= 0.0005) u usporedbi s indeksima tjelesne
aktivnosti reprezentativnog uzorka opæe populacije
Hrvatske. Uz to su imali statistički značajno veći obujam
struka (cm) (101.4 vs. 93.2, p= 0.000), kao i omjer obujma
struka i kukova (0.985 vs. 0.912, p=0.000), ali nisu imali
statistièki značajno veći indeks tjelesne mase (BMI)
(kg/m2) (28.36 vs. 27.64, p= 0.07). U usporedbi s općom
populacijom Hrvatske, bolesnici akutnim koronarnim
sindromom su prekomjerno uhranjeni te su imali niže
indekse aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i niže indekse
ukupne aktivnosti. Obujam struka i omjer obujma struka i
kukova dokazali su ovdje veću značajnost u odnosu na
BMI u procjeni rizika debljine.
Uvod i cilj istraživanja Nedostatak vitamina D predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da se prevalencija nedostatka vitamina D u populaciji odraslih Europljana kreće između 2 i ...30%. Cilj ovog rada bio je ispitati odnos serumske koncentracije 25(OH)D-a u bolesnika akutnim koronarnim sindromom (AKS), težinom koronarografskog nalaza i prognozom pacijenata kroz tri godine praćenja. Ispitanici i metode U istraživanje je ukupno uključeno 120 pacijenata. Eksperimentalnu skupinu je činilo 60 bolesnika (od toga 40 muškaraca (67%), sa srednjom dobi od 58 godina) hospitaliziranih na kardiologiji sAKS-om između ožujka i listopada 2012. godine. U kontrolnu skupinu je u istom razdoblju uključeno 60 pacijenata (od toga 38 muškaraca (63%), sa srednjom dobi od 58,5 godina) bez AKS-a i s barem jednim poznatim čimbenikom rizika za kardiovaskularnu bolest (KVB). Svim pacijentima su učinjene laboratorijske pretrage i određena koncentracija 25(OH)D-a i PTH. Pacijentima s AKS-om učinjena je koronarografija i praćeni su kroz 36 mjeseci. Rezultati Pacijenti s AKS-om imali su statistički značajno nižu razinu 25(OH)D-a u odnosu na kontrolnu skupinu (35,19 nmol/l prema 58,08 nmol/l, p<0.001). Dijabetičari s AKS-om su imali najnižu serumsku koncentraciju 25(OH)D-a (30,45 nmol/l). Pacijenti s AKS-om su s obzirom na težinu koronarne bolesti podijeljeni u tri podskupine, te se serumska koncentracija 25(OH)D-a smanjivala s porastom težine koronarne bolesti (36,44 nmol/l, 33,65 nmol/li 31,70 nmol/l). Šezdeset posto pacijenata s preboljelim AKS-om kroz 36 mjeseci praćenja nije doživjelo veliki neželjeni kardijalni događaj (MACE). Pacijenti koji su doživjeli MACE imali su nižu serumsku koncentraciju 25(OH)D-a, ali ta razlika nije bila statistički značajna (32,64 nmol/l prema 37,01 nmol/l). Zaključak Serumska koncentracija vitamina D je smanjena kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. Smanjena koncentracija vitamina D u bolesnika sa šećernom bolesti može upućivati na dodatno povećanje rizika za razvoj akutne koronarne bolesti. Smanjena serumska koncentracija vitamina D je povezana s težinom koronarne bolesti, ali ne utječe na prognozu. Snižena serumska koncentracija vitamina D mogući je biomarker visokog kardiovaskularnog rizika.
Background and aim Vitamin D deficiency represents a major public health problem. It is estimated that the prevalence of vitamin D deficiency in adult Europeans is between 2 and 30%. The objective of this study was to determine the relationship of 25(OH)D serum concentration and the extent of coronary artery disease at coronarography as well as with prognosis of patients with acute coronary syndrome (ACS) during a three-year follow up period. Subjects and Methods The study included 60 ACS patients hospitalized at cardiology department for ACS between March 2012 and October 2012 and 60 matched controls without ACS. Standard laboratory testing and vitamin D determination were performed in all study patients. In addition, ACS patients underwent coronarography and were followed-up for 36 months for ACS for major adverse cardiac event (MACE). Results Patients with ACS had a statistically significantly lower mean 25(OH)D level as compared with control group (35,19 nmol/l vs. 58,08 nmol/l, p<0.001). The lowest mean level of 25(OH)D was recorded in diabetic patients with ACS (30,45 nmol/l). After coronarography, ACS patients were divided into three subgroups regarding coronary artery disease severity: single, double and multiple vessel disease with 25(OH)D serum levels of 36,44 nmol/l, 33,65 nmol/l and 31,70 nmol/l, respectively. Event free survival rate at 36 months in the ACS group was 60%. Patients with a MACE had lower average 25(OH)D level, but the difference was not statistically significant (32,64 nmol/l vs. 37,01 nmol/l in event-free patients). Conclusion Serum vitamin D concentration is low in ACS. Decreased levels of vitamin D in diabetic patients increases the risk of ACS. Low vitamin D levels correlated with the severity of coronary artery disease, but does not influence prognosis in ACS patients. Low vitamin D serum concentration can be used as a biomarker connected with ACS as a cardiovascular disease.
Akutni koronarni sindromi predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i jedan su od glavnih razloga bolničkog prijma u razvijenim zemljama. Zbog visoke stope smrtnosti i ponovnog infarkta, akutni koronarni ...sindromi predstavljaju veliki problem javnog zdravstva. Klopidogrel ima čvrstu bazu dokaza koja podupire njegovu uporabu kao učinkovitog i dobro podnošljivog antitrombocitnog lijeka za sekundarnu prevenciju ishemijskih događaja kod bolesnika s različitim kardiovaskularnim stanjima, uključujući akutni koronarni sindrom, pa je sveprisutan u kardiološkoj praksi. Nekoliko velikih studija utvrdilo je važnost klopidogrela kod terapije infarkta miokarda bez i sa elevacijom ST-segmenta te kod perkutane koronarne intervencije, gdje je registrirano smanjenje smrtnosti, reinfarkta i neželjenih kardioloških ishoda. Zyllt® (Krkin klopidogrel) također ima formiranu bazu dokaza od mnogih postautorizacijskih kliničkih studija koje potvrđuju njegovu djelotvornost i sigurnost. Ove studije pružaju značajne rezultate i veliku bazu podataka, koja nije dostupna kod bilo kojeg drugog generičkog klopidogrela.
Akutni koronarni sindrom (AKS) predstavlja veliki problem sustava zdravstvene skrbi obzirom da je godinama uzrok velikog broja hospitalizacija. Kako AKS može biti s po život opasno tanje, potrebna je ...pravodobna odluka o farmakološkom liječenju, kao i strategijama revaskularizacije. Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti i dobroj podnošljivosti klopidogrela, antitrombocitnog lijeka za sekundarnu prevenciju ishemijskih događaja kod pacijenata s različitim kardiovaskularnim bolestima, uključujući i one s AKS. Dokazi o učinkovitosti i sigurnosti postoje i za antitrombocitni lijek Zyllt® (Krkin klopidogrel), a temelje se na rezultatima mnogih studija sigurnosti i učinkovitosti koje su provedene nakon odobrenja lijeka. Ove studije donijele su važne rezultate i opsežnu bazu podataka koja nije dostupna niti za jedan drugi generički klopidogrel. Visoka učinkovitost i dobra sigurnost, kao i prihvatljiva cijena, Krkinog klopdogrela mogli bi bez sumnje doprinijeti boljem pridržavanju terapije kod više pacijenata s AKS.
Osnovno održavanje života odraslih i automatska vanjska defibrilacija – Ključna je interakcija između dispečera hitne medicinske pomoći (HMP), laika koji pruža kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR) i ...pravodobne uporabe automatskoga vanjskog defibrilatora (AVD). Svi pružatelji KPR-a trebaju provoditi kompresije prsnog koša, oni koji su uvježbani i sposobni trebaju kombinirati kompresije prsnog koša s umjetnim disanjem, u omjeru 30 : 2. Defibrilacija u roku od 3 do 5 minuta od kolapsa može rezultirati visokim preživljavanjem od 50 do 70%. Napredno održavanje života odraslih – Kontinuirani naglasak na minimalne prekide kompresija prsnog koša visoke kvalitete koje se prekidaju kratko samo da bi se omogućili specifični postupci, što uključuje i prekid na manje od 5 sekunda pri pokušaju defibrilacije. Uporaba samoljepljivih elektroda za defibrilaciju. Valna kapnografija kako bi se potvrdio i kontinuirano monitorirao položaj endotrahealnog tubusa, kvaliteta KPR-a i omogućio rani nagovještaj povratka spontane cirkulacije. Kardijalni arest u posebnim okolnostima – Posebni uzroci: hipoksija, hipo/hiperkaliemija i ostali elektrolitski poremećaji, hipo/hipertermija, hipovolemija, tenzijski pneumotoraks, kardijalna tamponada, tromboza, toksini. Posebno okružje jesu specijalizirani dijelovi bolnice, komercijalni avioni ili letjelice zračnoga medicinskog prijevoza, igrališta, vanjsko okružje ili poprište masovne nesreće. Posebni su bolesnici oni s teškim komorbiditetom i posebnim fiziološkim stanjima. Postreanimacijska skrb novi je odjeljak u smjernicama ERC-a. I dalje se preporučuje ciljana kontrola temperature, sada nastojeći postići 36°C, za razliku od prethodno preporučena 32–34°C. Osnovno održavanje života djece – Za kompresije prsnog koša donji dio prsne kosti trebalo bi potisnuti barem trećinu antero-posteriornog promjera (4 cm u dojenčeta i 5 cm u djeteta). Za kardioverziju supraventrikularne tahikardije (SVT) početna je doza revidirana do 1 J/kg. Reanimacija i potpora prilagodbi novorođenčeta nakon rođenja – Kod novorođenčadi koja nije ugrožena odgođeno stezanje (klemanje) pupkovine barem jednu minutu od kompletnog porođaja djeteta sad se preporučuje kod terminske novorođenčadi i nedonoščadi. U slučaju mekonijske plodne vode ne treba raditi rutinsku trahealnu intubaciju, nego samo pri sumnji na opstrukciju dišnoga puta. Ventilacijsku potporu kod terminske novorođenčadi treba započeti zrakom. Akutni koronarni sindromi (AKS) – Izvanbolničko snimanje 12-kanalnog EKG-a preporučuje se kod pacijenata sa suspektnim infarktom miokarda sa ST-elevacijom (STEMI). Bolesnici s akutnom boli u prsištu kod kojih se pretpostavlja da imaju AKS ne trebaju dodatni kisik osim ako ne pokazuju znakove hipoksije, dispneje ili kardijalne dekompenzacije. U geografskim regijama gdje postoje i dostupne su ustanove koje provode perkutanu koronarnu intervenciju (PCI) direktna trijaža i transport na PCI preferiraju se s obzirom na izvanbolničku fibrinolizu za STEMI. Prva pomoć – po prvi put uključena u smjernice ERC-a 2015. godine. Principi edukacije u reanimatologiji – Uređaji s povratnom spregom o KPR-u korisni su za poboljšanje brzine, dubine i otpuštanja kompresije te položaj ruku. Dok optimalni intervali ponovnog obučavanja nisu poznati, češće obnavljanje u manjem opsegu moglo bi biti korisno. Trening netehničkih vještina esencijalni je dodatak tehničkim vještinama. Etika u reanimatologiji i odluke o kraju života – Etički principi u kontekstu zdravstvene zaštite usmjerene k bolesniku: autonomija, dobrobit i neškodljivost; pravednost i jednaka dostupnost KPR-a. Još prisutna potreba za usklađivanjem u zakonodavstvu, ovlasti, terminologiji i praksi u Europi.
In this article we presented the management
of patients with acute coronary syndrome (ACS) in Poæega-
Slavonia county region with short review of historical compendium
of therapeutic strategies after ...foundation of Coronary
Care Unit until today. Particular emphasis was placed on
structure of patients with ACS during 2009 year and on inhospital
mortality. Since our county region was not actively included
in the Croatian primary percutaneous coronary intervention
(PCI) network at that time, management for patients
with acute ST segment elevation myocardial infarction was
systemic fibrinolysis with subsequently performed PCI within
24-48 hours. In patients with acute non-ST-segment elevation
myocardial infarction and unstable angina pectoris, the management
depends on risk stratification, after initial conservative
treatment we mostly insist on promptly performed interventional
treatment. The results of this therapeutic strategy for
ACS patients were comparable with the results of the regions
which were actively included in the Croatian primary PCI network.
Kounisov sindrom je slučajna pojava akutnoga koronarnog sindroma povezan s anafilaksijom u kojoj akutni upalni medijatori dovode do spazma koronarnih arterija s erozijom i rupturom ateromatozne ...ploče. Prikazan je 53-godišnji muškarac poslije uboda stršljena u kojeg se u toku tretmana anafilaksije razvio akutni infarkt miokarda anteroseptalne lokalizacije. Dijagnoza Kounisova sindroma tipa II dokazana je elektrokardiografskim promjenama i biokemijskim markerima uz kliničku manifestaciju akutnoga koronarnog sindroma, a povezana je s anafilaksijom zbog koje je započet prehospitalni tretman bolesnika poslije uboda stršljena. Za anafilaksije poslije uboda stršljena potrebno je na vrijeme pomisliti na akutni koronarni sindrom ako bolesnici imaju bol u prsima i hemodinamski poremećaj jer se ova stanja rijetko događaju, a zahtijevaju dodatnu dijagnostiku i primjenu odgovarajućeg liječenja.
Ishemijska bolest srca obuhvaća nekoliko kliničkih sindroma nastalih zbog nerazmjera potrebe miokarda za kisikom te njegove opskrbe uslijed nedostatne koronarne cirkulacije. Obzirom na svoju ...učestalost te visoku stopu mortaliteta i invaliditeta predstavlja, poglavito u razvijenim zemljama značajan socio-ekonomski i medicinski problem. U cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj kardiovaskularne su bolesti vodeći uzrok smrtnosti, prema nekim podacima i više od 50% ukupne smrtnosti. Prepoznato je nekoliko neovisnih čimbenika za nastanak koronarne bolesti kao što su pušenje, povišeni krvni tlak, šećerna bolest te povišena razina kolesterola u krvi kao najznačajniji čimbenik rizika. Najčešći neposredni uzrok razvoja ishemijske bolesti srca jesu aterosklerotske promjene na koronarnim krvnim žilama koje pak ovisno o tipu aterosklerotskog plaka uzrokuju različite kliničke pojavnosti koronarne bolesti. Od svih kliničkih sindroma ishemijske srčane bolesti sa stajališta terapijske hitnosti posebno je značajan akutni koronarni sindrom koji objedinjuje tri različita entiteta obzirom na opsežnost oštećenja srčanog mišića i učestalost komplikacija. To su nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta i infarkt miokarda sa ST elevacijom (STEMI, engl. ST elevation myocardial infarction). Obzirom da ovaj potonji entitet gotovo uvijek predstavlja okluziju jedne ili više koronarnih arterija čime neposredno ugrožava život bolesnika, jasno je zbog čega i u današnjoj modernoj medicini još uvijek predstavlja veliki organizacijski i terapijski izazov.
Cilj: naglasiti teške nuspojave kapecitabina i spriječiti pogrešnu dijagnozu u bolesnika s
akutnim koronarnim sindromom (AKS). Metode: prikazujemo slučaj 74-godišnje bolesnice s adenokarcinomom
...gušterače koja je u bolnicu primljena s kliničkom slikom AKS-a induciranim uporabom kapecitabina.
Primljena je u hitnu službu zbog epizode pritiska u prsima. Liječenje oralnim kapecitabinom
(2500 mg na dan) započeto je 72 sata prije prijema. Imala je elektrokardiografske (EKG) promjene
i pozitivne biokemijske markere miokardne ishemije (uključujući visokoosjetljivi kardijalni troponin
T; hs-cTnT) te je premještena u Koronarnu jedinicu. Hitna kateterizacija srca i koronarna angiografija
dokazale su odsutnost koronarne bolesti srca (KBS). Trideset sati nakon otpusta bolesnica se vratila
u hitnu službu s istim simptomima dva sata nakon uzimanja 1000 mg kapecitabina. Razrješenje boli
nakon primjene nitrata, normalizacija EKG-a i razina hs-cTnT zajedno s dokazanom odsutnošću KBSa
isključili su AKS. Zaključak: prikazana je bolesnica imala vazospazam koronarnih arterija induciran
liječenjem kapecitabinom u odsutnosti prethodnog KBS-a. Daljnja primjena kapecitabina mora biti
prekinuta kako bi se izbjegao rizik od njegovih kardiotoksičnih nuspojava.
U svjetlu nekih novih podataka zasnovanih na kliničkim dokazima razmatra se terapijski pristup bolesnicima s akutnim koronarnim sindromom koji se osobito oslanja na oralnu terapiju. U početnoj fazi ...liječenja nema većih razlika u pristupu bolesnicima s nestabilnom pektoralnom anginom, infarktom miokarda bez povišenja ST segmenta (NSTEMI) ili infarktom miokarda s povišenjem ST segmenta (STEMI). Istodobno treba razriješiti niz problema unutar prvih dvadesetak minuta od prijma bolesnika: procjenu rizika, odabir strategije liječenja (konzervativno, invazivno), ublažavanje ishemijske boli, određivanje hemodinamskog statusa i uklanjanje neželjenih komplikacija (hipertenzija, tahikardija, srčano zatajenje), te davanje antitrombotske terapije. Bolesnici koji imaju STEMI zahtijevaju liječenje reperfuzijom, a metoda izbora je primarna perkutana koronarna intervencija (PCI) tamo gdje je dostupna. Fibrinolitička reperfuzijska terapija je ograničena isključivo na STEMI unutar prva tri sata od nastupa boli. Za razliku od toga, kod bolesnika s nestabilnom pektoralnom anginom/NSTEMI treba procijeniti rizik u ranom stadiju bolesti te tako odabrati one bolesnike kod kojih će invazivno liječenje pomoću PCI zasigurno biti korisno. Uz kisik bolesniku treba smjesta dati nitroglicerin radi ublažavanja boli. Primjena beta blokatora je razumna u početnoj fazi liječenja tijekom prva 24 sata, ako nisu kontraindicirani, no oni se još uvijek nedostatno primjenjuju. Klopidogrel postaje obvezatan lijek ne samo u bolesnika podvrgnutih PCI, nego isto tako u bolesnika koji se liječe konzervativno nakon fibrinolize.
