Glavni ekološki problemi u pomorskom sektoru su onečišćenje atmosfere zbog upotrebe fosilnih goriva u brodskom energetskom sustavu te onečišćenje morske vode iz različitih izvora (npr. izlijevanje ...nafte, mikroplastika, zakiseljavanje itd.). Zbog njihovog negativnog utjecaja na okoliš, ljudsko zdravlje i morski ekosustav, treba ih pažljivo kontrolirati. Studije o ekološkim problemima pomorskog sektora više su usredotočene na onečišćenje atmosfere, što je uglavnom posljedica Pariškog sporazuma prema kojem bi svaki sektor trebao doprinijeti smanjenju stakleničkih plinova. Brodovi su uglavnom pogonjeni konvencionalnim energetskim sustavima s dizelskih motorima, čiji bi negativan učinak na okoliš bio manji provedbom nekih mjera za smanjenje emisija. U ovom radu prikazana su istraživanja o naprednim tehničkim mjerama za kontrolu pomorskog onečišćenja, a rezultati su ilustrirani na ro-ro putničkim brodovima hrvatske priobalne plovidbe. Analize cjeloživotnih emisija i troškova potiču modernizaciju konvencionalnih energetskih sustava elektrifikacijom broda. Ovo je rješenje predstavljeno kao najisplativije i ekološki najprihvatljivije. Uz spomenute mehanizme za smanjenje onečišćenja zraka, u radu je dan osvrt na određena rješenja za nadzor i očuvanje morske vode s naglaskom na sustav ranog upozoravanja razvijen od strane autora u okviru kompetitivnog međunarodnog projekta. Naposljetku, u skladu sa svjetskim trendovima u pomorskom sektoru, dan je osvrt na povećanje stupnja autonomnosti brodova, kao jedne od važnijih tema u bližoj budućnosti.
Potreba za razvojem alternativnih goriva i biogoriva potencirana je potrebom smanjenja utjecaja globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena na planet te ograničenim resursima sirove nafte i ...prirodnog plina. Zadnjih godina pojavljuje se niz različitih vrsta biogoriva i alternativnih goriva različitog porijekla. Biogoriva su ekološki prihvatljiva alternativna goriva proizvedena od životinjskih i biljnih sirovina, a u svrhu razvoja biogoriva koriste se otpadni materijali iz proizvodnje drva, otpadne sirovine životinjskog porijekla, otpadna jestiva ulja te sirovine biomasa poput biljke Miscanthusa X giganteus, kukuruza, zobena slama, pšenična slama, soja, ječam i dr. Razvoj novih vrsta goriva prati razvoj novih i učinkovitijih analitičkih postupaka za praćenje sastava i svojstava. Stoga se često pri analizi biogoriva i alternativnih goriva koriste spektroskopske i kromatografske metode, samostalno ili u kombinacijama s drugim ispitnim metodama. Prednosti ovih metoda su velika osjetljivost, selektivnost i preciznost.
Ukapljeni naftni plin, kao predstavnik plinovitih goriva, smatra se vodećim alternativnim gorivom u mnogim zemljama. Da je UNP čišće pogonsko gorivo od široko korištenog benzina i dizelskog goriva ...zaključak je mnogobrojnih analiza. S ciljem da se produbi procjena emisija iz putnički automobila, u ovom radu u okviru metodologije procjene životnog vijeka (LCA) pristupilo se analizi široj od standardnih testiranja. Umjesto uobičajenih metoda procjene emisija baziranih na emisijama ispušnih plinova, za potrebe ovoga rada osmišljen je širi izračun, temeljen na praćenju i računanju izravne potrošnje dvaju testnih vozila EURO4 standarda. Svrha analize je projekcija ušteda emisija stakleničkih plinova pregradnjom benzinskog vozila na UNP kako bi se istaknule razlike u emisijama benzinskog kao tekućeg fosilnog i UNP kao plinovitog goriva. S ciljem dodatne potvrde socio-ekološke i ekonomske prednosti plinovitih goriva kao odgovarajućeg rješenja u prijelaznom razdoblju ka nisko-ugljičnom gospodarstvu, očekivani rezultati iskorišteni su za kreiranje imaginarnog scenarija u okvirima održivog razvoja te primijenjeni na sektor cestovnog prometa u RH.
Danas promet definiramo kao nužnost koja zadovoljava potrebe stanovništva u vezi s mobilnosti i razmjenom robe. No unatoč svim blagodatima koje pruža promet, on svakako ima i svoje negativne strane, ...a glavna negativnost prometa očituje se u zagađenju okoliša emisijama ugljičnog dioksida (CO2). Stoga se takvo daljnje onečišćenje okoliša nastoji prevenirati upotrebom alternativnih goriva gdje se glavni cilj uspostave infrastrukture alternativnih goriva sastoji u razvoju održivog prometnog sustava, a uz minimalne negativne učinke za okoliš. Razlikujemo nekoliko vrsta alternativnih goriva, a to su električna energija, vodik, biogoriva, prirodni plin koji se dijeli na ukapljeni prirodni plin i stlačeni prirodni plin te ukapljeni naftni plin. Na razini Europske unije alternativna goriva i njihova infrastruktura uređeni su Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Direktiva propisuje kako svaka država članica mora donijeti nacionalni okvir politike koji se odnosi na uspostavu infrastrukture za alternativna goriva. Republika Hrvatska, sukladno tome, donijela je takav Nacionalni okvir politike kojim se propisuju razne mjere potrebne za ostvarivanje nacionalnih ciljeva u ovom području.
